Svakog leta širom Evrope padaju novi temperaturni rekordi, a posledice vrućina sve više ugrožavaju zdravlje građana, infrastrukturu i energetsku stabilnost. Atlantski savet upozorava da je vreme za strategiju hlađenja – sada. Jedan od predloga koji dobija na značaju i u Srbiji jeste koncept daljinskog hlađenja iz toplana, prenosi RTS
Zbog ekstremnih vrućina, Evropi je neophodna strategija hlađenja – u suprotnom, slede krize, upozorava Atlantski savet. Jedno od sistemskih rešenja koje struka predlaže, pa i u Srbiji, jeste mogućnost „daljinskog hlađenja“ iz toplana.
Svakog leta u Evropi se beleže novi temperaturni rekordi. To već ozbiljno ugrožava ekonomije, funkcionisanje energetskih sistema i svakodnevni život ljudi. Stručnjaci su saglasni da ekstremne vreline zahtevaju hitna, sistemska rešenja za hlađenje.
„Mora se napraviti plan adaptacije. Atlantski savet izdaje prilično dramatična upozorenja. Talasi ekstremne vrućine koji traju i ponavljaju se, nesumnjivo zahtevaju sistemski odgovor. To više nije luksuz – to je neminovnost, jer ovako visoke temperature direktno utiču na zdravlje ljudi“, objašnjava prof. dr Dejan Ivezić, šef Katedre za opšte mašinstvo i klimatizaciju i rukovodilac Centra za energetiku na Rudarsko-geološkom fakultetu.
Analize pokazuju da rešenje zahteva promene u arhitekturi gradova, mere energetske efikasnosti, više solarne energije i razvoj sistema „daljinskog hlađenja“ iz postojećih toplana.
„To je izvodljivo, ali kod nas je to još uvek na nivou akademskih rasprava. U novim projektima koji su trenutno u fazi izrade, već se razmišlja o uvođenju daljinskog hlađenja. To je sada aktuelna tema. A što se tiče zakonodavnog okvira, već nekoliko godina unazad, u svim strateškim dokumentima se prepoznaje potreba za donošenjem zakona o toplotnoj i rashladnoj energiji“, ističe Dejan Stojanović, direktor Udruženja toplana Srbije.
Sistemi daljinskog hlađenja mogu biti i do deset puta efikasniji od klasičnih split-sistema. Najveću mrežu takvog hlađenja ima Švedska, a postepeno ih razvijaju i Francuska, Austrija, Finska, Nemačka, Italija, Norveška i Španija.
„U nekim evropskim zemljama već postoje paralelni sistemi za daljinsko hlađenje, slični onima za daljinsko grejanje. Proizvodi se rashladni fluid koji se potom distribuira cevovodima. Problem je u tome što postojeće instalacije nisu prilagođene takvom sistemu, već je potrebna potpuno nova unutrašnja infrastruktura“, dodaje prof. Ivezić.
Objekti za predstojeći Ekspo biće prvi u Srbiji koji će iz nove toplane dobijati i grejanje i hlađenje – kao model za budućnost.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Leta su sve vrelija, toplotni talasi sve duži. U gradovima je život postao gotovo neizdrživ bez klima-uređaja. Potražnja je sve veća, ponuda uređaja ogromna. Kako se opredeliti za pravi? Na šta treba obratiti pažnju?
Nakon tropske noći, Srbiju čeka još jedan vreo dan. RHMZ je za utorak, 4. avgust, izdao upozorenje na crveni meteo-alarm. Vrhunac toplotnog talasa nam tek predstoji
Rušenje objekata na Gazivodama je poraz ideje da razvoj može da bude jači od straha, turizam održiviji od konflikta. Da ljudi mogu da ostanu zato što vide budućnost, a ne zato što nemaju gde da odu. Da drugi, poput mene, ovde mogu da dolaze po svoje sopstvene životne lekcije
Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.