img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija nas uči

Kad su institucije upravljale Srbijom

20. maj 2026, 23:27 Nebojša Jovanović
foto: wikimedia / maja rajić
Copied

Priča o Državnom savetu i Ustavu, i pravnoj i zakonodavnoj Srbiji kakva je bila zahvaljujući njima, ali i o ograničavanju vrhovne vlasti

Jedna od institucija koja je utkala kulturu vlasti u Srbiji kao moderne države bio je takozvani Državni savet. Nastao još u vreme Karađorđa, kao prva vlada ustaničke Srbije (1805), u međuvremenu je izmenjao mnoga značenja, zvanične nazive (senat i sl.) i funkcije i prestao da postoji tek zajedno s Kraljevinom Jugoslavijom 1945. godine.

To nije samo priča o kvalitetu jedne institucije, same po sebi, već o ideji ograničavanja vrhovne vlasti.

Nastao u vreme Karađorđa kao prva Vlada srpske države, kao izvršni organ Praviteljstvujušči sovjet (1805–1813), pod knezom Milošem i ustavobraniteljima postao je dvojni organ vrhovne vlasti – zakonodavni i izvršni. Od 1842. do 1859. u vreme Aleksandra Karađorđevića dobio je više udela u vlasti od samog kneza. Tada je izgrađen i najveći broj institucija koje su Srbiju naglo evropeizovale, ukinut je vladarev apsolutizam, a Državni savet je uz kneza bio najvažnija politička ustanova Kneževine Srbije. Tako je bilo sve do 1859. godine. A onda je, po povratku Obrenovića, sveden samo na savetodavni organ vlade u administrativnim pitanjima. Kao takav, trajao je najduže.

Drugim rečima, od tela čijeg mišljenja se plašila vrhovna vlast čitavih pola veka, na kraju je Državni savet samo figurirao kao skup dobro plaćenih poslušnika koji ćute i od čijeg mišljenja nikoga nije bolela glava, najmanje državu i vrhovnu vlast. Postao je sinonim za sinekuru (“uhlebljenje”) partijskih ili prijateljskih kadrova ili isluženih, a zaslužnih činovnika.

Oba puta, i pod Karađorđem i pod knezom Milošem, Državni savet je rođen u glavama starešinske opozicije, koja nije imala za cilj da zbaci, već da ograniči vlast vladara, i Karađorđa i kneza Miloša. Karađorđe je dozvolio njegovo formiranje odmah, u drugoj godini ustanka, a knez Miloš je odugovlačio osam godina. U vreme Karađorđa, Narodna skupština je odlučivala o skoro svim političkim i vojnim pitanjima, a pod knezom Milošem vladar je “suvereno gospodario” Narodnom skupštinom. Stoga su ustavobranitelji gledali da potisnu značaj takve, poslušne Narodne skupštine, i da kroz Državni savet donesu odluke o bržoj modernizavciji i evropeizaciji Srbije kako bi se uveo pravni poredak, odvojile sudska, zakonodavna i izvršna vlast, i niz drugih, veoma značajnih i neophodnih stvari. Jedini način za takve promene bio je – donošenje Ustava. To se desilo 1838. godine.

Od tog momenta, Državni savet i Ustav počinju da dele sudbinu.

Ustav iz 1838. godine označio je konačnu pobedu opozicije i stvaranje pravne države u kojoj je Državni savet postao nadređeno telo nad knezom. Ukinut je knežev apsolutizam, a nakon nekoliko meseci Miloš Obrenović je napustio presto (1839). Ovaj ustav, sa stvarnom podelom vlasti između kneza i Državnog saveta, odredio je tok istorije srpske države u narednih dvadeset godina (“doba ustavobranitelja”). Njime su udareni temelji političkog poretka u kome je Državni savet doživeo vrhunac svoje moći. Stvorio je nezavisan sud i zajamčio građanska prava, zaštitio je činovnička prava i privatnu svojinu građana; imao je 20 članova o sudu kojima je udario temelje pravnom poretku; ustanovljena je i Narodna skupština kao “jedan od” vrhovnih organa vlasti.

Poseban Zakon o Državnom savetu usvojen je 9. aprila 1839. Njime su prava Saveta proširena u odnosu na kneževa. Knezu je ostavljeno samo pravo zakonodavne inicijative. I izvršna vlast prešla je većim delom na Savet zato što su se ministri mogli uzimati isključivo iz redova savetnika. Tako je Vlada predstavljala isključivo “savetski odbor”, a bez uvažavanja i mišljenja Državnog saveta knez nije imao ni formalno pravo da imenuje bilo kog ministra (“popečitelja”). Savet je imao i budžetsko pravo, a vršio je mnoštvo administrativnih funkcija: određivao plate i administrativna zvanja, nadzirao rad ministara i slično.

Imajući u svojim rukama zakonodavnu i izvršnu vlast, Državni savet je podsećao na nekadašnji mletački Senat ili francuski Konvent. Savetnici i ministri zajedno su zasedali i raspravljali o svim državnim poslovima. Odsutnog ili bolesnog ministra nije zastupao najstariji službenik iz njegovog resora – vlade, nego jedan od članova Državnog saveta koji bi za to bio specijalno određen. Ovu praktičnu prevagu u političkom odlučivanju na stranu Državnog saveta omogućavao je Ustav članom 17, po kome su savetnici postavljani “doživotno”, jer knez nije imao pravo da bilo koga iz tog tela smeni. Zanimljivo je da ovom nisu kumovali ustavobranitelji već velike sile, “strana diplomatija nameravala je da Državnim savetom što više ograniči kneževu vlast i da savetnike učini nezavisnim od kneza”. Čak su se one dugo lomile i međusobno diplomatski sukobljavale u vezi s tim da li Srbijom treba da vlada “knez sa Savetom ili Savet sa knezom”.

Kada se kasnije knez Mihailo (1839–1842), “obožavalac ruskih običaja i institucija”, oslonio na Rusiju radi zaštite i pomoći, izazvao je, na drugoj strani, “prezrenje Porte i neprijateljstvo Austrije”. Izgubio je odmah i simpatije Velike Britanije, koje je uživao njegov otac i našao se bez podrške gotovo svih evropskih sila. To je dovelo do njegovog brzog i lakog pada s prestola.

Uvod u propast ustavobraniteljskog režima i u kraj vladavine Karađorđevića (1842–1859) napravili su sami savetnici organizujući 1857. godine “Tenkinu zaveru” s namerom da kneza Aleksandra Karađorđevića čak liše i života. Ovde je, pored sve dramatike dešavanja, došlo do jednog zanimljivog zapleta: velike sile nisu želele da se upliću i arbitriraju u sporu između kneza i savetnika-zaverenika, koje je knez kaznio najpre na smrt pa pomilovao robijom, jer su i velike sile smatrale da zaverenike protiv života vladara treba najstrože kazniti. Štaviše, one su takav knežev potez pozdravile. U našoj istoriografiji je dugo preovladavalo uverenje da je Visoka porta kaznila kneza zbacivanjem s prestola jer se ogrešio o Ustav koji je štitio članove Državnog saveta. Ali, isti Ustav je štitio i kneza, a nije ni jednim jedinim stavom štitio savetnike ako su ubice ili zaverenici protiv kneževog života.

Ljutnju velikih sila i tursku arbitražu iz Carigrada izazvao je traljav, nediplomatski potez knežev da vladu Osmanskog carstva, čiji je Srbija još uvek bila makar formalni deo kao vazalna kneževina, ne udostoji izveštajem o tome šta se izdešavalo. Porta je iskazala ljutnju, ali nije razmišljala da pomogne u kneževom obaranju. To su učinile tri velike sile (Rusija, Francuska i V. Britanija) preko sebi odanih članova Državnog saveta i inscenirane odluke Svetoandrejske skupštine, posle čega su se takvom potezu priklonile i Porta i Austrija, januara 1859. godine.

Posle borbe sa Karađorđevićem Državni savet je bio istrošen, slab, iscrpljen i bezidejan. Ovu činjenicu dobro je uočio knez Mihailo za svoje druge vladavine i lako je savladao Državni savet. Na Preobraženskoj skupštini (1861) doneo je nov Zakon o Državnom savetu. Potvrđivanje svih zakona preuzeo je pod svoju nadležnost, savetnici su izgubili političku moć i svedeni su u red ostalih činovnika koje je knez postavljao i penzionisao po svojoj volji, oduzevši im dotadašnju ustavnu privilegiju – stalnost funkcije. Takođe, ministre je uzimao i izvan Državnog saveta. Time je Ustav iz 1838. godine prestao da postoji, a kasnijim Ustavom iz 1869. Savet je praktično postao samo savetodavni organ Vlade u administrativnim pitanjima, bez prava da raspravlja o kneževim ukazima.

Kasnije, Ustavom iz 1888. godine, Državni savet je definisan kao savetodavni organ Vlade, bez stvarnog udela u vlasti. Tek Ustavom iz 1903. dato mu je pravo da razmatra žalbe i protiv samih kraljevih ukaza, kao i ministarska rešenja osporena zbog “prekoračenja ovlašćenja”. S takvim pravima, zanimljivo, Državni savet je opstao i posle 1918. godine – nadživeo je i Kneževinu i Kraljevinu Srbiju.

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Državni savet Karađorđe Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Bioskop, filmovi

Filmska industrija

08.jun 2026. A. M.

Zemljotres u Holivudu: Reditelji generacije Z s niskobudžetnim hororima ostvarili ogromnu zaradu

Dva niskobudžetna horora mladih režisera generacije Z ostvarila su neočekivan uspeh na blagajnama, a skupi holivudski blokbasteri podbacili. Takav preokret mogao bi da najavi novu eru u Holivudu

Radni svet

08.jun 2026. N. R.

Čak 60 odsto ljudi u Srbiji bi pobeglo sa svog posla

Ubedljiva većina zaposlenih u Srbiji bi promenila posao odmah ako može, a njihovi pretpostavljeni žive u zabludi kako je radnicima super, pokazuje novo istraživanje

Fudbaler kolabirao na terenu

Fudbal

08.jun 2026. I.M.

Danski fudbaler Kristijan Eriksen ponovo kolabirao na terenu

Danski reprezentativac Kristijan Eriksen kolabirao je u 65. minutu prijateljske utakmice protiv Ukrajine, nakon čega je meč prekinut. Fudbalski savez Danske saopštio je da je igrač svestan i da se oseća dobro

Mesec

Osvajanje kosmosa

06.jun 2026. Uroš Mitrović

Naseljavanje Meseca: Novo poglavlje istorije čovečanstva

NASA vidi Mesec kao prvo trajno ljudsko uporište van Zemlje, buduću odskočnu dasku za Mars i jezgro nove svemirske industrije. Projekat naseljavanja se zove „Moon base“ i počinje da se realizuju ove godine

Fudbal

05.jun 2026. Bojan Bednar

Slika i prilika Srbije: Predivni autogol protiv Meksika

Prelepi autogol reprezentativaca Srbije na utakmici protiv Meksika savršeno definiše Srbiju: svi stoje na terenu, svi imaju dresove, svi viču „Srbija!“, a lopta nekako uvek završi u našoj mreži

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure