

Moda
„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih
„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna




Pošta Kosova pustila je u promet poštanske marke „Bronzani jarac“, izrađene prema arheološkoj figuri koja datira iz 6. veka pre nove ere. Iz Prištine poručuju da je reč o arheološkom nasleđu Kosova, a Ministarstvo kulture Srbije kaže da je reč o „još jednom pokušaju zloupotrebe kulturnog nasleđa”
Kosovska pošta pustila je u promet izdanje poštanske marke „Bronzani jarac“, izrađene prema arheološkoj figuri koja datira iz 6. veka pre nove ere. Poručili su da je ona izložena u muzeju u Vranju, te da je navodno reč o arheološkom nasleđu Kosova, što je još jednom naišlo na reakciju Ministarstva kulture Srbije. Reč je o „još jednom pokušaju zloupotrebe kulturnog nasleđa i upućivanja lažnih tvrdnji i insinuacija“, naveli su, a prenosi KoSSev.
Na novoj poštanskoj markici osim figure stoji i natpis „Kosova“. Iz Pošte Kosova navode da tema koja se obrađuje u novom broju markica obuhvata „naše arheološko nasleđe“, što, kako tvrde, „dokazuje nivo kulture i privrednog razvoja naših predaka“.
„Poštanska marka iz emisije ‘Bronzani jarac’ u svom motivu nosi lik jarca koji sedi i predstavlja retko i posebno arheološko otkriće“, poručuju.
Dodaju i da je ova figura iz VI veka pre nove ere, da je slučajno otkrivena 1939. godine, u Jaglenici, prizrenskom predgrađu kao i da je 6,5 cm dužine, oko 3 cm širine, te da je teška 380 grama.
Pošta Kosova ujedno tvrdi da je figura trenutno izložena u Muzeju Vranja.
Demanti iz Ministarstva kulture
Ove navode, međutim, demantovali su danas iz Ministarstva kulture Srbije, iako ne pominjući da su se oglasili konkretno u vezi sa ovom bronzanom figurom.
„Navod da se pomenuti artefakt nalazi u Muzeju u Vranju nije tačan“, poručili su.
Direktorka Narodnog muzeja u Vranju Maja Aleksić negirala je tvrdnje da se figura „Bronzani jarac“ (Cjapi i bronztë) nalazi u Muzeju u Vranju, piše portal Slobodna reč.
Sa druge strane, ovo ministarstvo je optužilo Prištinu za pokušaje zloupotrebe kulturnog nasleđa i upućivanja lažnih tvrdnji i insinuacija, sa ciljem „promocije jednostrano proglašene nezavisnosti tzv. „Kosova“ i kreiranja nepostojećeg kulturnog identiteta“.
„Manipulacija Prištine“
Iz Ministarstva kulture preciziraju da je srpsko kulturno nasleđe na Kosovu decenijama izloženo „sistematskom skrnavljenju i uništavanju u cilju brisanja tragova svega što je srpsko“, te da je ovo pokušaj „manipulacije“ od strane Prištine da stvori utisak o postojanju, kako su kazali „kosovskog nasleđa“.
„I umesto da stvori bar minimalne uslove da srpska kulturna i verska baština ne bude neprekidna meta ekstremizma na prostoru Kosova i Metohije, Priština radi isključivo na jednostranim projektima u cilju obmane međunarodne javnosti i pokušaju stvaranja utiska o tobožnjem postojanju nekog ‘kosovskog nasleđa’“, navode.
Poručili su da će nastaviti da štite kulturno nasleđe od svih nasrtaja i pokušaja zloupotrebe i neće dozvoliti da ovakvi pokušaji ostanu bez odgovora.
Internet kampanja
Ministarstvo kulture Srbije neretko je i u prošlosti optuživalo Prištinu za pokušaje uzurpacije kulturnog nasleđa, odnosno za „sistematsko skrnavljenje i uništavanje, sa ciljem brisanja tragova postojanja srpskog naroda na prostoru Kosova i Metohije“.
Ovakvi navodi postali su sve učestaliji tokom prošle godine, a nakon što je Priština pokrenula internet kampanju sa optužbama na račun Srbije da „ilegalno drži“ 1247 eksponata sa Kosova, uz zahtev da se oni vrate Prištini.
Izvor: KoSSev


„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna


Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu


U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji


Četrdesetak umetnika, novinara i aktivista doniralo je po jedan predmet i sećanje koje budi, a vezuje ih za devedesete. Tako je nastala izložba Devedesete, lično


U knjizi Žene Golog otoka prvi put su objavljena imena žena koje su bile zatočene zbog Informbiroa – njih 1.080. Njihove priče su primer šta se desi sa društvom kojim zavlada ideologija
Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu
Pobeda je sigurna Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve