“Želimo da otvorimo vrata i eksperimentalnom teatru, da damo novi impuls ansamblu – to je novi koncept. Hoćemo da ovaj teatar postane vidljiv na mapi regiona. Osim toga, želimo i da senzibilizujemo publiku za eksperimentalni teatar, a publika se zaista pokazala otvorenom za drugačije teatarske forme”
U Kamernom teatru u Senti održan je prvi šoukejs tog pozorišta. Nova uprava, koju čine direktor Zoltan Devai i umetnička direktorka Kinga Mezei, rešila je da u tri dana pokaže stručnoj publici iz regiona šest predstava koje su nastale u protekle tri godine i koje su za ovu priliku obnovljene, i da na taj način predstavi novi koncept tog teatra. Reditelji predstava su Kinga Mezei, Zoltan Devai i Mate Nešić. Šoukejs je otvorila izvrsna predstava Kinge Mezei Živi pesak, a zatvorila Mnogo buke ni oko čega, takođe u njenoj režiji. Za “Vreme” smo razgovarali o tom pozorištu, novom konceptu i Senti kao specifičnoj sredini iz koje dolazi niz značajnih umetnika u regionu, kao i o totalnom teatru i stvaranju nove publike.
foto: srđan doroškiKinga Mezei
“VREME”: U najavi šoukejsa kažete da promovišete svoje vrednosti. Koje su to vrednosti?
KINGA MEZEI: Mađarsko kamerno pozorište u Senti je svoj repertoar u najvećoj meri baziralo na predstavama klasičnog dramskog teatra. Mi želimo da nastavimo tu liniju, ali želimo i da proširimo repertoar, da ga otvorimo za eksperimentalno pozorište, koje ima drugačiji pristup radu.
ZOLTAN DEVAI: Tu je i nevladina organizacija Novem koju sada vodi Kinga, ali je osnovana pre deset godina i osnovali su je glumci senćanskog pozorišta; to je zapravo pozorišna trupa koju je Kinga posle preuzela i ta se trupa sada “vratila” u senćansko pozorište, gde je i osnovana.
KINGA MEZEI: Trupa Novem se bavi eksperimentalnim pozorištem, preciznije totalnim teatrom, koji obuhvata sve umetnosti, na nemačkom se to naziva gesamtkunstwerk. Repertoar senćanskog pozorišta pokušavamo da otvorimo za tu vrstu teatra, planiramo koprodukcije tog pozorišta i organizacije Novem. Glumci su zainteresovani da prave tu vrstu pozorišta.
foto: žofije serdaZoltan Devai
ZOLTAN DEVAI: Trenutno je u senćanskom Kamernom pozorištu zaposleno četvoro glumaca, ali smo i Kinga, koja je umetnička direktorka, i ja kao direktor takođe glumci, tako da nas je zapravo šest.
Senta je specifična sredina, mnogo umetnika dolazi iz Sente, što po mom mišljenju ima veze sa jakom gimnazijom i jakim amaterskim pozorištem.
KINGA MEZEI: Senta ima i značajne muzičare i likovne umetnike. U Senti postoji likovna kolonija koju vodi moja majka Eržebet Mezei i koja ima zaista dugu tradiciju – tu su bili Jožef Beneš, Jožef Ač, Petrik Pal i mnogi drugi značajni likovni stvaraoci. Kada sam krenula u gimnaziju, u njoj je sa radom počela amaterska pozorišna trupa čiji su članovi bili Krista Sorčik, Gabor Nađpal, Zoltan Puškaš, Kata Đarmati… Kada je osnovana ta amaterska trupa, već je uveliko postojala trupa AIOWA Andraša Urbana – u sedmom razredu osnovne škole gledala sam predstave te trupe.
Iz te amaterske gimnazijske trupe nastale su dve manje: jednu sam vodila ja, i ona se zvala “Gospoda”, a drugu je vodio Tibor Sloboda – otprilike su se na dve trupe podelili muškarci i žene (smeh). Skoro svi mi koji smo tu radili i iz toga proistekli posle smo upisali Akademiju umetnosti u Novom Sadu. Važno je naglasiti da smo rano upoznali Jožefa Nađa i da je njegov uticaj na naš rad značajan.
ZOLTAN DEVAI: I dalje je mnogo Senćana, tačnije ljudi iz regije Potisja, koji su zainteresovani za pozorište i upisuju Akademiju. Mi ovde u pozorištu imamo i đačku scenu, radimo samo sa srednjoškolcima, mada ima zainteresovane dece i iz osnovne škole, ali nemamo kapaciteta da primimo i njih. Svakako planiramo da još više radimo sa mladima i lepo je videti kako jedni druge pozivaju da dođu i budu deo đačke scene. Pretprošle godine smo imali osamnaest polaznika, ove godine malo manje, ali zaista ima interesovanja.
KINGA MEZEI: Iz te trupe je nekoliko njih upisalo Akademiju.
ZOLTAN DEVAI: Naš cilj nije da pravimo glumce, ali ako neko hoće da upiše Akademiju, to jeste neka vrsta pripreme.
U čemu se sastoji taj novi koncept koji najavljujete?
ZOLTAN DEVAI: Želimo da otvorimo vrata i eksperimentalnom teatru, da damo novi impuls ansamblu – to je novi koncept. Hoćemo da ovaj teatar postane vidljiv na mapi regiona. Osim toga, želimo i da senzibilizujemo publiku za eksperimentalni teatar, a publika se zaista pokazala otvorenom za drugačije teatarske forme.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
72. Martovski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma biće održan od 21. do 25. aprila. Pored filmova koji će biti izabrani na konkursu, biće prikazani i oni koji su selektovani prošle godine kada ovaj festival nije održan
„Naš stav nije ličan već proističe iz odgovornosti prema Beogradskoj filharmoniji i njenoj ulozi u društvu“, napisali su Filharmoničari predsedniku Vučiću i premijeru Macutu, tražeći da se direktor bira na konkursu
U saopštenju Ministarstva kulture Nikola Selaković osuđuje napad na spomenike tokom vikenda i kvalifikuje ga kao kulturocid. Za to je optužio "studentkinje blokaderke“ ne iznoseći nikakve dokaze
Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu
„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinalu će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!