Kultura
Egzit se vraća kući, studentima besplatan ulaz
Egzit se vraća u Srbiju idućeg leta. Prvi dan biće rezervisan za studente iz Srbije, kojima će ulaz biti besplatan

Pošta Kosova pustila je u promet poštanske marke „Bronzani jarac“, izrađene prema arheološkoj figuri koja datira iz 6. veka pre nove ere. Iz Prištine poručuju da je reč o arheološkom nasleđu Kosova, a Ministarstvo kulture Srbije kaže da je reč o „još jednom pokušaju zloupotrebe kulturnog nasleđa”
Kosovska pošta pustila je u promet izdanje poštanske marke „Bronzani jarac“, izrađene prema arheološkoj figuri koja datira iz 6. veka pre nove ere. Poručili su da je ona izložena u muzeju u Vranju, te da je navodno reč o arheološkom nasleđu Kosova, što je još jednom naišlo na reakciju Ministarstva kulture Srbije. Reč je o „još jednom pokušaju zloupotrebe kulturnog nasleđa i upućivanja lažnih tvrdnji i insinuacija“, naveli su, a prenosi KoSSev.
Na novoj poštanskoj markici osim figure stoji i natpis „Kosova“. Iz Pošte Kosova navode da tema koja se obrađuje u novom broju markica obuhvata „naše arheološko nasleđe“, što, kako tvrde, „dokazuje nivo kulture i privrednog razvoja naših predaka“.
„Poštanska marka iz emisije ‘Bronzani jarac’ u svom motivu nosi lik jarca koji sedi i predstavlja retko i posebno arheološko otkriće“, poručuju.
Dodaju i da je ova figura iz VI veka pre nove ere, da je slučajno otkrivena 1939. godine, u Jaglenici, prizrenskom predgrađu kao i da je 6,5 cm dužine, oko 3 cm širine, te da je teška 380 grama.
Pošta Kosova ujedno tvrdi da je figura trenutno izložena u Muzeju Vranja.
Demanti iz Ministarstva kulture
Ove navode, međutim, demantovali su danas iz Ministarstva kulture Srbije, iako ne pominjući da su se oglasili konkretno u vezi sa ovom bronzanom figurom.
„Navod da se pomenuti artefakt nalazi u Muzeju u Vranju nije tačan“, poručili su.
Direktorka Narodnog muzeja u Vranju Maja Aleksić negirala je tvrdnje da se figura „Bronzani jarac“ (Cjapi i bronztë) nalazi u Muzeju u Vranju, piše portal Slobodna reč.
Sa druge strane, ovo ministarstvo je optužilo Prištinu za pokušaje zloupotrebe kulturnog nasleđa i upućivanja lažnih tvrdnji i insinuacija, sa ciljem „promocije jednostrano proglašene nezavisnosti tzv. „Kosova“ i kreiranja nepostojećeg kulturnog identiteta“.
„Manipulacija Prištine“
Iz Ministarstva kulture preciziraju da je srpsko kulturno nasleđe na Kosovu decenijama izloženo „sistematskom skrnavljenju i uništavanju u cilju brisanja tragova svega što je srpsko“, te da je ovo pokušaj „manipulacije“ od strane Prištine da stvori utisak o postojanju, kako su kazali „kosovskog nasleđa“.
„I umesto da stvori bar minimalne uslove da srpska kulturna i verska baština ne bude neprekidna meta ekstremizma na prostoru Kosova i Metohije, Priština radi isključivo na jednostranim projektima u cilju obmane međunarodne javnosti i pokušaju stvaranja utiska o tobožnjem postojanju nekog ‘kosovskog nasleđa’“, navode.
Poručili su da će nastaviti da štite kulturno nasleđe od svih nasrtaja i pokušaja zloupotrebe i neće dozvoliti da ovakvi pokušaji ostanu bez odgovora.
Internet kampanja
Ministarstvo kulture Srbije neretko je i u prošlosti optuživalo Prištinu za pokušaje uzurpacije kulturnog nasleđa, odnosno za „sistematsko skrnavljenje i uništavanje, sa ciljem brisanja tragova postojanja srpskog naroda na prostoru Kosova i Metohije“.
Ovakvi navodi postali su sve učestaliji tokom prošle godine, a nakon što je Priština pokrenula internet kampanju sa optužbama na račun Srbije da „ilegalno drži“ 1247 eksponata sa Kosova, uz zahtev da se oni vrate Prištini.
Izvor: KoSSev
Egzit se vraća u Srbiju idućeg leta. Prvi dan biće rezervisan za studente iz Srbije, kojima će ulaz biti besplatan

Srbija protiv Nemačke igra za bodove koji bi mogli da joj sačuvaju mesto u Ligi nacija. Pred gotovo praznim tribinama Paunovićev tim dočekuje selekciju koja takođe nema prostora za grešku

Redakciji "Vremena" je stigao zahtev za demanti na tekst "Roditelji OŠ '20. oktobar' večeras traže ostavku direktorke" objavljen 29. oktobra. Prenosimo ga u celosti i bez izmena

Kao nekad Kero Kler Berk je ne samo ogolio lažnu sliku tradicionalne žene u Americi, već i pokazao na kom su nivou ženska prava generalno – tvrde feministkinje. Ovaj roman je direktan napad na tradicionalni način života – ocenjuju konzervativne hrišćanke

Četrdeset godina dlakavog stvorenja koje je preživelo nuklearnu katastrofu na Malmaku, a sve što zna o Americi naučio je iz programa koji se plaća reklamama
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve