img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

13. februar 2008, 13:50 Redakcija Vremena
Copied

Dili: Pucanj u predsednika

Istočni Timor, najmlađa azijska država, koja je nezavisnost od Indonezije stekla 1999. godine, proglasila je vanredno stanje posle napada pobunjenika na kuću predsednika te zemlje Hosea Ramosa Hortea u glavnom gradu Diliju. Srećom, prvi predsednik mlade države ostao je živ i sa tri prostrelne rane u predelu stomaka, leđa i grudi hitno prebačen u bolnicu u Australiju uz pomoć mirovnih trupa. Tokom napada na predsednika Hortea, dobitnika Nobelove nagrade 1996. godine, zbog nenasilnog otpor višedecenijskoj indonežanskoj okupaciji, nastradao je vođa pobunjenika Alfredo Reinado, a jedan vojnik je teško ranjen. Ubijeni vođa pobunjenika Reinado pobegao je iz zatvora 2006. gde je bio smešten zbog ubistva, dezertiranja iz vojske i posedovanja ilegalnog oružja. Alfredo Reinado bio je vođa pobune protiv vlade 2006. godine kada je ubijeno 37 ljudi, a 150.000 stanovnika Istočnog Timora primorano da napusti svoje domove. Sat vremena pre napada na Hortea, pobunjenici su napali i kolonu automobila koja je pratila premijera Ksananu Guzmaoa, ali je on uspeo da pobegne nepovređen. Vanredno stanje u zemlji proglasio je Visente Guteres, trenutni vršilac dužnosti predsednika, što znači zabranu okupljanja i ovlašćenja policiji da hapsi i pretresa svakog sumnjivog posle policijskog časa. Kako je moguće da je na malecnom ostrvu poput Istočnog Timora bilo moguće izvesti takve napade, pita se Taur Matan Ruak, vojni načelnik, i kako niko nije primetio da se predsednikovoj kući približavaju vozila opremljena teškim naoružajem? Ranije ovog meseca pobunjenici lojalni Reinadu napali su australijske trupe koje su patrolirale u Diliju, a nove trupe upravo stižu da pomognu u smirivanju situacije. Zvaničnici UN-a saopštili su da je privedeno i ispitivano 11 osoba odmah posle atentata, a prema rečima šefa UN misije, istraga će biti proširena.


Kijev: Gasovod i politika

Koliko se energetika prepliće sa politikom, vidi se u najnovijoj „gasnoj“ aferi između Rusije i Ukrajine. Ruska kompanija Gasprom, saopštila je da neće više da isporučuje gas Ukrajini zbog neplaćenih dugova, dok je ukrajinska vlada saopštila da je spremna da isplati dug ako ruska kompanija prihvati da isporučuje gas direktno, bez posrednika. Osim toga, Ukrajinci tvrde da su Rusima dali najbolje uslove za gasovod preko svoje teritorije, verovatno u nadi da će račun biti manji. Ruski gigant je dao ultimatum Ukrajini da za samo nekoliko sati isplati dug od milijardu i po dolara, zbog čega je ukrajinska delegacija odmah krenula put Moskve. Čelnici Gasproma tvrde da dogovor nije postignut, a vlada Ukrajine se nada da će i Evropska unija pomoći ukoliko dođe do prekida u snabdevanju. Građani Kijeva spremaju se da ostatak zime provedu u hladnim i mračnim stanovima, uz grejalice, sveće i baterijske lampe. Ipak, nadaju se da će se problem rešiti, budući da ovo nije prvi put da Gasprom preti obustavom gasa, čemu je ove godine doprinela premijerka Julija Timošenko sa stavom da je bolje da gas stiže, bez posrednikâ, koji podižu cenu. Mnogi u njenoj vladi smatraju da Rusi namerno insistiraju na posredniku kako bi naduvali cenu i vršili pritisak na vladu posredovanje Evropske unije.


Vašington: Teroristi na sudu

Protiv šestorice navodnih učesnika napada na Svetski trgovinski centar i Pentagon 11. septembra 2001. godine, podignuta je zvanična optužnica za ubistvo i kovanje zavere. Ukoliko se pred specijalnom američkom vojnom komisijom dokaže da su krivi, šestoricu optuženih – među kojima je i navodni „mozak“ napada Halid Šejk Muhamed, poreklom Pakistanac, bivši inženjer u katarskoj vladi, rođen u Kuvajtu – čeka smrtna kazna. Sva šestorica optuženih su zatvoreni u pritvorskoj jedinici u američkoj vojnoj bazi u zalivu Gvantanamo na Kubi. Njima će, kaže za BBC prvi čovek američke službe za domovinsku bezbednost Majkl Čertof, biti suđeno pošteno. Reagujući na mnogobrojne kritike pravosudnog postupka protiv optuženih, general Tomas Hartman, predstavnik Pentagona za štampu, rekao je da će suđenja biti otvorena u meri u kojoj je to moguće i da će optuženima biti garantovan niz osnovnih prava u sudskom postupku, uključujući i pravo žalbe i pravo da pozivaju svoje svedoke. Ono što je problematično u tom postupku i što je izazvalo kritike i komentare jeste priznanje Halida Šejka Muhameda. Naime, on je priznao da je planirao napade 11. septembra, ali bi taj dokaz mogao da bude doveden u pitanje na sudu s obzirom na to da je i CIA priznala da je tokom saslušanja osumnjičenih koristila kontroverznu tehniku „voterbordinga“, za koju aktivisti ljudskih prava kažu da predstavlja oblik mučenja pri iznuđivanju priznanja od osumnjičenih.


Seul: Zgarište kulture

Policija Južne Koreje uhapsila je 70-godišnjeg čoveka koji se tereti da je namerno uništio jedan od najvažnijih objekata od nacionalnog i istorijskog značaja. Drvena kapija Namdemu, koja se već šest vekova nalazi u centru Seula, zapaljena je tokom prethodnog vikenda i izgorela je do temelja (koji je napravljen od kamena) uprkos naporima 300 vatrogasaca. Policija je u blizini uništene kapije našla torbu i kanticu razređivača. Uhapšeni je priznao zlodelo, a policija je utvrdila da se radi o osobi koja je već osuđivana za piromanske akcije na mestima od kulturnog i istorijskog značaja za Južnu Koreju. Uništenje istorijske kapije odjeknulo je u štampi, koja naglašava da je kapija preživela japansku invaziju i okupaciju tokom Korejskog rata 1950–1953, ali da je „u roku od šest sati u plamenu nestala zbog nedostatka brige“, kako se navodi u jednim novinama. „Uništen je duh Koreje, 5000 godina duga istorija i deo nas samih“, navodi isti uvodničar, ne optužujući nikog posebno. Šef policije Kim Jang So saopštio je da je uhapšeni piroman bio veoma ljut zbog nesporazuma oko zemljišta sa jednom kompanijom, koja mu nije dala dovoljnu kompenzaciju. Zašto je ljutnju usmerio prema objektu kulture, sagrađenom u XIV veku, za čiju će rekonstrukciju biti potrebne najmanje tri godine i najmanje 21 milion dolara, policija pokušava da utvrdi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure