img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svetsko fudbalsko prvenstvo 2002

Bez favorita

19. јун 2002, 23:43 Vladimir Stanković
Copied

Posle silnih iznenađenja u Japanu i Koreji, više se niko ne usuđuje da bilo šta prognozira, mada logika upućuje na zaključak da će otvoren put ka tituli imati pobednik iz četvrtfinalnog duela Engleska-Brazil

Fudbal je još jednom potvrdio svoju moć. Uzburkao je planetu, usrećio siromašnu Afriku i bogatu Ameriku, unesrećio velike fudbalske nacije poput Francuske i Argentine, rastužio Portugalce i Ruse koji uvek nešto očekuju, a to „nešto“ nikako da stigne, fudbalski probudio domaćine Japan i Južnu Koreju. Svašta se dešava na prelepim stadionima u dvema zemljama koje su dugo bile neprijatelji, a sada, eto, zahvaljujući fudbalu grade mostove prijateljstva. Istina, Južnoj Koreji ostaje da reši problem sa severnim susedom, ali tu stvari, opet zahvaljujući fudbalu, mrdaju napred. Uoči utakmice s Italijom na centralnom delu tribine u gradu Daejeonu pojavila se velika parola „Again 1966.“ a leci istog sadržaja masovno su deljeni. Šta je autor parole hteo da kaže? Samo da podseti na 17. juni 1966. kada je u Midsbrou, na Svetskom prvenstvu, Italija izgubila od Koreje s 0:1. „Kvaka“ je u tome što je pobednik nad azurima bila reprezentacija Severne Koreje, ali za ovu priliku taj istorijski uspeh „druge polovine“ korejskog naroda prisvojen je i korišćen u propagandne svrhe. Italijani su uložili zvanični protest jer (s pravom) smatraju da je stadion na kome se igra utakmica svetskog šampionata „neutralna zona“, bez obzira na formalno domaćinstvo Južne Koreje, i da shodno tome uslovi treba da budu jednaki za sve. Rafael Ranuči, šef italijanske delegacije, ironično je dodao: „Mi smo srećni što smo doprineli ujedinjenju dveju Koreja“.

CENZURA ZA GOLOVE: To s ujedinjenjem moraće da pričeka, niko ne zna koliko. Fudbalsko prvenstvo sveta bilo je prilika da se napravi prvi i najvažniji korak, ali ideja o nekim utakmicama u Pjongjangu nije prošla. Štaviše, 136. paralelu ne prelaze ni svi golovi koji padaju s ove strane, naročito ne južnokorejski. Iz Pjongjanga su stigle vesti da cenzura ništa ne prepušta slučaju: nijedan gol Južne Koreje nije viđen na severnokorejskoj televiziji. Cenzori su samo propustili trenutke radosti posle gola i „klizanje“ kojim su južnokorejski igrači vraćali neki dug Amerikancima za neku „otetu“ medalju u brzom klizanju na Olimpijadi u Solt Lejk Sitiju. Ne zna se kako je u Severnoj Koreji primljena vest da je južnokorejska vlada, na predlog ministra odbrane, donela dekret kojim je oslobodila služenja vojnog roka desetoricu igrača najzaslužnijih za ulazak u osminu finala, odnosno, za pobede nad Portugalom i Rusijom i za remi s Amerikancima. Za mlade obične Korejce vojni rok traje 26 meseci, ali će neki od fudbalskih junaka zemlje sada moći da se, po statusu, izjednači s osvajačima olimpijskih medalja i pobednicima Azijskih igara kojima se, zbog zasluga za narod, vojska oprašta u zamenu za desetomesečni dobrovoljni rad u korist zajednice. Bilo kako bilo, Južna Koreja je u fudbalskom transu, a slično je i u Japanu. I nema veze što dve trećine stadiona aplaudiraju kad pomoćni sudija signaliziranjem ofsajda zaustavlja napad domaćeg tima. Ko kaže da treba razumeti fudbal da bi se uživalo u njemu?

I dok su južnokorejski fudbaleri stimulisani oslobađanjem od vojnog roka, španski su, zajedno s ljubiteljima fudbala, kao revanš za zadovoljstvo koje su priredili naciji, dobili jednu striptiz tačku. Selija Blanko, po zanimanju porno glumica, obznanila je preko svoje veb-stranice (za zainteresovane, adresa je www.clubcelia.com) da je pripremila posebnu tačku kojom želi da igračima „vrati bar hiljaditi deo zadovoljstva koje su oni nama pružili“. Selija nije mnogo originalna jer je sličnu stvar, doduše ne baš do kraja, javno izvela Sabrina Ferili, poznata italijanska glumica, koja je povodom osvajanja titule prvaka Rome prošle godine izvela obećani striptiz, ali do određenih granica. Međutim, mnogo popularniji od Selije je Iker Kasiljas, golman španske reprezentacije, koji je protiv Irske odbranio tri penala, jedan u igri i dva u seriji koja je odlučila pobednika. Posle briljantnih odbrana u finišu meča u Glazgovu u finalu Lige šampiona, kada je ušao kao zamena za povređenog Sesara, Kasiljas je ponovo briljirao i doveo Španiju u stanje egzaltacije. „Marka“ je objavila sliku njegove majke uz naslov: „Ovo je majka koja ga je rodila!“ Serija penala potukla je sve rekorde gledanosti TV programa, Antena 3, privatna TV stanica koja je kupila prava, imala je u nedelju oko 15.00 oko 13.000.000 gledalaca ili 85 odsto onih koji su u to vreme bili uz TV prijemnike. Potpuno prazne ulice španskih gradova izgledale su sablasno sve dok iz stanova, barova, restorana nije pokuljala poplava radosti. Ko zna, možda Španci konačno i naprave jedan veliki rezultat, mada su za četvrtfinale imali pod znakom pitanja golgetera Raula, koji se povredio protiv neočekivano dobrih Iraca.

POVRATAK RONALDA: Gledano čisto s fudbalske strane, do četvrtfinala su najviše pokazali Brazil (jedini s četiri pobede), Engleska (taktički zrela, vođena rukom iskusnog trenera kakav je Šveđanin Erikson) i Senegal (čisti talenat obogaćen sjajnom fizičkom pripremljenošću, za šta zasluge svakako pripadaju treneru Francuzu Brunu Metsu). Španija je igrala na mahove, od briljantnih momenata do trenutaka panične odbrane. Nemci su još jednom potvrdili čuvenu Linekerovu izjavu da je „fudbal divna igra u kojoj učestvuju dva tima i u kojoj na kraju uvek pobeđuju Nemci“. Nije rečeno da će baš pobeđivati do kraja, ali ni ovog puta nisu bili ispod svog standarda. Od 1954. kada su se, posle izgnanstva zbog izazivanja Drugog svetskog rata, vratili na međunarodnu scenu, Nemci nisu promašili četvrtfinale, a vrlo je verovatno da će ovde igrati bar polufinale iako s tim treba da se „slože“ i Amerikanci, takođe jedna od senzacija turnira.

Brazil nije briljirao, ali je delovao sigurno, jedini je ostvario sve četiri pobede. Dao je 13 golova, od kojih sâm Ronaldo pet. Bio je strelac na svakoj od četiri utakmice Brazila i na putu je da ponovi rekord Žairzinja koji je 1970. u Meksiku bio strelac na svakoj od šest utakmica, uključujući i finale. Za brazilski i svetski fudbal najveći je dobitak definitivni Ronaldov povratak. Posle silnih malera koji su ga pratili od onog tragičnog finala pre četiri godine u Francuskoj, definitivno se vratio. Selektor Luis Felipe Skolari, toliko kritikovan zato što nije poveo Romarija, stvorio je odličan tim koji prvo misli na svoj pa tek onda na protivnički gol. Filozofija je sasvim nova kada su Brazilci u pitanju, ali fudbal se stalno menja. Ko bi, recimo, rekao da Irci mogu da igraju onako lepo za oko, tehnički doterano, po zemlji, od noge do noge a ne od noge do glave, kao donedavno? Slično važi i za Engleze koji imaju više talenta i više igrača od Iraca, ali fudbalska škola je ista. Trebalo je da dođe trener iz Evrope, u ovom slučaju Šveđanin Sven Goran Erikson s ogromnim iskustvom iz Italije i Portugalije, da im pokaže da sa svojim kvalitetima mogu da igraju i drugačiji fudbal. U organizovanoj igri u kojoj nije jedini smisao „šutni napred i trči“ individualni kvaliteti majstora kao što su Oven ili Bekam još više dolaze do izražaja.

Dakle, posle seče svih favorita i proboja (nekih) autsajdera u četvrtfinale, svaka prognoza je nezahvalna. Logika, ipak, govori da bi budući svetski prvak mogao izaći iz četvrtfinalnog duela Brazil-Engleska , ali zar ovo već nije „senzacija Mundijala“?

Hrvatska

Dvodnevni boravak u Zagrebu sredinom prošle nedelje bio je prilika da se oseti atmosfera u jednoj zemlji koja je na Mundijalu imala svoju reprezentaciju. Posle neočekivanog poraza od Meksika, usledila je još neočekivanija pobeda nad Italijom, koja je euforiju podigla do neslućenih razmera. Trebalo je pobediti Ekvador s dva razlike i ući u osminu finala. Niko nije sumnjao da će „vatreni“ to ostvariti. Čak ni Miljan Miljanić koji je, sa sličicom u sredini strane, ekskluzivno za „Globus“ javno čestitao izborniku Mirku Joziću koji je „preko noći stvorio novu reprezentaciju Hrvatske“. U Hrvatskoj se, piše Miljan, nakon utakmice s Meksikom, po poznatoj navadi u ovim krajevima, pretjeralo u kritikama, a to je dodatno opteretilo tim koji je imao loš dan“. Problem je u tome što je Hrvatska protiv Ekvadora imala i drugi loš dan a popravnog više nije bilo.

„Ispali smo budale! Sve smo dopustili Meksikancima koji imaju samo tri dobra igrača. Svi ostali igraju u nekim domobranskim ligama.“ (Ćiro Blažević, bivši izbornik Hrvatske)

„Robert Prosinečki je umetnik, a Niko Kovač mazga koja tvrdo radi i tegli.“ (The Japan Times)

„Hvala Bogu da su Šuker i Prosinečki penzionirani.“ (Tomislav Ivić, trener)

“ Čestitam, čestitam.“ (Zorislav Srebrić, tajnik NSH-a, nakon poraza od Meksika)

„Hoćete li vi ovdje biti suci i inkvizitori? Previše bi bilo grubo povesti se za inkvizitorskim metodama.“ (Mirko Jozić, hrvatski izbornik)

„Ante Pavlović je rekao da nam je Bog poslao Mirka Jozića. Poslije ove utakmice složio bih se da ga je poslao Bog, ali meksikanski.“ (Ćiro Blažević)

„Ovde nas, u Japanu, u novinama i na TV ne šljive ni dva posto iako smo treća zemlja na svetu. Zato ćemo ih mi sve skupa iznenaditi.“ (Vlatko Marković, predsednik HNS-a)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Mesi

Svetsko prvenstvo u fudbalu

23.јун 2026. I.M.

Mesi ispisao istoriju: Najbolji strelac svetskih prvenstava svih vremena

Lionel Mesi postao je najbolji strelac u istoriji svetskih prvenstava, postigavši 17 golova i time pretekao Miroslava Klosea, sa kojim je do sada delio rekord. Do istorijskog pogotka došao je u meču protiv Austrije

Navijači Partizana su na Aeodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu dočekali trenera Željka Obradovića.

Željko Obradović

22.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović odlaskom u Panatinaikos podelio navijače Partizana

Obradović je u Panatinaikos pozvao i Bogdana Bogdanovića, što je podelilo navijače Partizana

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Košarka

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović ima novi klub: Nakon Partizana vratio se i u Panatinaikos

Srpskom treneru biće ovo prvi angažman nakon što je u novembru 2025. podneo ostavku u Partizanu

Iloj Rum nakon utakmice Kurasao - Nemačka

Svetsko prvenstvo 2026.

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Kurasao osvojio prvi bod na Svetskom prvenstvu: Golman Rum oborio rekord

Reprezentativci Kurasaa su istorijski uspeh posvetili preminulom saigraču 

Žena se hladi uz fontanu u Beogradu

Vremenska prognoza

21.јун 2026. I.M.

Prvi dan leta donosi tropske temperature do 35 stepeni

Srbija je ušla u leto uz pretežno sunčano vreme i visoke temperature, ali meteorolozi upozoravaju da bi popodne moglo doneti lokalne pljuskove sa grmljavinom i gradom

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure