Svakog leta širom Evrope padaju novi temperaturni rekordi, a posledice vrućina sve više ugrožavaju zdravlje građana, infrastrukturu i energetsku stabilnost. Atlantski savet upozorava da je vreme za strategiju hlađenja – sada. Jedan od predloga koji dobija na značaju i u Srbiji jeste koncept daljinskog hlađenja iz toplana, prenosi RTS
Zbog ekstremnih vrućina, Evropi je neophodna strategija hlađenja – u suprotnom, slede krize, upozorava Atlantski savet. Jedno od sistemskih rešenja koje struka predlaže, pa i u Srbiji, jeste mogućnost „daljinskog hlađenja“ iz toplana.
Svakog leta u Evropi se beleže novi temperaturni rekordi. To već ozbiljno ugrožava ekonomije, funkcionisanje energetskih sistema i svakodnevni život ljudi. Stručnjaci su saglasni da ekstremne vreline zahtevaju hitna, sistemska rešenja za hlađenje.
„Mora se napraviti plan adaptacije. Atlantski savet izdaje prilično dramatična upozorenja. Talasi ekstremne vrućine koji traju i ponavljaju se, nesumnjivo zahtevaju sistemski odgovor. To više nije luksuz – to je neminovnost, jer ovako visoke temperature direktno utiču na zdravlje ljudi“, objašnjava prof. dr Dejan Ivezić, šef Katedre za opšte mašinstvo i klimatizaciju i rukovodilac Centra za energetiku na Rudarsko-geološkom fakultetu.
Analize pokazuju da rešenje zahteva promene u arhitekturi gradova, mere energetske efikasnosti, više solarne energije i razvoj sistema „daljinskog hlađenja“ iz postojećih toplana.
„To je izvodljivo, ali kod nas je to još uvek na nivou akademskih rasprava. U novim projektima koji su trenutno u fazi izrade, već se razmišlja o uvođenju daljinskog hlađenja. To je sada aktuelna tema. A što se tiče zakonodavnog okvira, već nekoliko godina unazad, u svim strateškim dokumentima se prepoznaje potreba za donošenjem zakona o toplotnoj i rashladnoj energiji“, ističe Dejan Stojanović, direktor Udruženja toplana Srbije.
Sistemi daljinskog hlađenja mogu biti i do deset puta efikasniji od klasičnih split-sistema. Najveću mrežu takvog hlađenja ima Švedska, a postepeno ih razvijaju i Francuska, Austrija, Finska, Nemačka, Italija, Norveška i Španija.
„U nekim evropskim zemljama već postoje paralelni sistemi za daljinsko hlađenje, slični onima za daljinsko grejanje. Proizvodi se rashladni fluid koji se potom distribuira cevovodima. Problem je u tome što postojeće instalacije nisu prilagođene takvom sistemu, već je potrebna potpuno nova unutrašnja infrastruktura“, dodaje prof. Ivezić.
Objekti za predstojeći Ekspo biće prvi u Srbiji koji će iz nove toplane dobijati i grejanje i hlađenje – kao model za budućnost.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izlazak Anthropica na Nasdaq mogao bi da obogati stotine zaposlenih. U San Francisku, gde su kuće već poskupele 29 odsto, postavlja se pitanje novih posledica po tržište nekretnina
“Piramida duša se pokazuje kao izuzetno unosan finansijski poduhvat. Spiskovi sa imenima duša počnu da se koriste za punjenje glasačkih kutija. Tako finansijsku korupciju od političke i duhovne deli samo nevidljiva granica”
Novi Vizualizator, Međunarodni festival fotografije, inspirisan je 200. godišnjicom postojanja fotografije koja ima moć da istovremeno svedoči o događaju i otkriva pogled osobe koja ga je zabeležila
Do kraja novembra godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ košta 6.200 dinara, čak 3.000 dinara manje nego inače. Svaki novi broj čitate već u sredu uveče
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.