img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

22. октобар 2008, 12:51 Priredila B. Vasić
Copied

Vašington: Unuk Obama

Trenutno vodeći američki predsednički kandidat iz redova demokrata, Barak Obama, dobio je ove nedelje značajnu podršku u svojoj zemlji i preko Atlantika. U finalu predsedničke trke, čiji se rezultat očekuje 4. novembra, značajna podrška stigla je od bivšeg državnog sekretara SAD Kolina Pauela. Nekadašnji Bušov saradnik prešao je „crtu“ između dva suprotstavljena stranačka tabora i istupio u korist demokratskog kandidata. General Pauel osvrnuo se na konstataciju kandidata Džona Mekejna da Obama nije u stanju da komanduje američkom vojskom, rekavši da ta „nesrećna karakterizacija nije tačna“ i da je Americi potrebna „transformatorska figura“. Sličnog je mišljenja i gradonačelnik Londona, koji smatra da Obama „izgleda veoma inteligentno“ i da se ponaša ljubazno i iskreno, dodajući da, za razliku od trenutnog stanara Bele kuće, nema poteškoća u shvatanju engleske gramatike i izgovora. Prema njegovom mišljenju objavljenom u „Dejli telegrafu“, Obama je otelotvorenje „promene i nade“ upravo u trenutku kada je Americi to najpotrebnije. „Ne smatram da je Mekejn lakrdijaš“, ograđuje se gradonačelnik Londona, „ili da je Obama Mesija, u šta veruju njegove pristalice. Ipak naglašavam, Obama nije marksista ili subverzivni levičar, kako tvrde njegovi oponenti.“ Džonsonova podrška je bila neočekivana s obzirom na to da su američki republikanci i britanski konzervativci još od vremena Ronalda Regana i Margaret Tačer osamdesetih godina bili u nekoj vrsti savezništva. Očito je da se kurs saradnje menja, jer Džonson smatra da Obama zaslužuje da pobedi zato što se čini „talentovanim i posvećenim“ i zato što nudi šansu da se „najveća država na planeti Zemlji u očima ostatka sveta“ – podmladi. U jeku domaće i međunarodne podrške, Obama najavljuje da će naredni vikend da posveti svojoj baki koja živi na Havajima i čije se zdravlje pogoršalo. Baka i deka, Medlin i Stenli Danam, mnogo su pomogli kćerki En, Barakovoj pokojnoj majci, u odgajanju i vaspitanju malog Baraka, tvrdi zahvalni unuk. Otkazani su događaji u Viskonsinu i Ajovi, a umesto toga Obama ide najpre u Indijanu a zatim na Havaje kod bake. Agencije su objavile slike dečaka sa afro frizurom u zagrljaju sa bakom i dekom, koji su, uzgred, bele puti. Sva ta dešavanja donela su Obami znatnu prednost nad Mekejnom, samo dve nedelje uoči izbora. Baka je sigurno ponosna…


Helsinki: Zapaljena ambasada

U utorak, u ranim jutarnjim satima, napadnuta je Ambasada Turske koja se nalazi u centralnom delu Helsinkija, saopštila je finska policija. Jedan zaposleni u ambasadi je povređen u podmetnutom požaru i on je prebačen u bolnicu zbog trovanja dimom, saopštio je portparol policije Jusi Huhtela. Prema njenim rečima, na vrata ambasade bačena je flaša napunjena zapaljivom tečnošću, ali je požar ugašen pre nego što je zahvatio ostatak zgrade. U štampi se navodi da iza napada stoji kurdska separatistička grupa PKK, dok su motivi za napad političke prirode. Napad na ambasadu desio se svega nekoliko sati nakon mirnog antiturskog protesta više desetina Kurda ispred zgrade, održanog u znak podrške lideru Abdulahu Okalanu. Finska policija je uhapsila četvoricu mlađih muškaraca u Helsinkiju za koje se sumnja da su odgovorni za napad. Portparol policije smatra da je napad verovatno politički motivisan s obzirom na to da su neki od uhapšenih tursko-kurdskog porekla. Finski ministar spoljnih poslova Alekstab Stab osudio je napad na tursku ambasadu, rekavši da finska vlada veoma ozbiljno shvata odgovornost za zaštitu sigurnosti stranih diplomata i njihovih predstavništava.


Kunduz: Nastavak nasilja

U napadu bombaša samoubice na nemački konvoj u severnom Avganistanu, u provinciji Kunduz, stradalo je petoro dece i dva vojnika, saopštila je policija. Imena poginulih NATO vojnika nisu saopštena, kao ni njihove nacionalnosti. U nekim novinskim izveštajima navodi se i da su nastradali još neki civili od, pretpostavlja se, ruke talibana. Ono što je čudno jeste to što su u ovom delu zemlje, koji je relativno miran, bombaški napadi retkost. Nasilje je koncentrisano uglavnom u južnom Paštunu i na istoku zemlje. Istog dana kada se desio napad u Kunduzu, ubijeno je dvoje britanskih humanitarnih radnika u Kabulu. Na humanitarce, od kojih je jedna žena zaposlena u organizaciji koja pomaže osobama sa specijalnim potrebama, pucala su dvojica koji su se dovezli na motociklima. Ubice su pobegle, a talibani su preuzeli odgovornost za napad. U njihovom saopštenju navodi se da su ubijeni zbog „širenja hrišćanske propagande“.

U napadima talibana ove godine ubijeno je oko 4000 ljudi, od kojih jednu trećinu čine civili, a od toga je petoro bilo zaposleno u nevladinim organizacijama – u avgustu ove godine ubijeno je troje humanitaraca i jedan vozač.


Seul: Misterija Kim Džonga

Misteriozno odsustvo Kim Džong Ila sa političke scene u Severnoj Koreji dobilo je očekivani epilog. Razlog njegovog nestanka je bolest, potvrđeno je u izveštaju koji je Nacionalna služba bezbednosti podnela Narodnoj skupštini ove zemlje – Kim Džong Il je imao operaciju na srcu i trenutno se oporavlja. Direktor službe bezbednosti Kim Sung Ho predstavio je izveštaj na nacionalnoj televiziji, bez podnošenja nekakvih konkretnih dokaza o bolesti. Mnogo različitih verzija o zdravstvenom stanju Kim Džonga bilo je u opticaju, najviše zbog nedostatka ikakvih informacija, i to se nepovoljno odražavalo na odnose sa Južnom Korejom, Kinom, Japanom, Rusijom i SAD. Analitičari nagoveštavaju moguću krizu u ovoj zemlji, budući da King Džong Il već 30 godina radi na jačanju diktature u Severnoj Koreji a naslednik se u ovom trenutku ne naslućuje. Postavlja se pitanje ko će biti njegov glasnik ukoliko on bude vezan za postelju, i da li će se pojaviti neka osoba sa harizmom. Kako stvari stoje, među članovima partije trenutno vlada veliko uzbuđenje dok Kim Džong Il iz svoje postelje bira naslednike, pretpostavlja se, pretežno iz redova rođaka i najvatrenijih obožavalaca. Vreme nije više na njegovoj strani, tok promena je na strani Severne Koreje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure