img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

15. септембар 2005, 02:42 Redakcija Vremena
Copied

Kairo: Novi–stari predsednik

Predsednik Egipta Hosni Mubarak položio je zakletvu nakon završenih prvih demokratskih predsedničkih izbora u ovoj zemlji. Mubarak, do sada četiri puta biran na referendumima na kojima je bio jedini kandidat, pobedio je sa 88 odsto glasova birača. Ovaj 77-godišnji predsednik sa dugačkim predsedničkim stažom (24 godine) govorio je u svojoj zakletvi o demokratskim reformama, građanskim slobodama i višepartijskom sistemu, poboljšanju života i standarda Egipćana, novim radnim mestima… Prvi demokratski predsednički izbori ostaće zapamćeni po nekoliko incidenata koji se vezuju za dan glasanja. Naime, lider stranke Al uma, Ahmed al Subahu, koji je podmićivao glasače tako što im je poklanjao ovce ili ovčije meso, odlučio je da svoje glasove ustupi (proda?) Mubaraku, kao i nekih 5500 glasova koje su osvojili članovi njegove stranke. Nije sasvim jasno zašto je on ustupio te glasove Mubaraku umesto Muslimanskom bratstvu, koje Mubaraka smatra „nepravednim vođom“. Kada su novinari upitali Al Sabahua zašto je tako uradio, odgovorio je da je to deo dogovora sa Muslimanskim bratstvom. Iako je na političkom polju bitka za predsednika završena, u zatvorima Al Mardž i Vadi al Natron tek počinje. Izveštači iz Egipta prenose da je organizator tih zatvorskih protesta organizacija Al džihad, koja je javno objavila da neće glasati za Mubaraka. Bura se nije stišala ni u predgrađima Starog Egipta, gde su Mubarakove pristalice izudarale komšiju opozicionara koji se usred prodržavnih demonstracija (na kojima su se uzvikivale parole „živeo Mubarak“) obratio Bogu sa molbom da spali sve kuće Mubarakovih glasača.

Njujork: Šezdeset godina posle

Skup svetskih lidera, za koji mnogi kažu da će biti jedan od najvećih u istoriji, održaće se u Njujorku povodom 60. godišnjice Ujedinjenih nacija. Očekuje se da više od 170 svetskih lidera prisustvuje na UN-ovom samitu. Generalni sekretar Kofi Anan najavio je da će reforma ove institucije biti okosnica tog skupa, zapravo da će samit biti neka vrsta foruma za radikalne reforme. Međutim, ispostavilo se da će ambiciozni planovi i agenda Kofija Anana biti znatno reducirani. Kako se približio datum obeležavanja godišnjice, u štampi se pojavljuje sve veći broj napisa o tome da će se sve na kraju svesti na – deklaraciju. Da bi situacija bila još gora, baš u nedeljama pre održavanja ovog samita, rad generalnog sekretara UN-a ispitivala je zvanična državna komisija zbog sumnji da je umešan u korupciju. Posle 18-mesečne istrage, komisija je zaključila da je kredibilitet ove svetske institucije znatno oštećen. „U izvesnoj meri, ova organizacija je oslabljena i stoga su reforme neophodne“, izjavio je istražitelj Pol Volker. Prvi UN-ov samit održan je 1945. godine u San Francisku gde su se predstavnici 50 zemalja okupili kako bi odredili pravila. Iako je dokument o osnivanju UN-a potpisan 26. jula 1945, organizacija je zvanično počela s radom 24. oktobra iste godine. Prateća svečanost povom 60. rođendana UN-a počinje 17. septembra serijom koncerata na otvorenom u Njujorku, dok će se 24. septembra održati veliko takmičenje u šahu, takođe na otvorenom, u kojem će učestovovati svi priznati svetski šahisti svih uzrasta.

Oslo: Najavljen pad vlade

Norveški premijer najavio je da će podneti ostavku nakon pobede levog krila opozicionog bloka. Kjel Magne Bondevik (Demohrišćanska stranka) izjavio je da će on i njegova vlada podneti ostavku 14. oktobra ukoliko Jens Stoltenberg i Crveno-crna alijansa formiraju vladu do tada. Zvanični rezultati parlamentarnih izbora ukazuju na to da bi se tako nešto zaista moglo dogoditi: od 169 poslaničkih mesta, opozicioni koalicioni blok sastavljen od tri stranke osvojio je 89 mesta u parlamentu. Stoltenberg, vođa Radničke stranke, zalagao se u svojoj kampanji za usmeravanje prihoda državnog budžeta u socijalne programe, dok je Bondevik insistirao na jačanju restriktivne poreske politike. „Biću zadovoljan ako postanem premijer“, rekao je Stoltenberg na državnoj televiziji NRK, „najpre zato što je to veoma značajan posao i zato što je za Norvešku važno da krene u pravom smeru“. Bondevik je izjavio da je, u skladu s norveškom tradicijom, obavestio telefonom norveškog monarha, kralja Haralda V, o svojoj nameri da podnese ostavku. „Razočaran sam ovim političkim porazom, ali smo se spremili za takvu mogućnost“, rekao je još aktuelni premijer Kjer Magne Bondevik.

Manila: Dokazi nestali u plamenu

U glavnom gradu Filipina eksplodiralo je oklopno policijsko vozilo ispred kampa Badong Diva u kome su se nalazili uhapšeni islamski ekstremisti, usled čega je 107 osoba zadobilo manje povrede. Policija je izdala saopštenje da je reč o sabotaži budući da je najviše oštećena policijska stanica. Regionalni šef policije Vidal Kerol rekao je da su povređeni zadobili lakše „površinske povrede“, a 99 osoba ipak je zadržano u policijskom sanitetu. Povređena su četvorica policajaca i dva civila na službi u policiji, dok su ostali civili. U eksploziji su uništena skladišta sa municijom, centar za rehabilitaciju, obližnje civilne zgrade, benzinska stanica i uprava kampa. Međutim, u eksploziji su nastradali i dokazi protiv islamskih ekstremista koji su u pritvoru i kojima se sudi u kampu. Zbog toga su ovi zatvorenici, koji se terete za separatizam i povezanost sa filipinskim narko-dilerima, prebačeni na drugu lokaciju. U Manili je povećan stepen bezbednosti usled sve glasnijih nagoveštaja da će se destabilizovati političke prilike u ovoj zemlji zbog indicija da je predsednica Glorija Arojo navodno učestvovala u krađi na izborima. Ova sabotaža dogodila se samo jedan sat posle odlaska predsednice na samit generalne skupštine UN-a u Njujorku, što je skrenulo naročitu pažnju policije na muslimanske separatiste, sa kojima se ova država već decenijama sukobljava.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure