img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Eurobasket 2025

Masovne povrede na Eurobasketu: Telo sportista dostiže granice izdržljivosti

03. septembar 2025, 11:28 T. S.
Foto: FoNet/FIBA
Evropsko prvenstvo završeno za Bogdana Bogdanovića
Copied

Prvo Bogdanović, pa Fojtman, Jokubaitis, Gražulis, Sar… Eurobasket je već u grupnoj fazi ostao bez najmanje sedam važnih igrača zbog povreda. Stručnjaci upozoravaju da savremeni sport stavlja telo košarkaša na granicu izdržljivosti. Slične opasnosti postoje i u fudbalu

Prvo je stigla vest da kapiten reprezentacije Srbije Bogdan Bogdanović zbog rupture mišića zadnje lože neće moći da nastavi takmičenje na ovogodišnjem Eurobasketu. Povrede su zatim počele da se ređaju kao na traci.

Zbog povrede kolena takmičenje je završio nemački centar Johanes Fojtman, a za njim i plejmejker reprezentacije Litvanije Rokas Jokubaitis. Francuska je zbog povrede lista Aleksa Sara ostala sa samo jednim centrom do kraja turnira.

Crna Gora neće moći da računa na centra Zorana Nikolića, a i kapiten Estonije Sim Sander Vene završio je prvenstvo. Na kraju, reprezentativac Letonije Andrejs Gražulis povredio je stopalo u meču protiv Srbije i neće moći da nastupa u daljem takmičenju.

Letonija bi mogla da ostane bez dva važna igrača, jer je upitno da li će Arturs Žagars, koji se ponovo povredio, moći da nastavi takmičenje.

Dakle, barem sedmorica košarkaša su zbog povreda završili takmičenje već u grupnoj fazi Evrobasketa. Selektor Letonije Luka Banki ponudio je rešenje:

„Kad biraš 12 igrača, najviše se vodi računa o svestranosti. Da bi mogli da igraju na više pozicija. Mora da se vodi računa o nevoljama, koje se nama previše dešavaju. Zašto ne bismo dali priliku još trojici igrača na Evropskom prvenstvu? U slučaju povreda oni bi bili spremni da uskoče“, upitao je Banki.

Međutim, da li bi proširivanje rostera bilo rešenje problema ili lečenje simptoma? Mnogi su razlog za ogroman broj povreda pronašli u tome što su igrači preopterećeni gustim rasporedom utakmica.

Mnogo timova, malo vremena

Previše povreda na Eurobasketu, a još uvek nije završena ni grupna faza. Deo problema je i raspored, zakazuje se previše mečeva za vrlo kratko vreme. Po mom mišljenju, povećanje broja timova i utakmica nije bila najbolja ideja“, napisao je na društvenoj mreži Iks autor slovenačkog podkasta Sportinfo Matej Petek.

Grupna faza počela je 27. avgusta za grupe A i B, a dan kasnije za grupe C i D. U oba slučaja traje osam dana. U tih osam dana, svaki od timova igraće pet mečeva. U prevodu, između dva duela u grupnoj fazi u proseku nema ni dva dana razmaka.

Tek će start eliminacione faze 6. i 7. septembra doneti nešto rasterećeniji raspored za timove, koji će imati dva ili tri dana odmora između mečeva.

Zbog čega su povrede sve češće

Gust raspored u savremenom sportu nije nikakva novost. Po visokom tempu je poznata NBA liga, najpoznatija košarkaška liga sveta. Tamo je u protekloj sezoni zabeležena „epidemija“ povreda Ahilove tetive – žrtve su bili Demijan Lilard, Džejson Tejtum, Tajris Halibarton, Džejms Vajzmen, Ajzea Džekson, Dru Smit…

Kako je objasnila fizioterapeutkinja i profesorka na Univerzitetu Delaver Karin Gravare Silbernagel za ESPN, današnje povrede lista dešavaju se zbog neravnomernog jačanja gornjih delova nogu u odnosu na donje.

„List koristite praktično u svakom pokretu hodanja ili trčanja, pa je to jedna od najčešćih povreda kada spojite povrede lista i Ahilove tetive.“

Direktor sportske fizikalne medicine i rehabilitacije na Stenfordu Majkl Frederikson smatra da povrede nastaju pre svega zbog preopterećenja – potrebno je pratiti odnos između opterećenja i vremena za oporavak.

Povreda Tajrisa Halibartona verovatno je koštala Pejserse NBA prstena
Foto: AP Photo/Nate Billings
Povreda Tajrisa Halibartona verovatno je koštala Pejserse NBA prstena

„Ovi sportisti su verovatno najbolje fizički pripremljeni do sada, tako da nije problem u kondiciji“, kaže on.

Nirav Pandja, profesor ortopedske hirurgije na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku, dodaje da su zbog plej-of ritma svako drugo veče, ali i olimpijskih priprema, ove godine treninzi bili još jači nego obično. Košarkaši su često igrali 39-40 minuta po utakmici, umesto 25-30 tokom regularne sezone.

„Znamo da svaki put kad se broj minuta znatno poveća u periodu od pet do deset utakmica, raste i rizik od povrede“, kaže Pandja.

Takođe, današnji sportisti imaju više „kilometraže“ nego ranije generacije, jer počinju da igraju na visokom nivou još u mladosti.

Problemi i u fudbalu

Istina je da današnji profesionalni sportisti koji igraju na najvišem nivou primaju basnoslovno veliki novac za svoj angažman – u pitanju su milioni, pa čak i desetine miliona evra godišnje.

Međutim, novac ne može da promeni činjenicu da ljudsko telo ima fizičke limite. Profesionalni sport iz godine u godinu pokušava da pomeri ove granice.

Nisu zato čudne masovne povrede košarkaša na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu. Nije ni košarka jedini sport koji pati od ovog problema. Ozbiljna rasprava o opterećenju profesionalnih fudbalera počela je 2021. godine, kada je Pedri, tada tek osamnaestogodišnjak, oborio prethodni rekord Bruna Fernandeša i odigrao neverovatne 73 utakmice u jednoj godini za Barselonu i reprezentaciju Španije.

Naime, prema poslednjem izveštaju Međunarodnog sindikata profesionalnih fudbalera (FIFPRO), intenzivan ritam koji nameću preklapajuće obaveze između klubova i reprezentacija ugrožava mentalno i fizičko zdravlje sportista i realno skraćuje trajanje njihovih karijera. Istraživanje „Player Workload Monitoring 2023/24“ pokazuje da neki fudbaleri imaju manje od jednog dana odmora nedeljno, što krši međunarodne zdravstvene i bezbednosne standarde.

FIFPRO je zato odnedavno u otvorenom sporu sa rukovodstvom Međunarodne fudbalske federacije (FIFA).

„Pretrpan kalendar utakmica, nedostatak adekvatnog perioda za fizički i mentalni oporavak, ekstremni uslovi u kojima se igra, nedostatak smislenog dijaloga i zanemarivanje prava igrača na socijalna prava postali su nažalost osnova FIFA biznis modela. A to je model koji dovodi zdravlje igrača u rizik i u stranu stavlja one koji su srce ove igre“, navedeno je u saopštenju FIFPRO nakon sastanka održanom krajem jula na kom su prisustvovali predstavnici 58 unija igrača iz celog sveta.

Ova tema traje kroz čitave sportske ere. Još 2002. godine je glavni lekar Fife Jiri Dvorak upozorio na rast broja povreda i naglasio da je potrebno postaviti maksimum utakmica po sezoni.

„Postoje pravila o maksimalnom broju sati koje vozač kamiona može provesti za volanom, a ne postoje pravila za fudbalere“, izjavio je tada za „Obzerver“.

Tagovi:

Fudbal Košarka Evropsko prvenstvo u košarci Eurobasket Povrede u sportu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Svetsko prvenstvo

18.jul 2026. S. Ć.

FIFA: Pobednik dobija 50 miliona dolara

U nedelju 19. jula znaće se ko će biti prvak sveta u fudbalu, i ko će dobiti 50 miliona dolara

Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure