

In memoriam
Vesna Lalić: Pričala je fotografijom
Preminula je Vesna Lalić, vrsna fotografkinja, fotografisala je sve najvažnije društveno političke događaje u Srbiji, i naizgled obične svakodnevne trenutake


Dok se evropske zemlje povlače s takmičenja, Beč se priprema za Evroviziju pod političkim i finansijskim pritiskom
Odluka Evropske radiodifuzne unije (EBU) da dozvoli učešće Izraelu izazvala je snažne reakcije širom Evrope i ponovo otvorila pitanje političke neutralnosti Pesme Evrovizije. Nakon Španije, Holandije, Slovenije i Irske, učešće je otkazao i Island, čime su bojkoti postali realan faktor u planiranju održivosti, ali i isplativosti takmičenja koje bi 2026. godine trebalo da se održi u Beču.
Iako povlačenja, posebno inspirisana političkim i društvenim podelama, u praksi znače neizvesnost po pitanju gledanosti, prodaje karata i interesovanja oglašivača, Roland Vajsman, direktor ORF-a, u svojoj izjavi za britanski Gardijan potvrdio je da će se manifestacija održati bez obzira na prepreke: „Ne vidim da će ovo [bojkoti] biti problem za Beč, a čak i da dobitak bude nešto manji, mi ćemo uspeti da to nadoknadimo’“.
Za grad domaćin i nacionalnog emitera, politički pritisci dolaze u trenutku kada se Evrovizija suočava i sa sve izraženijim budžetskim ograničenjima. Austrijski javni servis ORF već posluje u uslovima finansijskih rezova, a procene govore da bi organizacija Evrovizije mogla da košta oko 36 miliona evra. Grad Beč u tom iznosu učestvuje sa oko 22 miliona, dok ostatak treba da pokriju sredstva koja će obezbediti EBU i sponzorstva.
Ceremonije otvaranja i zatvaranja, televizijska produkcija i prateći programi uvek su najskuplji i najvidljiviji deo svakog velikog događaja. Takvi izdaci nisu izuzetak, već pravilo: ceremonije Evropskih igara u Bakuu 2015. koštale su oko 155 miliona dolara, dok su ceremonijalni programi na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. procenjeni na više od 150 miliona, ne uključujući povezane troškove poput milijardi koje su uložene na kontraverzno čišćenje reke Sene.Čak i u „skromnijim“ formatima, poput Svetske izložbe Expo 2020 u Dubaiju ili Azijskih igara, ceremonije su koštale između 40 i 50 miliona dolara.
Međutim, primeri iz sveta pokazuju da ni skromniji ceremonijalni budžeti ne isključuju javne kontroverze. Jugoistočne azijske igre 2025 koje se trenutno održavaju na Tajlandu, a koje okupljaju više od 9.000 sportista, za ceremonije otvaranja i zatvaranja izdvojile su oko 166 miliona bahta, odnosno oko pet miliona evra.
I pored relativno niskog iznosa, ceremonija otvaranja izazvala je kritike dela javnosti zbog kvaliteta produkcije i organizacionih problema, ali i pitanja da li je i takav trošak opravdan u trenutku pojačanih političkih tenzija i tragičnih poplava koje su obeležile prethodni period. Dodatnu pažnju i skretanje fokusa sa sporta, izazvalo je i povlačenje Kambodže zbog oružanih sukoba koji su izbili na granici između ove dve zemlje.
Evrovizija 2026: Izrael, vraćanje trofeja i otkazivanje učešća


Preminula je Vesna Lalić, vrsna fotografkinja, fotografisala je sve najvažnije društveno političke događaje u Srbiji, i naizgled obične svakodnevne trenutake


Zvuči neverovatno, ali tako je - AI crvi uskoro bi mogli da se šire i preko kućnih uređaja


“Onaj ko ostane zaglavljen u sferi traumatičnih doživljaja, ko stalno misli da, evo, dok razgovaramo o knjizi, nekom daju pogrešnu dijagnozu, nekog traljavo operišu, neko je na terapiji koja mu ne treba, nekom opada kosa, taj ima problem jer prestrašeno životarenje nije život, a psihoterapija je skupa stvar”


U potrazi za Tašanom premijera je Pozorišta “Bora Stanković” u Vranju, kojom 21. oktobra počinju “Borini dani”, u godini kad se obeležava 150 leta od rođenja pisca. U predstavi se prepliću Stankovićeva sudbina, njegova potraga za izgubljenom Tašanom, za dramom koju pokušava iznova da napiše, ali i za likom žene koja se iz lokalne vranjske mitologije preselila u literaturu. Tekst i režiju potpisuje Nebojša Bradić


Goran Bare, frontmen grupe Majke, preminuo je u Zagrebu 9. oktobra u 62. godini. Iza sebe je ostavio ne samo muzičko nasleđe od desetak albuma nego i, što je možda i važnije, pravoveran rokerski stav kao zalog budućim generacijama muzičara da mogu još uvek pevati i voleti i na našem jeziku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve