Svakog leta širom Evrope padaju novi temperaturni rekordi, a posledice vrućina sve više ugrožavaju zdravlje građana, infrastrukturu i energetsku stabilnost. Atlantski savet upozorava da je vreme za strategiju hlađenja – sada. Jedan od predloga koji dobija na značaju i u Srbiji jeste koncept daljinskog hlađenja iz toplana, prenosi RTS
Zbog ekstremnih vrućina, Evropi je neophodna strategija hlađenja – u suprotnom, slede krize, upozorava Atlantski savet. Jedno od sistemskih rešenja koje struka predlaže, pa i u Srbiji, jeste mogućnost „daljinskog hlađenja“ iz toplana.
Svakog leta u Evropi se beleže novi temperaturni rekordi. To već ozbiljno ugrožava ekonomije, funkcionisanje energetskih sistema i svakodnevni život ljudi. Stručnjaci su saglasni da ekstremne vreline zahtevaju hitna, sistemska rešenja za hlađenje.
„Mora se napraviti plan adaptacije. Atlantski savet izdaje prilično dramatična upozorenja. Talasi ekstremne vrućine koji traju i ponavljaju se, nesumnjivo zahtevaju sistemski odgovor. To više nije luksuz – to je neminovnost, jer ovako visoke temperature direktno utiču na zdravlje ljudi“, objašnjava prof. dr Dejan Ivezić, šef Katedre za opšte mašinstvo i klimatizaciju i rukovodilac Centra za energetiku na Rudarsko-geološkom fakultetu.
Analize pokazuju da rešenje zahteva promene u arhitekturi gradova, mere energetske efikasnosti, više solarne energije i razvoj sistema „daljinskog hlađenja“ iz postojećih toplana.
„To je izvodljivo, ali kod nas je to još uvek na nivou akademskih rasprava. U novim projektima koji su trenutno u fazi izrade, već se razmišlja o uvođenju daljinskog hlađenja. To je sada aktuelna tema. A što se tiče zakonodavnog okvira, već nekoliko godina unazad, u svim strateškim dokumentima se prepoznaje potreba za donošenjem zakona o toplotnoj i rashladnoj energiji“, ističe Dejan Stojanović, direktor Udruženja toplana Srbije.
Sistemi daljinskog hlađenja mogu biti i do deset puta efikasniji od klasičnih split-sistema. Najveću mrežu takvog hlađenja ima Švedska, a postepeno ih razvijaju i Francuska, Austrija, Finska, Nemačka, Italija, Norveška i Španija.
„U nekim evropskim zemljama već postoje paralelni sistemi za daljinsko hlađenje, slični onima za daljinsko grejanje. Proizvodi se rashladni fluid koji se potom distribuira cevovodima. Problem je u tome što postojeće instalacije nisu prilagođene takvom sistemu, već je potrebna potpuno nova unutrašnja infrastruktura“, dodaje prof. Ivezić.
Objekti za predstojeći Ekspo biće prvi u Srbiji koji će iz nove toplane dobijati i grejanje i hlađenje – kao model za budućnost.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U vreme kralja Aleksandra, zadatak štampe bio je da na sve načine veliča rad vlade i ministara, čak i kada je bilo očigledno da se istina prikriva. O zloupotrebama policije i žandarmerije se nije smelo pisati čak ni onda kada su bile evidentne, a cenzori su u svemu videli opasnost, pa i u bajkama
Od tri festivala specijalizovana za animaciju u Srbiji, ove godine je opstao samo jedan – Animator fest u Jagodini. Ovo njegovo izdanje je dobar recept kako opstati u nemogućim uslovima
Novak Đoković je i sedmi put osvojio turnir u Pekingu, uz učinak od 34:0, što je rekord po broju uzastopnih pobeda na jednom turniru u konkurenciji tenisera
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića
Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.