SLIKE SA OTVARANJA 37. BITEFA: Prizor iz „Srećnog Vavilona“
U ponedeljak 15. septembra uveče u Centru „Sava“ svečano je otvoren 37. Beogradski internacionalni teatarski festival. Ove godine najugledniju pozorišnu manifestaciju kod nas otvorio je prigodnim rečima Milorad Mišković, baletski umetnik, koreograf i predsednik Uneskovog Svetskog komiteta za igru. Beogradsku publiku i brojne predstavnike prestoničke političke, društvene i kulturne elite, koji su ispunili salu Centra „Sava“, pozdravili su u ime osnivača i Nenad Bogdanović, predsednik Izvršnog odbora Skupštine grada, i Jovan Ćirilov, umetnički direktor i selektor festivala, čovek najzaslužniji za visok rejting Bitefa u domaćoj i inostranoj kulturnoj javnosti. Trideset sedmi Bitef otvoren je predstavom francuskog Nacionalnog koreografskog centra Kretej SrećniVavilon u zajedničkoj postavci Hosea Montalvoa i Dominik Ervije. Koreografski spektakl u tradiciji „totalnog pozorišta“, kako je Milorad Mišković najavio predstavu, beogradska publika je ispratila ovacijama. Ovogodišnji Bitef trajaće do 25. septembra, ugostiće mnoge ugledne goste iz najprestižnijih svetskih teatarskih krugova, prateće manifestacije obuhvatiće seminare, radionice, predavanja, i međunarodni simpozijum inspirisan motom pod kojim se festival održava – „Budućnost teatra je u filozofiji. Da ili Ne?“. U okviru pratećeg programa Beograđani će u Kinoteci moći da pogledaju i ciklus britanskih i nemačkih komada snimljenih za televiziju o životu i delu velikih filozofa, koji će biti prikazan pod nazivom „Bitef na filmu“. O ukupnim dometima 37. Bitefa čitaćete u narednom broju „Vremena“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Nedavno je Srbija uzela kredit od Banke Saveta Evrope za rekonstrukciju ustanova kulture, treći od 2021, iako većinu za koje se ranije zadužila još nije realizovala a neke nije ni počela. Obećanih a neostvarenih projekata ima mnogo više od ostvarenih
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!