img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju – Sedrik Vilani, dobitnik Fildsove medalje

Paukova mreža entropije

08. maj 2013, 21:00 Slobodan Bubnjević
Copied

"Procenjuje se da svake godine matematičari širom sveta dokažu oko 300.000 novih teorema. Kad sam bio mlad istraživač, nikad nisam mislio kako je moguće da dobijem Fildsovu medalju", kaže Sedrik Vilani, najuspešniji matematičar našeg doba

Sedrik Vilani obožava paukove. Sa puštenom kosom, uvek u dugom, uskom kaputu i sa mašnama koje čuva u posebnoj kutiji u svom rancu i menja ih prema raspoloženju, Vilani na reveru uvek nosi broš u obliku pauka. Poseduje čitavu kolekciju pauka od stakla i raznih drugih materijala, a o njima govori sa jednakim žarom kao o omiljenim matematičkim teoremama. Ovaj matematički genije iz Francuske boravio je u Beogradu početkom maja, kako bi otvorio manifestaciju „Maj mesec matematike“ koju i ovog proleća, po drugi put, organizuju Centar za promociju nauke i Matematički institut SANU. Vilani je u Beograd, zapravo, došao zahvaljujući dugom prijateljstvu sa matematičarkom Vesnom Manojlović, na čiju je inicijativu Centar za promociju nauke objavio prevod njegove izuzetno tiražne naučnopopularne knjige Živa teorema.

Sedrik Vilani je nacionalni junak u Francuskoj. Proslavivši se kao jedan od najuspešnijih matematičara na svetu, u svojoj zemlji je stekao popularnost. Vilani je prvi aktuelni dobitnik Fildsove medalje koji je – otkako se ona dodeljuje, a to je od 1936. godine – boravio u Srbiji. Fildsova medalja je najveće priznanje u oblasti matematike, pa se često kaže da je ona Nobelova nagrada za matematiku, koja inače ne postoji voljom samog Alfreda Nobela.

No, sami matematičari smatraju, i to s pravom, da je ovo priznanje teže zaslužiti i dobiti nego Nobela, ako ništa drugo, onda zbog činjenice da se ne dodeljuje svake, nego svake četvrte godine. „Fildsova medalja je nešto o čemu na samom početku ne smete ni da razmišljate“, kaže za „Vreme“ Sedrik Vilani, objašnjavajući kako ovo prestižno priznanje ne sme biti motiv mladom matematičaru „koji ulazi u posao“.

U prostoru Galerije Robne kuće Beograd, u Knez Mihailovoj ulici, gde su i ovog maja postavljeni razni zanimljivi matematički eksponati Centra za promociju nauke, sa Vilanijem razgovaramo o Fildsu, matematici, estetici, svakodnevici i jednom novom, originalnom pogledu na svet iz statističke perspektive, koji se proteže svetom kao paukova mreža. „Kad sam bio mlad istraživač, nikad nisam mislio kako je moguće da dobijem Fildsovu medalju. Prava motivacija proističe iz samog rada, iz problema koji rešavate. Ona dolazi iz snova i težnje da nešto dokažete. Ali, mnogo godina kasnije samo shvatite da ste jednostavno ušli u trku“, objašnjava Vilani.

„VREME„: I onda jednog jutra zazvoni telefon…

Sedrik Vilani: Kad sam primio poziv u kome su mi rekli da sam osvojio Fildsa, osetio sam mešavinu vrlo snažnih emocija. U takvom trenutku, čak ni ne znate šta biste mislili. Isprva se pitate da li je to istina ili nije. Potom se osećate vrlo ponosnim, zaslužnim, ali osetite i veliku odgovornost, tako da ste istovremeno i vrlo uplašeni.

Vratimo se na početak. U vašoj knjizi Živa teorema detaljno opisujete trenutak kad ste u Prinstonu došli na ideju da rešavate Vlasovljevu jednačinu. Kako matematičar odlučuje kojim će se problemom baviti?

Pronalaženje pravog problema je glavni deo posla matematičara i naučnika uopšte. Ponekad postoji neka nužda zbog koje se neki problem mora rešiti – možda neka epidemija, neka opasna bolest na kojoj morate da radite. Ponekad birate problem tako što imate san da možete završiti neku stvar. Ponekad je to samo radoznalost, težnja da razumete bolje kako nešto funkcioniše. I često ćete otkriti novi fenomen ako kopate i kopate. Nije lako objasniti kako birate da li ćete raditi na ovome ili onome. To je rezultat mnogih stvari, onoga što znate, ali i interakcija i diskusija, literature. Sve to utiče da izaberete pravi problem, a to je nešto čemu se učite kad ste student doktorskih studija.

Vi ste izabrali oblast matematike, koja nije daleko od stvarnog sveta, što danas ne motiviše baš sve matematičare.

Matematika uopšte je velika oblast. Procenjuje se da svake godine matematičari širom sveta dokažu oko 300.000 novih teorema. I naravno, ima raznih disciplina u matematici. Ali, ma kako neki matematičari to sklanjali u stranu, matematika je zaista svuda u prirodi, u stvarnom svetu – u fundamentalnim matematičkim jednačinama, u statističkoj mehanici, kvantnoj mehanici, geometriji. Takođe, matematika je presudna za opisivanje ponašanja fluida ili bilo kog drugog oblika materije. Pogledajte fontanu ispred galerije. Najbolji način da je opišete jeste kroz matematičke jednačine. I to se tako radi gotovo svuda u današnje vreme. Čak se i scene u holivudskim filmovima prave tako što se koristi matematika. I to je najbolji način da se taj posao uradi.

Nema sumnje da gotovo sve tehničke oblasti koriste matematiku, ali se naše doba ipak razlikuje od onog kad je Njutn otkrivao nove matematičke oblasti kako bi rešio neki problem iz fizike. Koliko se samih matematičara danas bavi matematičkom fizikom? I uopšte, realnim problemima?

Kao i cela matematika, i oblast koja se naziva matematička fizika je danas veliko polje istraživanja. Hiljade ljudi radi u toj oblasti. Postoje velike konferencije koje su posvećene samo matematičkoj fizici. Ona je deo duge tradicije koja zaista kreće još od Njutna i drugih – iz vremena kad je razlika između fizike i matematike bila manja. Međutim, tokom svih tih vekova javljali su se svi mogući oblici primenjivosti matematike. Ponekad je matematika samo inspirisala fizičare dok su pokušavali da dokuče kvalitativnu stranu neke pojave. Ponekad je matematika korišćena vrlo precizno da bi se kalibrisao neki uređaj. Postoji čitav spektar primena, aplikacija, inspiracija. Nemoguće je povući liniju.

Vaš doprinos, za koji ste i dobili Fildsa, može se povezati sa načinima na koji opisujemo realne fizičke pojave?

Radio sam na kinetičkoj teoriji gasova. To je oblast koja opisuje statističko ponašanje gasova sačinjenih od mnogo, mnogo molekula. Konkretno sam radio na dva problema. Jedan je bio rast entropije, što je mera nauređenosti u gasu u kome čestice intereaguju sudarima. Drugi je relaksacija perturbacija u plazmi gde svi elektroni intereaguju elektrostatičkim silama. To su dva vrlo različita fenomena. Ali zajednička tačka im je da su opisani matematičkim jednačinama, statističkim po prirodi, i da postoji izvesna konvergencija, odnosno kretanje sistema ka određenom ravnotežnom stanju, kada on prelazi u mirovanje. Radio sam na jednačinama koje to opisuju kako bi se to moglo bolje razumeti.

Fizičari još uvek ne koriste vaša rešenja?

Moj rad nije takav da se trenutno može direktno koristiti. Uostalom, nikad ne možete znati kako će ljudi iskoristiti vaš rad. Sam pojam upotrebe je problematičan. Jasno je da kad je Ajnštajn otkrio jednačinu Opšte teorije relativnosti nije bilo nikakve ideje o njenoj upotrebi. Ali danas je to vrlo važno – Ajnštajnova jednačina se koristi u mnogim praktičnim problemima kao što je, na primer, GPS. Kada je Njutn izučavao kretanje planeta, izgledalo je da to nije nešto što se može iskoristiti.

Ali, da li ponekad razmišljate o tome? O upotrebi vaših rezultata?

Kod mnogih otkrića ne vidite nikakvu svrhu onda kad ih otkrijete. Otkrića koja se koriste u tehnologijama obično su napravljena za nešto sasvim drugo. Ono što je važno u nauci jeste da doprinesete opštim teorijama, globalnom znanju, globalnom razumevanju, relacijama između raznih faktora. I često uopšte ne znate kako će to biti iskorišćeno, šta će biti napravljeno od toga. Ali važno je ići dalje i činiti stvari koje su zanimljive ljudima. Često opisujem svoja otkrića fizičarima samo kao nov način da se stvari posmatraju. Da li će to nešto promeniti? Ne znam, ko to može znati. Možda će promeniti način na koji eksperimentišu.

Kako ste vi lično povezani sa Bolcmanovom idejom o takvom, statističkom načinu promišljanja sveta…?

Entropija je svuda oko nas. Statistička priroda sveta je jedna od njegovih najfascinantnijih osobina. Naša skala nije fundamentalna skala materije. Molekuli i elementarne čestice materije su toliko male da ne možete ni da ih zamislite. Mnogo toga se menja kad pređemo na naše, statističke skale prirode. Došlo je do revolucije u nauci još davne 1870. kad su ljudi to shvatili. Jedan od stubova na kome se dogodila ta revolucija je Ludvig Bolcman i moram reći da ta statistička revolucija nije bila ništa manje bitna od revolucije koja je došla sa kvantnom mehanikom u XX veku. Bolcman je razumeo sam koncept entropije, neuređenosti i statistike, koncept koji opisuje suštinu našeg sveta. Kao i činjenicu da se sve oko nas, pa i mi sami suočavamo sa borbom da prevladamo tu neuređenost koju entropija meri. Zbog svojih unutrašnjih nemira, Bolcman je izvršio samoubistvo 1906. godine. Ali, njegove ideje su preživele i čak su življe danas nego što su bile u njegovo doba.

Često među svojim uzorima pominjete i Anrija Poenkarea.

Na dan otvaranja Maja meseca matematike u Beogradu istovremeno je bio i rođendan Anrija Poenkarea. A on je spomenik u matematici, ali i u nauci uopšte. Poenkare je inkarnacija univerzalnog znanja. Znao je sve o matematici, ali takođe je bio veliki fizičar, filozof i inženjer. Interesovao se za sve nauke. Takođe je bio simbol komunikacije između naučnika, eksperata i široke publike. Svi su znali za njega. Ta okolnost da mu je rođendan 30. aprila, na dan otvaranja, sjajno se podesila za početak Maja meseca matematike. Poenkare kao ličnost predstavlja sve što bi trebalo promovisati u matematici. Radoznalost i interes za sve nauke. Razmišljanje kako misliti o naučnom procesu. I na kraju, komunikaciju, vezu između eksperata i društva.

Pričali smo o raznovrsnim primenama matematike u tehničkim i fundamentalnim naukama. No, kakva je veza matematike i društva?

Poenkare je govorio da je u obrazovanju dece najvažnije učiniti ih začuđenim i podstaći ih da otkriju uzbuđenje pred lepim stvarima u svetu. I to je smisao onoga što ovakva manifestacija pokušava da učini – da podstakne decu da gledaju svet bistrim pogledom i raspletu neke misterije sveta. Vrlo je važno da postoje mesta gde su ljudi mogu sresti i gde mogu učestvovati u obrazovanju dece, ali koja mogu biti i mesta okupljanja za intelektualce koji mogu da diskutuju o pojedinim pitanjima iz matematičkog sveta. Muzeji nauke su izuzetno značajni. U našem dobu, oni su fundamentalni elementi u suočavanju sa problemom odvojenosti naučnika i društva.

Matematika i estetika

„U matematici ima puno estetike“, kaže Sedrik Vilani, francuski matematičar i dobitnik Fildsove medalje. „To je nešto što je čak deo svakodnevnog života matematičara. Rešavajući probleme, matematičar stalno govori: Ovo je lepo, ova jednačina je ružna… Ali, može se reći da estetika kao kulturno razvijeni koncept pomaže matematičarima da gledaju u pravom smeru. Ima toliko mogućnosti koje nećete isprobati, a estetika treba da vas vodi ka onim najboljim od mogućih načina da nešto dokažete.“

fotografije: milovan milenković
fotografije: milovan milenković
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure