img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige – Storiteling Kristijana Salmona

Pričam ti priču

27. јул 2011, 14:38 Sonja Ćirić
Copied

U činjenici da je knjiga Kristijana Salmona na srpskom jeziku objavljena uoči očekivanih parlamentarnih izbora, i izdavač i autor knjige vide mogućnost ovdašnjeg čitateljstva da u kampanjama političkih stranaka prepoznaju i naučenu veštinu – pričanja priča

„Storiteling“ je mlada reč, nema joj ni dvadesetak godina, a odavno je odomaćena u svakodnevnom rečniku raznih jezika diljem sveta. Najčešće je objašnjavaju kao mašinu za proizvodnju priča i formiranje uma, iako nije mašina. Našem iskustvu je najslikovitije kad se kaže da je storiteling isto što i – pričam ti priču. Upravo to objašnjenje je izabrano za podnaslov knjige Storiteling Kristijana Salmona, nedavno objavljene kod izdavačke kuće „Clio“.

Knjiga je prvi put objavljena u Francuskoj 2008. godine, nepunu godinu nakon pobede Nikole Sarkozija na tamošnjim izborima, pa je jedan deo javnosti i leve i desne orijentacije iz nje doznao razlog koji ih je naveo da glasaju tako kako su glasali. Zato, u činjenici da je na srpskom jeziku objavljena pre očekivanih parlamentarnih izbora, i izdavač i autor knjige vide mogućnost ovdašnjeg čitateljstva da kampanjama političkih stranaka i pojedinaca zainteresovanih za mesto u državnoj vlasti prepoznaju i veštinu – pričanja priča.

TRIJUMF STORITELINGA: Kristijan Salmon situira trijumf storitelinga u devedesete prošlog veka, s tim što kaže da ga je lako prepoznati mnogo ranije, dok još nije obnarodovan: tajna uspeha američkih predsednika od Džordža Vašingtona do Džordža V. Buša u velikoj meri počiva u storitelingu zato što su svi oni koji su želeli da budu izabrani morali da pričaju ubedljive priče onima koji su bili u poziciji da za njih glasaju. Po Salmonu, storiteling je obnarodovao Ronald Regan primenivši svoje iskustvo holivudskog glumca na posao predsednika Sjedinjenih Američkih Država. Od tada ova tehnika postaje deo raznih oblasti: kompanije zapošljavaju menadžere koji će motivisati zaposlene, doktori uče kako da reaguju na priče pacijenata, reporteri se usavršavaju u narativnom novinarstvu, a psiholozi u lečenju narativom.

U poglavlju o marketingu Salmon opisuje razloge zbog kojih je „za manje od petnaest godina marketing prešao put od proizvoda do logoa, zatim od logoa do priče, od imidža brenda do priče brenda“. Podseća na logoe devedesetih godina prošlog veka, na „Eplovu“ jabuku, „Najkov“ svuš, „Mekdonaldsove“ lukove, „Šelovu“ školjku, na period kad je „proizvod nestao u brendu. A brend je postala čista vrednost koja svetluca na nebu berze“. Međutim, krajem devedesetih, ispod logoa marki, piše Salmon, „nazirale su se indonežanske radnice koje sastavljaju ‘najk’ patike, deca robovi iz Hondurasa koja izrađuju sportsku odeću za distributivni lanac ‘Volmart’, ili pak mlade radnice sa Haitija koje prave Pokahontas pidžame za ‘Dizni’, umorne do te mere da svoje bebe moraju da hrane šećernom vodicom“.

Početkom ovog veka istraživanja su pokazala da potrošači ne kupuju proizvode brendova koje su do tada kupovali, pa su marketinški stručnjaci prešli na nov metod pridobijanja tržišta – na pričanje priče. Trebalo je smisliti originalnu i prijemčivu priču koja će biti uočena među oko 3000 reklamnih poruka koje tokom samo jednog dana zaspu potrošača svake industrijski razvijene zemlje. „Ambicija marketinga početkom dvadeset prvog veka ne želi samo da promoviše prednosti potrošačkog društva već i da proizvede novo društvo, novi svet. Više ne skriva svoju mesijansku prirodu“, kaže Salmon. „Više nije reč o zavođenju ili ubeđivanju, već o verovanju. Nije više cilj stimulisati potražnju, već kroz prave narativne mehanizme ponuditi životni iskaz koji sadrži pravila ponašanja i određene činove kupovine.“

SAVRŠEN NASTUP: Džordž V. Buš u „Ešlinoj priči“…

AMERIČKA POLITIKA: Kada je reč o dejstvu storitelinga u kreiranju državne politike, ilustrativno je Salmonovo podsećanje na „Ešlinu priču“. Fotografija kako Džordž V. Buš grli šesnaestogodišnju Ešli za vreme kampanje u Libanu, država Ohajo, koju je snimio njen otac Lin Fokner, tada savetnik za marketing, postaje povod video-spotu „Ešlina priča“ koji je promenio tok američkih predsedničkih izbora 2004. godine. Spot počinje rečima Lina Foknera: „Moju ženu Vendi su 11. septembra ubili teroristi“, nastavlja se objašnjenjem pripovedača da se od tada Ešli povukla u sebe, ali je otišla da vidi predsednika Džordža V. Buša kad je došao u njen grad, zato što je isto to učinila četiri godine ranije sa svojom majkom. Bušu je skrenuta pažnja na Ešli. „On se okrenuo“, priča mala Ešli u spotu, „rekao mi je: ‘Znam da je teško. Da li si dobro?’“ Čvrsto ju je zagrlio očiju punih suza, a Ešli je poručila naciji: „On je najmoćniji čovek na svetu i želi da se uveri da sam dobro, da sam okej.“ Spot se završava kadrom u kome se vidi Džordž V. Buš iz profila, pognute glave, duboko zamišljen. Kristijan Salmon objašnjava da ovaj „video-spot traje svega šezdeset sekundi, ali je njegova efikasnost zaista zastrašujuća: brza montaža, u kojoj se smenjuju kratki kadrovi sa ispovestima različitih likova koji podupiru celovitost i verodostojnost priče. Predsednik, glavni lik pripovesti, ne izražava se. Ne izlaže svoje ideje i ne predstavlja nikakav program. On je čist spokoj i dobrota. On je posrednik u nekoj vrsti čuda i prisutan je samo kroz svedočenja koja prepričavaju njegove gestove i izjave, kao u životopisima svetaca ili u pričama iz jevanđelja.“

Predsednici „uče“ jedan od drugog: Kristijan Salmon podseća da je Ronald Regan 1985. godine govor pred oba kongresna doma počeo rečenicom „dva veka američke istorije valjda su nas naučila da ništa nije nemoguće“. Dokazao ju je primerom male Vijetnamke, Džin Nuen, koja je deset godina ranije sa porodicom došla u SAD, nije znala ni reč engleskog, a sad je dobila diplomu američke vojne akademije Vest Point, i baš tada je sedela na tribinama. Regan je zaključio: „Istorija od nas traži da ponovo budemo snaga u službi dobra na ovoj planeti.“ Dvadeset dve godine kasnije, predsednik Džordž V. Buš je na istom mestu rekao: „Naša najveća snaga su herojska dobrota, hrabrost i duh požrtvovanja američkog naroda“ ukazujući da je na tribini Dikeme Mutombo iz Konga, koji je zahvaljujući američkoj stipendiji počeo da studira medicinu, ali ga je otkrio trener NBA lige pa je tako postao košarkaška zvezda i američki građanin, a u svom rodnom gradu je napravio bolnicu.

foto: ap
…i Barak Obama u kampanji

Iz američkog života storitelinga o kome opširno piše Kristijan Salmon, samo još jedan primer. Ron Saskajnd, novinar „Vol strit džornala“, obelodanio je razgovor koji je 2002. godine vodio sa jednim od savetnika Džordža Buša, koji nije bio zadovoljan jednim Saskajndovim člankom. Rekao mu je da pripada ljudima koje oni zovu – zajednica zasnovana na stvarnosti: „Vi verujete da rešenja proizlaze iz vaše pronicljive analize stvarnosti koja se može posmatrati. Svet više ne funkcioniše tako. Mi smo sada imperija, i kada delujemo, mi kreiramo sopstvenu stvarnost. I dok vi proučavate tu stvarnost, pronicljivo kao što radite, mi ponovo delujemo i stvaramo druge stvarnosti, koje takođe možete da proučavate, i tako to funkcioniše. Mi smo protagonisti istorije. A vama, svima vama, preostaje samo da proučavate ono što mi radimo.“

Salmonov zaključak je sledeći: „Nagli razvoj storitelinga ne označava nužno trijumf novog orvelovskog doba. Kroz prisiljavanje na priču koje vrše sve instance moći zaista prisustvujemo pojavi novog narativnog poretka. Ali pojačava se otpor kome je cilj da zaustavi mašinu za proizvodnju priča, defokusirajući, desinhronizirajući njene narative. Radi se ni manje ni više nego o kontranaraciji.“ I zato, kako je rekao na promociji svoje knjige, Kristijan Salmon se nada da ćemo „završiti sa tim Švarcenegerima, Berluskonijima, Sarkozijima, ali da budem iskren i sa Obamama, koji je inače veliki-veliki pripovedač. Možda je potrebno osmisliti novu demokratiju u medijskim okvirima“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Vidno veći deo budžeta za kulturu Novi Sad je podelio projektima koji su iz Beograda i koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Na čelu Narodne biblioteke Srbije je Jasmina Ninkov

Zvanično je potvrđeno da je Jasmina Ninkov nova v.d. upravnica Narodne biblioteke Srbije, o čemu je „Vreme“ javilo pre dva dana. Prvi pokušaj da bude na čelu NBS, 2013, nije uspeo

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure