img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razgovor: Kinga Mezei i Zoltan Devai

Strateško širenje džepnog teatra

14. jun 2023, 20:43 Nataša Gvozdenović
foto: žofije serda
Živi pesak
Copied

“Želimo da otvorimo vrata i eksperimentalnom teatru, da damo novi impuls ansamblu – to je novi koncept. Hoćemo da ovaj teatar postane vidljiv na mapi regiona. Osim toga, želimo i da senzibilizujemo publiku za eksperimentalni teatar, a publika se zaista pokazala otvorenom za drugačije teatarske forme”

U Kamernom teatru u Senti održan je prvi šoukejs tog pozorišta. Nova uprava, koju čine direktor Zoltan Devai i umetnička direktorka Kinga Mezei, rešila je da u tri dana pokaže stručnoj publici iz regiona šest predstava koje su nastale u protekle tri godine i koje su za ovu priliku obnovljene, i da na taj način predstavi novi koncept tog teatra. Reditelji predstava su Kinga Mezei, Zoltan Devai i Mate Nešić. Šoukejs je otvorila izvrsna predstava Kinge Mezei Živi pesak, a zatvorila Mnogo buke ni oko čega, takođe u njenoj režiji. Za “Vreme” smo razgovarali o tom pozorištu, novom konceptu i Senti kao specifičnoj sredini iz koje dolazi niz značajnih umetnika u regionu, kao i o totalnom teatru i stvaranju nove publike.

foto: srđan doroški
Kinga Mezei


“VREME”: U najavi šoukejsa kažete da promovišete svoje vrednosti. Koje su to vrednosti?

KINGA MEZEI: Mađarsko kamerno pozorište u Senti je svoj repertoar u najvećoj meri baziralo na predstavama klasičnog dramskog teatra. Mi želimo da nastavimo tu liniju, ali želimo i da proširimo repertoar, da ga otvorimo za eksperimentalno pozorište, koje ima drugačiji pristup radu.

ZOLTAN DEVAI: Tu je i nevladina organizacija Novem koju sada vodi Kinga, ali je osnovana pre deset godina i osnovali su je glumci senćanskog pozorišta; to je zapravo pozorišna trupa koju je Kinga posle preuzela i ta se trupa sada “vratila” u senćansko pozorište, gde je i osnovana.

KINGA MEZEI: Trupa Novem se bavi eksperimentalnim pozorištem, preciznije totalnim teatrom, koji obuhvata sve umetnosti, na nemačkom se to naziva gesamtkunstwerk. Repertoar senćanskog pozorišta pokušavamo da otvorimo za tu vrstu teatra, planiramo koprodukcije tog pozorišta i organizacije Novem. Glumci su zainteresovani da prave tu vrstu pozorišta.

foto: žofije serda
Zoltan Devai


ZOLTAN DEVAI: Trenutno je u senćanskom Kamernom pozorištu zaposleno četvoro glumaca, ali smo i Kinga, koja je umetnička direktorka, i ja kao direktor takođe glumci, tako da nas je zapravo šest.

Senta je specifična sredina, mnogo umetnika dolazi iz Sente, što po mom mišljenju ima veze sa jakom gimnazijom i jakim amaterskim pozorištem.

KINGA MEZEI: Senta ima i značajne muzičare i likovne umetnike. U Senti postoji likovna kolonija koju vodi moja majka Eržebet Mezei i koja ima zaista dugu tradiciju – tu su bili Jožef Beneš, Jožef Ač, Petrik Pal i mnogi drugi značajni likovni stvaraoci. Kada sam krenula u gimnaziju, u njoj je sa radom počela amaterska pozorišna trupa čiji su članovi bili Krista Sorčik, Gabor Nađpal, Zoltan Puškaš, Kata Đarmati… Kada je osnovana ta amaterska trupa, već je uveliko postojala trupa AIOWA Andraša Urbana – u sedmom razredu osnovne škole gledala sam predstave te trupe.

Iz te amaterske gimnazijske trupe nastale su dve manje: jednu sam vodila ja, i ona se zvala “Gospoda”, a drugu je vodio Tibor Sloboda – otprilike su se na dve trupe podelili muškarci i žene (smeh). Skoro svi mi koji smo tu radili i iz toga proistekli posle smo upisali Akademiju umetnosti u Novom Sadu. Važno je naglasiti da smo rano upoznali Jožefa Nađa i da je njegov uticaj na naš rad značajan.

ZOLTAN DEVAI: I dalje je mnogo Senćana, tačnije ljudi iz regije Potisja, koji su zainteresovani za pozorište i upisuju Akademiju. Mi ovde u pozorištu imamo i đačku scenu, radimo samo sa srednjoškolcima, mada ima zainteresovane dece i iz osnovne škole, ali nemamo kapaciteta da primimo i njih. Svakako planiramo da još više radimo sa mladima i lepo je videti kako jedni druge pozivaju da dođu i budu deo đačke scene. Pretprošle godine smo imali osamnaest polaznika, ove godine malo manje, ali zaista ima interesovanja.

KINGA MEZEI: Iz te trupe je nekoliko njih upisalo Akademiju.

ZOLTAN DEVAI: Naš cilj nije da pravimo glumce, ali ako neko hoće da upiše Akademiju, to jeste neka vrsta pripreme.

U čemu se sastoji taj novi koncept koji najavljujete?

ZOLTAN DEVAI: Želimo da otvorimo vrata i eksperimentalnom teatru, da damo novi impuls ansamblu – to je novi koncept. Hoćemo da ovaj teatar postane vidljiv na mapi regiona. Osim toga, želimo i da senzibilizujemo publiku za eksperimentalni teatar, a publika se zaista pokazala otvorenom za drugačije teatarske forme.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure