img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetska efikasnost

Štedljive trake

22. avgust 2001, 20:45 Davor Konjikušić
Copied

Promaja, najveći neprijatelj srpskog naroda, smatra se i najvećim neprijateljem srpske Elektroprivrede. U borbu protiv ove pošasti uključili su se i donatori iz sveta, ali iz vrlo prizemnih razloga – iskorenjivanjem promaje znatno se štedi energija

TRAKA ZA UŠTEDU: Za prosečan prozor potrebna su četiri metra

Troškovi telefonskih usluga nekako se mogu izbeći poboljšanjem kulture razgovora telefonom (uostalom, kažu da se ne mora brbljati onoliko koliko smo navikli), ali poskupljenje električne energije većina građana vidi kao jedan od vitalnih problema sa kojim se suočavaju pred narednu grejnu sezonu, posebno oni koji se greju isključivo na struju. Elektroprivreda Srbije i Ministarstvo za rudarstvo i energetiku, sa ciljem racionalizovanja potrošnje električne energije i uštede u njenom plaćanju, a uz finansijsku pomoć USAID-a (Agencije SAD za međunarodni razvoj), najavili su prošle nedelje osnivanje Fonda za energetsku efikasnost i svoju prvu akciju, distribuciju izolacionih, samolepljivih gumenih traka za prozore i vrata po ceni od 20 dinara po metru, koje korisnici mogu da kupe kroz beskamatni kredit na pet meseci.

Srpski građanin navikao na razne mutljavine, naročito kada sazna da se radi o bespovratnoj donaciji, počinje da gunđa: ko će se na našoj muci ponovo opariti, dobili besplatno, a nama prodaju. Šta o tome misle građani rekli su i u emisiji „Maska“ na BK televiziji, gde su ovoj akciji dodelili crnu masku.

KASKANJE ZA SVETOM: Isti građanin nije razmišljao koliko i kako troši struju, koja je doskoro zbog enormno niske cene predstavljala najjeftiniji način grejanja, a o oblicima štednje ovog energenta sa kojim Srbija i te kako kuburi zarad „mira u kući“ niko nije govorio. Na zapadu su racionalna potrošnja električne energije i načini na koji se to postiže odavno uobičajeni; akcija postavljanja izolacionih traka u Evropi sprovodila se sedamdesetih godina prošlog veka. Po podacima resornog ministarstva, Srbija uvoznu struju plaća 3,2 centa po kW (kilovat času), dok je tržišna vrednost 1,75 centa po kW. U odnosu na Evropu, koja godišnje troši 2,250 kW po glavi stanovnika, Srbija sa 4,200 kW po glavi stanovnika troši skoro duplo, pa razloga za štednju ima na pretek.

Ceo projekat donacije izolacionih traka vredi 400.000 dolara, i predviđeno je da se prvom fazom trakama opskrbi 60.000 domaćinstava (50 metara traka po domaćinstvu), a po merenjima koja je obavio EPS za jedan dvosoban stan potrebno je 36 metara trake. Ukoliko bi EPS uspeo da proda svih tri miliona metara izolacione trake, zarada bez uračunatog poreza, amortizacije i troškova distribucije iznosi oko milion i dvesta hiljada maraka. Nedoumicu oko pitanja šta se dešava sa parama iz fonda objašnjava Erik M. Kolson, direktor beogradske kancelarije američke nevladine organizacije ASA (Alijansa za energetsku efikasnost), koja u ovom projektu između USAID-a, resornog ministarstva, EPS-a i građevinske kompanije NEXENT ima savetodavnu ulogu.

„Na prvi pogled može zvučati besmisleno da USAID donira materijal koji EPS potom prodaje, ali radi se o refundiranju prvobitnih sredstava. Taj materijal distribuira se građanima, i nakon pet meseci pare se ponovo slivaju u predviđeni fond, pa se istim novcem može ponoviti isti ili sličan projekat energetske efikasnosti. Još nismo odlučili šta sa tim novcem nakon pet ili deset godina. Druga partnerska organizacija, NEXENT, raspisala je tender kako bi se dobila najpovoljnija cena za izolacione trake i obezbedio zadovoljavajući kvalitet“, kaže Kolson.

ZNATNA UŠTEDA: Na buvljoj pijaci u Beogradu, prodavac Pajo Lutovac, koji u svojoj ponudi ima raznovrsne tipove izolacionih traka – od onih sunđerastih, koje se nakon par meseci korišćenja smežurane sa prozorskih okvira mogu odstraniti isključivo kuhinjskim nožem, pa do onih kvalitetnijih gumenih „e“ i „p“ tipa – preporučuje nemačke TASA trake za koje navodi da su malo kvalitetnije od pokazanog uzorka koji će EPS distribuirati. Cena je 22 dinara po metru, a za količine veće od 100 metara dobija se popust od 10 posto.

U EPS-u objašnjavaju da su u aprilu ove godine na istoj pijaci cene traka iznosile 30 dinara po metru, pa veruju da je štampanjem 400.000 letaka namenjenih korisnicima reagovalo i tržište ove robe, smanjenjem prvobitne cene ovog artikla. Na spomenutom letku objašnjavaju da se ugradnjom izolacionih traka štedi 10% energije za grejanje, što je otprilike 200 kW mesečno, te se za traku koja košta 720 dinara i koja traje tri godine u toku jedne grejne sezone uštedi 6000 dinara. Još uvek ne znaju kakav će biti odziv građana, jer se po pravilu uvek čeka poslednji dan za prijavljivanje, a to je u ovom slučaju 31. avgust. Uloga EPS-a je da prikupi podatke o zainteresovanim korisnicima i isporuči trake građanima, te oni naglašavaju da je njihov jedini interes u projektu energetski efekat.

„Izolacione trake smo kao donaciju tražili još na Briselskoj konferenciji, i naša ambicija je mnogo veća od ovog projekta za 60.000 domaćinstava. Nadamo se da ćemo vremenom imati potražnju u čak 400.000 domaćinstava, što bi bio naš maksimalni potencijal, čime bi se uštedelo četiri miliona kilovat sati, tj. 9,6 miliona dolara“, kaže za „Vreme“ dr Milovan Studović iz Ministarstva za rudarstvo i energetiku.

Međunarodna zajednica davanje novca za uvoz struje doživljava kao plaćanje računa u kafani koji je napravila prethodna vlast, i upravo zato žele da ovakvim i sličnim projektima pruže šansu da elektro-energetski sistem Srbije stane na sopstvene noge.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure