img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Za razmišljanje

Dan drugi kao ni jedan drugi

02. januar 2025, 16:33 Aco Divac
Foto: Aco Divac
Copied

Čemu služi Drugi dan Nove godine? Niko ne želi da bude na drugom mestu. Pa ipak, to je dan kao ni jedan drugi. Iskoristite ga

Ni oko jednog dana i praznika nema takve euforije kao oko Nove godine. Uz početak godine kao o  novom ciklusu nije „prikačeno“ ništa  naročito važno, nečije rođenje ili pogibija, nešto  sveto i značajno, istorijsko, civlizacijsko i epohalno. Ovaj dan je važan sam po sebi. Nekako je najsvetovniji u plejadi praznika i sigurno najuniverzalniji od svih.

Početak godine je rezultat naše potrebe i namere da se uhvatimo u koštac sa neumitnim tokom i kruženjem vremena – i civilizacije pre naše su to radile. Tako smo i ustanovili kalendare, tablice sa konačnim i propisanim brojevima i imenima dana.

Tako smo i sad, tek što smo završili odbrojavanje sekundi stare, počelo je odbrojavanje otkucavanje nove godine, sve kao potvrda one da je svaki kraj novi početak i da vreme ne stoji.

I, u tom otkucavanju jednog za drugim danom, pojavio se jedan dodatni fenomen  zvani – Drugi dan praznika.

Mnoge države su ukinule drugi dan Nove godine kao praznični dan, jedan je dosta da se otpočne sledeća godina. Čemu bi služio taj Drugi dan, za obnavljanje i utvrđivanje gradiva, za još jedno ponavljanje slavlja? Za još malo odmora? Možda kao dva dana žalosti,  da se da vremena da se ožali stara i otpočne nova godina?

Izgleda da se niko ne otima za 2. januar. To je dan kada niko i iz koga niko ne pravi i ne šalje selfije. Drugi  januar je limbo, kao neka vrsta vremenskog vira  gde se mešaju staro i novo, prošlo i buduće. Možda su neki zato i predložili da to bude  Dan naučne fantastike.

 

Ali, da se razumemo: ništa nije pogrešno u danu posle. To je kao biti drugo-rođeni sin prestolonaslednik .Trebalo bi prilično čudo i napor da se dese da postanete vladar ali sa druge strane nemate brigu i teret  budućeg prestola. Ili u takmičenju, važno je biti drugi – mada se niko ne otima da bude drugi. Posle drugog sve ide  lakše  i po redu –  treći, četvrti i tako redom.

Pa ipak, Drugi dan  se nekako izborio da bude dan za sebe i po sebi.

Drugi dan je kao ram, treba ga popuniti i od nas zavisi kako ćemo ga popuniti. Prilika, kao iznenada ukazana slobodna klupa, klupa samo za vas. Uzmite taj dan samo za sebe (Carpe diem) Izaberite da to bude vaš dan bez crte,

Neko je to prepoznao, predložio je da to bude dan za promišljanje. Setimo se da je za Dan posle izmišljena i pilula da se otklone greške prethodne noći i nepromišljenih činova.

Takođe i da to bude dan za  one sklone introspekciji, Dan za introspektivne. Prilika da se okrenemo sebi, zastanemo i vidimo gde smo i ko smo i šta stvarno želimo ali i ono što smo tako nesebično želeli drugima. Da promislimo još jednom.

Kažu da je ruski običaj da se posle spremanja i pakovanja a pred sam polazak na put, zastane za trenutak, sedne odmori i razmisli i eventualno priseti šta smo zaboravili.

Dakle, prilika je tu – Dan drugi, dan kao ni jedan drugi. Iskoristiti je!

 

Tagovi:

Nova godina Praznik Drugi dan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure