img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Globalno zagrevanje

Klimatske promene menjaju Antarktik: Najhladniji kontinent „ozelenjava“

12. oktobar 2024, 16:10 Jelena Kozbašić (Klima 101)
Klimatske promene menjaju izgled staništa pingvina Foto: Unsplash/Brian McMahon
Klimatske promene menjaju izgled staništa pingvina
Copied

Antarktik, nekada carstvo leda i snega, suočava se sa novim fenomenom – brzim širenjem vegetacije usled klimatskih promena. Naučnici predviđaju da bi ozelenjavanje moglo izazvati dodatne ekološke probleme

Pingvini sa dalekog Antarktika deluju prilično iznenađeno. Da li su možda zbunjeni zato što njihovo stanište – inače okovano ledom – „ozelenjava”?

Naime, u svetlu klimatskih promena, prizori na južnom Zemljinom polu postaju drugačiji u odnosu na one koji su intuitivni – i nama i njegovim stanovnicima: prema rezultatima jedne nove analize, oblasti Antarktika, koje su bez leda, zabrinjavajućom brzinom zauzima biljni svet, piše Klima 101.

Pre otprilike pola veka, tačnije 1986. godine, biljke su na Antarktiku pokrivale nešto manje od jednog kvadratnog kilometra, pokazuju satelitski podaci. Oni nešto noviji, iz 2021, otkrivaju da se u međuvremenu vegetacioni prekrivač proširio na skoro 12 km2.

Širenje biljaka, pretežno mahovina, na Antarktiku ubrzalo se od 2016, ističu naučnici.

„Predelom i dalje dominiraju sneg, led i kamenje, a samo male delove kolonizovao je biljni svet”, naglašava dr Tomas Roland sa Univerziteta u Eksteru.

„Ali ti mali delovi dramatično se povećavaju, pokazajući da je čak i ova ogromna i izolovana ‘divljina’ pod uticajem antropogenih klimatskih promena.”

Novi izazovi

U budućnosti bi osmotreni trend mogao da postane još brži.

„Kako se ovi ekosistemi sve više uspostavljaju – a klima nastavlja da se zagreva – verovatno će se povećati stepen ozelenjavanja”, upozorava dr Oli Bartlet sa Univerziteta u Hertfordširu.

To otvara mogućnost za stvaranje novih izazova za južni Zemljin pol.

„Zemljište na Antarktiku je uglavnom siromašno ili nepostojeće, ali usled širenja biljaka doći će do dodavanja organske materije što će olakšati stvaranje zemljišta – potencijalno krčeći put za rast drugih biljaka”, objašnjava Bartlet.

„Ovo povećava rizik od alohtonih i invazivnih vrsta koje mogu da donesu ekoturisti, naučnici ili drugi posetioci kontinenta.”

Najveće stope zagrevanja

U poslednjih šezdesetak godina, Antarktik se suočava sa ozbiljnim porastom temperature, a najveće stope zagrevanja – veće od globalnog proseka – beleže se u regionima Zapadnog Antarktika i Antarktičkog poluostrva.

S obzirom na topljenje lednika i njegov doprinosu porastu nivoa mora, procene uticaja klimatskih promena na Antarktiku mahom se tiču kriosfere (delovi Zemlje na kojima se nalazi voda u čvrstom stanju).

Ipak, kako navode autori studije, od ključnog je značaja da razumemo i biološke promene Antarktičkog poluostrva, pogotovo zato što se predviđa trostruko povećanje površina bez leda.

Izvor: Klima 101

Tagovi:

Antarktik Globalno zagrevanje Klimatske promene Topljenje leda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Velike vrućine

07.avgust 2025. N. M.

Sledi još jedan toplotni talas, temperature i preko 38 stepeni

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) već od sutra (8. avgust) se očekuje porast temperature koja će ići i do 35 stepeni Celzijusa. Za vikend u nekim mestima i preko 38 stepeni

Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Razgrađivanje plastike

06.avgust 2025. Luka Stokić (DW)

Revolucionarno otkriće u Srbiji: Crvi koji jedu stiropor i prave đubrivo

Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure