Nastavljeni su radovi na adaptaciji Kolarčeve zadužbine započeti prošlog leta, kad je proširena Likovna galerija. Sad se radi prizemlje, a idućeg leta će početi adaptacija Velike koncertne dvorane
Zgrada Zadužbine Ilije M. Kolarca na Studentskom trgu u Beogradu otvorena je 1964. godine. Osim Kolarčeve Velike koncertne sale, Beograd nema ni jedan jedini prostor sa adekvatnom akustikom za izvođenje koncerata. Zato je poznata kao beogradski Karnegi hol.
Rešenje je dobijeno
Nedavno je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo Zadužbini Ilije M. Kolarca, kao investitoru, rešenje za izvođenje radova na adaptaciji Velike dvorane. Pre godinu dana, Zadužbina je od Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture dobila rešenje za izradu projekta rekonstrukcije Velike koncertne dvorane.
Kako za „Vreme“ kaže Aleksandar Peković upravnik Zadužbine Ilije M. Kolarca, poslednja adaptacija je bila 1962. godine. Ova sadašnja počela je prošle godine, nastavila se ove, a Velika koncertna dvorana će biti adaptirana iduće godine.
Radovi se izvode van programske sezone, leti.
Likovna galerija
Prošle godine u septembru, podseća Aleksandar Peković, renovirana je Likovna galerija i otvoren je nov prostor ispod nje. Galerija je temeljno rekonstruisana i proširena na dva nivoa. Sad ima tri velike izložbene prostorije. Klimatski uslovi kontrolišu se elektronski, sve je na senzor, postoji poseban ventilacioni sistem, postavljene su kamere, ugrađena je rasveta „Erko” što se smatra zlatnim standardom. Stepenicama se silazi u nivo gde je soba za tehniku, depo za Galeriju, arhiva i mali vinski podrum.
Foto: Tanjug/Nikola AndićUlaz u Kolarčevu zadužbinu
Urađen je i treći sprat, površina od 300 kvadratnih metara za muzičku školu, na krovu je urađena hidroizolacija i montirani su solarni paneli.
Velika scena
Peković navodi da se ovog leta radi ulični nivo. Tu će biti foaje, scena za džez klub i koncerte kamerne muzike. Planiran je i klub koji će se nalaziti ispod Velike scene.
Iduće godine će se raditi adaptacija Velike koncertne sale, Aleksandar Peković kaže – potrebno je prvo da se pokrene i završi tender.
Rešenjem o izvođenju radova, predviđena je preraspodela redova za sedenje i zamena svih stolica u Velikoj dvorani, pa će u parteru umesto postojećih 22 biti 19 redova, a na galeriji, umesto sadašnjih 11, biće red manje.
„Zbog smanjenja broja redova planirana je nova nivelacija. U planu je zamena postojećih mesinganih šipki na ogradi galerije, zamena postojećeg poda novim podom od hrastovog drveta, molersko-farbarski radovi na svim malterisanim površinama, uklanjanje svih postojećih obloga konstrukcije galerije i Velike sale pri zameni stolica i poda“, istaknuto je u dokumentu.
Novac
Predračunska vrednost radova iznosi 113.604.370 dinara bez PDV-a. Taj novac je obezbedila država.
Novac za radove iz prošle i ove godine obezbeđeni su donacijama. Ceo posao je koštao više od 200.000 evra. Prema Pekovićevim rečima, završen je zahvaljujući građevinskoj firmi „Grading“ i Fondacije „Mihailović – Feniks“. Glavni donator Likovne galerije bila je italijanska firma „Mapei”.
Podsetimo da je Kolarac i novac za plate pre tri godine nabavio od donatora.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zahvaljujući argumentima građana, korigovan je prvobitni projekat za rekonstrukciju Svetosavskog platoa. Umesto ranije predviđenog betona, biće posađeno 130 hrastovih stabala
Hedlajner prve večeri Nišvila bio je Inkognito, Vlatko Stefanovski je podigao publiku na noge sa „Skopjem“, a ceo festival se odvija bez državne pomoći – zahvaljujući mazohizmu
Kultura sećanja treba da postoji ali da se obostrano ne koristi kao izvor novog narastajućeg nacionalizma, koji nije ništa drugo nego rađanje mržnje prema onom drugom. Tu malo mesta preostaje za ljubav. Kad svake godine sipate so na tu ranu, ta rana se sve više i više otvara. Ponavljam, postojalo je jedno vreme i u Hrvatskoj i u Srbiji kad su ljudi koji odlučuju nastojali da nekako taj život jednih pored drugih bude moguć. Sada to izgleda potpuno iracionalno, bezizlazno. Rat nije završen
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.