img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Razaranje iranskog nuklearnog programa

13. jun 2025, 16:54 Slobodan Bubnjević
Foto: AP Photo/Vahid Salemi
Posledice izraelskog napada
Copied

U najvećem napadu izraelske vojske na Iran u poslednjih nekoliko decenija, izvedenom tokom noći pod kodnim imenom „Rising Lion“, ciljani su svi ključni segmenti nuklearnog programa Islamske Republike. Tokom operacije, ubijeni su vodeći fizičari, među kojima i Ferejdun Abasi, a pogođena su i tehnološka i vojna postrojenja. Svet se jutros probudio uz pitanje: da li je upravo izbegnut nuklearni sukob – ili je on tek počeo

U iznenadnom noćašnjem napadu Izraela na Iran, najvećem u poslednjih više decenija, udareno je na sve što je nuklearno u islamskoj republici. Operacija koju su pod imenom „Rising Lion“ zajedno izvele izraelska vojska IDF i obaveštajna služba Mosad, očigledno je dugo unapred planirana i kad je pokrenuta, vrlo je sistematično izvedena, opravdana je kao hitna, preventivna akcija jer je, navodno, Iran bio nadomak sklapanja svoje prve nuklearne bombe.

Dan kasnije, moguće je govoriti o dva scenarija. U jednom, Izrael je napravio najveću grešku od svog osnivanja i pokrenuo je nuklearni rat u kome ga sada očekuje apokaliptična odmazda, a svet upravo srlja u nekakav opaki nuklearni rasplet. U drugom, nuklearni program Irana je tokom jedne noći sravnjen sa zemljom i mada će se tenzije nastaviti, bomba više neće biti jedna od ključnih tema na Bliskom istoku.

Mišljenja sam da nekakav opaki nuklearni scenario nije izvestan, mada situacija jeste najednom postala, kako to biva, vrlo složena. Mi smo, obuzeti našim temama, naravno, zatečeni ovim scenarijima. Dok sa pravom živimo naše drame, blokade i proteste protiv režima koji je građanima oteo državu, evo malo konteksta šta se zapravo događa.

Foto: Ronald Zak/AP
Ferejdun Abasi

Izrael je noćas ubio najuticajnijeg nuklearnog fizičara u Iranu, Ferejduna Abasija. Slučajni čitaoci moje knjige „Alhemija bombe“ možda ga se sećaju iz poglavlja o Teheranu, kao tvrdog i enigmatičnog fizičara koji na pitanje novinara o uranijumu ćutke pogleda niz mermerni hol i kaže: „Razmatramo svaku mogućnost“. Za većinu na Zapadu Abasi je bio poznat prosto kao „mozak iranskog nuklearnog programa“.

On je 2010-2011. godine bio jedini koji je preživeo seriju izraelskih atentata na iranske fizičare. Sa suprugom se tada vozio ka univerzitetu i primetio motociklistu koji je na njegov auto postavio bombu, nakon čega se zaustavio i sa ženom istrčao iz vozila koje je potom eksplodiralo. Petnaest godina kasnije, Izraelci su ipak uspeli u nameri da ga likvidiraju.

Pored Abasija, ubijeno je još pet nuklearnih fizičara sa dva univerziteta u Teheranu, celo tvrdo jezgro nuklearnog programa Irana. Mada je svako zamenljiv čak i u najtvrđem sistemu, istovremeno ubistvo svih naučnih rukovodilaca jednog nuklearnog programa ipak nije lako nadoknadivo. Američki novinari od jutros akciju Izraela upoređuju sa „sređivanjem porodičnog posla“ u kultnoj poslednjoj sceni filma „Kum“, kad novi šef mafijaške familije Majkl Korleone tokom scene krštenja ubija sve svoje neprijatelje, prave i potencijalne.

Iranski nuklearni program je već decenijama usijana tema. Koreni programa su još u doba šaha Reze Pahlavija kad su nuklearne tehnologije stigle u Iran kroz, ironično, američki program „Atomi za mir“, da bi nakon Islamske revolucije 1979. godine i uporedno, snažnog razvoja fizike u ovoj velikoj zemlji, postale pretnja, pre svega za Izrael i njegov opstanak. Iran danas ima jednu nukelarnu elektranu Bušer sa ruskim VVER-1000 reaktorom od 1000 MW, dok na istom mestu sa Rusima gradi dva nova. Uporedo ima čitav niz centara za nuklerane tehnologije, tajnih i javnih, a najpoznatiji je Natanc, južno od Teherana, koji je pogođen u izraelskim napadima, ali tragovi radijacije nisu zabeleženi. Mogućnost da bi Iran mogao, kao drugih devet nuklearnih sila, sklipiti svoje nuklearno oružje, jedna je do najvećih tema međunarodne diplomatije.

Uporedo sa tenzijama koje prate rat u Gazi, gde su se sa Izraelom povremeno sukobljavale i proksi vojske Irana, Hezbolah i grupe u Jemenu, kao i stalnim napadima i povremenim ratom dronova između ove dve zemlje, Iran i SAD su u više navrata u poslednjoj deceniji pokušale da krenu ka reševanju ovog pitanja. Otkako je Donald Tramp postao predsednik SAD, ove dve zemlje već izvesno vreme pokušavaju da obnove pregovore o čuvenom iranskom nuklearnom sporazumu. Dogovor poznat po imenu Iranski sporazum, ali i po akronimu JCPA, inače je uz veliko posredovanje Evrope donet još 2015. godine. Činilo se tada da će istovremeno okončati i iranski nuklearni program i sankcije SAD ka ovoj zemlji, pa će život krenuti dobrim tokom. To je propalo nakon što je Donald Tramp u prethodnom mandatu, zbog sumnji u kršenje dogovora i jednog iranskog dokumenta do kog je došao Mosad, napustile sporazum.

Foto: AP Photo/Vahid Salemi
U izraelskim napadima poginuo je i general-major Mohamed Bageri, načelnik štaba oružanih snaga Irana

Novi pokušaji da se načini sporazum nisu bili po volji Izraela koji se brinuo da će Iran u pregovorima koje Tramp vodi zadržati program i jednom napraviti nuklearno oružje. Dan ranije, IAEA je izašla sa do sada najtvrđom procenom da Iran zapravo krši nuklearne propise. Analitičari su bili zabrinuti zbog izveštaja da Iran obogaćuje uranijum do 60 odsto (za oružja je potrebno 85%, ali za civilnu upotrebu svega nekoliko procenata), a čitav niz drugih izveštaja unosio je zebnju na Zapadu.

I onda je, noćas, Izrael sistematski krenuo u napad na sve nuklearne kapacitete Irana, od ljudskih, preko tehnoloških, do vojnih.

Uz atentate na fizičare i niz rezidencija, iz daljine je pogođeno više nuklearnih postrojenja na kojima su znatna oštećenja. Ubijeni su i vojni lideri, među kojima je i komandant Revolucionarne garde, kao i komandant avijacije. Amerikanci nisu učestvovali u napadu, Izraelci su po svom običaju to sami izveli, ali nema nikakve sumnje da će SAD štititi Izrael od odmazde velikog i opasnog suseda. Izjave iz Vašingtona već kritikuju Teheran, a američki predsednik Donald Tramp govori da je istekao rok od 60 dana koji je dao sada mrtvim iranskim vođama. U međuvremenu, videli ste, Iran je lansirao jedno jato dronova, ali su mnogi od njih oboreni. Bliski istok je na ivici novog rata.

Međutim, šta je bilo sa nuklearnim programom? Da li je preživeo atentat?

Mišljenja sam da se, kako to biva u ovim okolnostima, glavni „nuklearni događaj“ već desio. Nuklearni program Irana nije imao teži trenutak u decenijama svog postojanja. Sad kad je, nakon napada, stvar postala javna, čekaju nas teške reči, razmene projektila i nove tenzije, nove žrtve na svim stranama, pa čak možda i ozbiljniji konvencionalni rat isprovociran nuklearnim pitanjima. I duge godine posledica i potonjih pregovora.

No, teško je zamislivo da je program preživeo i da bismo sada mogli krenuti ka nuklearnoj razmeni – prvo pitanje je da li je Iran i pre napada sa 60-procentim obogaćivanjem uopšte imao kapaciteta da nešto učini, a drugo, da li bi se Izrael upustio u napad na nuklearne kapacitete koji decenijama priprema, a da Iran ostavi sposobnim da nuklearno odgovori i jednom detonacijom sravni uski teren između Sredozemlja i doline Jordana? Teško, zaista.

Sutra će na istoku biti rata, ali će na nebu svanuti samo sunce.

Tagovi:

Izrael Iran Nuklearni program Ferejdun Abasi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kim Džong Un Severna Koreja

Severna Koreja

16.avgust 2026. Martin Fric/DW

Ratna pomoć Rusiji donosi novac i privredni procvat malom broju građana Severne Koreje

Zahvaljujući Rusiji Severna Koreja danas ima više novca, ali novi sjaj Pjongjanga ne znači i bolji život za većinu stanovništva

Iran, SAD

Bliski istok

16.avgust 2026. Amir Soltanzadeh/DW

Može li se zaobići Ormuski moreuz?

Nafta koja jedva prolazi kroz Ormuski moreuz primorava zemlje Persijskog zaliva da preusmeravaju izvoz ka Crvenom moru, dok se razmatraju i novi naftovodi koji su i skupi i rizični

Ruski napad na Kijev

Rat u Ukrajini

16.avgust 2026. I.C.

Kijev na meti žestokih raketnih udara: Putinova odmazda nakon što je Zelenski napao rusku satelistsku mrežu

Ruske snage jutros su raketama napale Kijev, nakon što je Ukrajina prethodnog dana izvela udare na ruski vojni aerodrom i raketni centar duboko na teritoriji Rusije

Marijupolj zgrade

Ukrajina

16.avgust 2026. Kira Sokolova/DW

Marijupolj: Stanujte na kostima Ukrajinaca za deset miliona rubalja

Na mestu domova koje su stanovnici Marijupolja izgubili u ruskim napadima danas niču nove zgrade u koje se useljavaju Rusi. Bivši stanovnici tvrde da se tako brišu tragovi rata i potiskuje lokalno stanovništvo

Evakuacija turista sa Halkidikija zbog požara

Požari

16.avgust 2026. I.C.

Evropa gori: Požar rekordnih razmera pustoši prirodni rezervat u Belgiji

Vatrogasci su se u subotu, 15. avgusta borili sa šumskim požarom koji je zahvatio najveći prirodni rezervat u Belgiji u oblasti Haj Fens. Požar je opisan kao najgori u istoriji zemlje

Komentar

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure