img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nebriga države

Hronologija devastacije Bitefa

19. februar 2026, 00:00 Sonja Ćirić
foto: promo
POČETAK NEMILOSTI: Milo Rau otvara 58. Bitef
Copied

Bitef nije hteo da se ogradi od govora Mila Raua kojim je otvorio 58. festival kao što je vlast tražila od njega i posle toga je sve krenulo nizbrdo – tema je publikacije “Dosije” Bitef teatra

Prošle godine nije održan 59. Bitef, internacionalni pozorišni festival sa svetskim renomeom i manifestacija od značaja za grad Beograd. Tim povodom je Bitef teatar, dugogodišnji organizator Bitef festivala, objavio publikaciju Dosije B.I.T.E.F. bez namere da nekome oponira ili da ubeđuje u određeni stav, već da izloži “hronologiju nebrige potkrepljenu pre svega dokumentima i svedočanstvima koji su uzrokovali određene događaje čije dešavanje je dovelo do devastacije Bitefa”. Iako je pre svega zahvaljujući medijima jasno zašto nije bilo 59. Bitefa, Dosije dopunjava i dokumentuje ovu priču.

U Dosijeu, Bitef teatar prvo podseća na 1967. kad su Mira Trailović i Jovan Ćirilov osnovali Bitef, pa preko prvog problema 2022. godine kada je prestao mandat umetničkom direktoru profesoru Ivanu Medenici, i govora reditelja Mila Raua na otvaranju 58. Bitefa od koga festival nije hteo da se ogradi kao što je ovdašnja vlast tražila jer je Rau pominjao Folksvagen, Rio Tinto i Olafa Šolca, počinje priču o onome što je tokom prošle godine devastiralo Bitef.

Odmah nakon pomenute odluke da se ne ogradi od govora Mila Raua, Bitef teatru su telefonom iz Sekretarijata za kulturu Grada Beograda saopštili da će mu 2025. godine biti smanjena sredstva za produkciju predstava za 50 odsto, sa dosadašnjih deset miliona na pet. Nije bilo jasno zašto se kažnjava Bitef teatar, organizator festivala, a ne sam festival. “Na naše pitanje šta se dešava sa finansijama za festival – usmeni odgovor iz Sekretarijata je bio da će manifestacija biti finansirana kao i do sada sa 40 miliona dinara”, kažu u Dosijeu.

Naredna tri meseca Sekretarijat za kulturu nije odgovarao na dopise kojima su ukazivali da je mandat Odbora festivala istekao decembra 2024. Ostao je Nikita Milivojević, umetnički direktor sa ljudskom i profesionalnom dilemom da li da priprema naredni festival pošto je i njemu mandat isticao 28. februara 2025. Iz Sekretarijata se nisu oglašavali, samo je neformalno rečeno da mu zbog propusta sa otvaranja 58. Bitefa mandat neće biti produžen “nego da će nadležni pustiti da se završi, a onda će videti šta će da urade”. Izveštaj o realizaciji 58. Bitefa nikada nije usvojen jer predsednica Odbora Nataša Mihailović Vacić, tada sekretarka kulture Beograda, “zbog zauzetosti nije zakazala sednicu nadležnog organa”.

“Informacije o smanjenju finansijske podrške iz gradske kase stizale su jedna za drugom. Prvo je budžet festivala Bitef smanjen za deset, a onda još za deset miliona, pa je u 2025. godini budžet manifestacije trebalo da iznosi 20 miliona dinara. Zanimljivo je da su restriktivne budžetske mere stizale s potpisom još uvek aktuelne predsednice Odbora festivala (Sekretarke za kulturu grada Beograda), koja bi po zdravoj logici, kao i svi članovi Odbora, trebalo da se angažuje za veća sredstva i stabilniji položaj manifestacije koju predvodi.”

Postalo je jasno da za festival koji je trebalo organizovati u septembru nije bilo dovoljno sredstava, a ni vremena.

U martu 2025. imenovan je novi Odbor festivala (Svetozar Cvetković predsednik, Ana Veljković, Borka Golubović Trebješanin, Đorđe Kosić i Srđan Obrenović). Osim konstitutivne sednice, nikada nije radio u punom sastavu jer je dramaturg Đorđe Kosić odmah podneo ostavku koja do danas nije usvojena. U tom periodu Odboru je preneseno da uskoro sledi bitna promena Pravila manifestacije, što je za “Bitef teatar jasno značilo isključivanje iz umetničko-organizacionog posla, što je očito bila namera Sekretarijata za kulturu. Svestan izgubljenog vremena, predsednik Odbora Svetozar Cvetković pokušao je da kupi vreme predlažući produžetak mandata Nikiti Milivojeviću i njegovom timu, ali su neformalno formalni kanali brže-bolje oglasili poruku da to neće biti prihvaćeno”. Druga opcija Svetozara Cvetkovića bio je Miloš Lolić, i to je izgledalo kao adekvatan izbor, jer se radi o – za funkciju umetničkog direktora – mladom, ali međunarodno afirmisanom teatarskom autoru, ali je formalni pristanak pa samim tim i početak priprema 59. Bitefa kočilo čekanje da se izglasaju pomenuta pravila.

Tek 23. maja 2025. doneta je Odluka o stalnim manifestacijama u oblasti kulture od značaja za grad Beograd, a Pravila Bitefa u odnosu na tu Odluku promenjena su 27. juna. Ovom promenom ukinut je umetnički direktor i promenjena je uloga Odbora Bitefa koji sad “utvrđuje: koncepciju glavnog, posebnih i pratećih programa”, ali i “po potrebi predlaže saradnike koji će Odboru Bitefa predložiti program Bitefa”. To znači da bira saradnika koji će raditi posao umetničkog direktora, pa nije jasno zašto je uopšte trebalo ukidati njegovu funkciju.

U to vreme, festival Bitef je radio bez konsultacija sa Bitef teatrom. “Svesni činjenice da i neko drugi, treći ili sedmi može organizovati Bitef ako mu to poveri Grad Beograd, a kontinuirano izloženi violentnoj bahatosti i zadivljeni količinom neznanja nadležnih u Sekretarijatu, čekali smo odluku ko će biti određen za organizatora festivala i ograničavali svoju delatnost na izvršnu produkciju – što je očito i bio cilj Sekretarijata. Imali smo, takođe, dobru nameru da sada već ‘ustoličenog’ Miloša Lolića, predsednika i članove Odbora podrobno informišemo o problemima koji su pred njima, ali – što se kaže u narodu – nismo pitani. Mogli smo i želeli pomoći jer je bilo jasno da se u tri meseca ne može organizovati međunarodni pozorišni festival, da pomognemo jer višedecenijsko iskustvo rada nedvosmisleno pokazuje da nema dovoljno sredstava i da svako pomeranje održavanja festivala, prvo, narušava kontinuitet, drugo, prouzrokuje potrese među domaćim pozorištima koja su uveliko ugovorila premijere, gostovanja, repertoare.”

Prvi planovi novog Odbora izjalovili su se zbog nedostatka vremena, pa je kao rešenje odabrano pomeranje festivala na kraj novembra. A onda su počele igre oko predloga repertoara 59. Bitefa.

U Dosijeu dalje piše da je “Miloš Lolić i njegov tim, u kojem su bili Ana Vujanović i Borisav Matić, predložio repertoar 59. Bitefa, ali je bilo jasno da okrnjeni četvoročlani Odbor neće usvojiti predloženi program bez intervencija. Svetozar Cvetković doveo je u pitanje dve predstave: rad kolektiva studenata Fakulteta dramskih umetnosti jer je smatrao da master predstava ne zavređuje učešće u glavnom programu Bitefa, i Proces Peliko u režiji Mila Raua koju su osporili i ostali članovi Odbora, ali ne iz estetskih razloga već usled uopšte pominjanja učešća Mila Raua na festivalu. Cvetković je, pročitavši ponovo govor Raua i promenivši mišljenje pokušao da pacifikuje odnose između Odbora i umetničkog tima, inicirajući nekoliko sastanaka kako bi došlo do kompromisa”. Ali, s obzirom da je bilo ugroženo održavanje festivala i u novembru, “Cvetković je presekao jednomesečne polemike i razgovore na relaciji Odbor – tim umetničke direkcije i inicirao glasanje o predloženom repertoaru 59. Bitefa”. Prihvatajući predlog šest predstava tandema Lolić-Matić, predsednik je ostao u manjini jer je troje članova Odbora glasalo protiv obrazlažući svoju odluku verovanjem da je Milo Rau persona non grata u Srbiji, a kako je već tri puta učestvovao na Bitefu, ne mora opet.

Cvetković je podneo ostavku, nešto kasnije je ostavku podnela i Borka Trebješanin Golubović, sazvao je još jednu sednicu na kojoj je analiziran govor Mila Raua nakon čega je utvrđeno da nema razloga za stav o “zabrani ulaska u Srbiju”, ponovo je glasano o programu, ali je “predsednik Odbora Bitefa ostao u manjini. Odluka dela članova Odbora je očito doneta mnogo ranije i na nekom drugom mestu, piše u Dosijeu. Zbog toga, Miloš Lolić i Borisav Matić odustaju od rada u organizaciji 59. Bitefa, a Lolić najavljuje i angažovanje advokata. “Momenat povlačenja Lolića i Matića kao kustosâ bio je jedini trenutak kada se neko iz Bitef teatra, koji je do tada pružao prilježnu i bespogovornu administrativnu i logističku podršku, umešao i zahtevao od Odbora da donese odluku o predlogu sporazumnog raskida saradnje kako ne bi došlo do tužbe i sudskog spora, što bi donelo višestruku štetu Bitef teatru, koji je želeći da pomogne manifestaciji od značaja za grad Beograd, bio nosilac ugovora sa Milošem Lolićem. Srećna okolnost je da su obe strane prihvatile naš predlog.”

Bitef festival je ostao bez Odbora, umetničkog tima i bez 59. izdanja festivala.

Vest o cenzuri programa Lolićevog tima izazvala je lavinu reakcija, prvo Mila Raua, a potom i svetskih medija.

Nataša Mihailović Vacić je podnela ostavku na mesto sekretarke za kulturu Grada Beograda što je bio logičan čin, “ali prilično zakasneo s obzirom na štetu koja je pričinjena i čije će posledice, ne samo u Bitefu, nego i u drugim ustanovama i manifestacijama, dugo biti otklanjane”.

Ova 2026. godina počela je izborom novog Odbora, ali i prvim ometanjem njegovog rada: javljeno mu je da Sekretarijat za kulturu neće prihvatiti da reditelj Andraš Urban, bez obzira na reputaciju i uspehe, bude saradnik koji će izabrati program ovogodišnjeg Bitefa. Time je svima dato do znanja da Odbor Bitefa nema nikakvu autonomiju, bez obzira šta piše u Odluci koju je sama Skupština grada izglasala. Nastavak sledi.

Tagovi:

Bitef Teatar Beograd Pozorište
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Španija podiže pehar, Svetsko prvenstvo 2026.

Fudbal

20.jul 2026. Aleksa Petrovski

Dinastija je rođena: Ko da svrgne ovu Španiju sa trona?

Pobedio je španski sistem. Pobedila je španska vera u sistem

Na licu mesta

20.jul 2026. Katarina Stevanović

Španija je šampion sveta: Kakav dan u Madridu!

U Madridu je čitavog dana, na svakom ćošku, iskrila napetost. Grad se spremao za veliko finale Španije i Argentine. Kada je pao pobednički gol sve je eksplodiralo. Sada se Španci spremaju za doček svetskih šampiona

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

20.jul 2026. I.M.

„Crvena furija“ posle produžetaka srušila Argentinu za drugu titulu

Španija je osvojila Svetsko prvenstvo 2026. pobedom nad Argentinom u finalu posle produžetaka

Toplotni talas

19.jul 2026. A.M.

Učestale temperature preko 35 stepeni: Beograd nije pripremljen za ekstremne vrućine

Ovo leto obeležili su rekordni toplotni talasi koji sve ozbiljnije ugrožavaju zdravlje ljudi i svakodnevni život. Stručnjaci upozoravaju da su klimatske promene učinile ovakve ekstreme gotovo redovnom pojavom, a društvo ne uspeva da im se prilagodi

Lionel Mesi i Lamin Jamal, finale Svetskog prvenstva 2026.

Finale Svetskog prvenstva u fudbalu

19.jul 2026. Aleksa Petrovski

Argentina – Španija: Mesijev poslednji ples za istorijsku titulu ili Jamalov napad za dinastiju

Aktuelni svetski prvak ili šampiona Evrope, Mesi ili Jamal, Argentina ili Španija - ko će osvojiti pehar na Svetskom prvenstvu u fudbalu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure