Tokom mesec i jedan dan od otvaranja, dakle do 29. jula, Narodni muzej posetilo je oko 50.000 ljudi što zasenjuje sva nagađanja o obnovljenoj zgradi, ali ih, ipak, ne ućutkuje
Zamolili smo Bojanu Borić Brešković, direktorku Narodnog muzeja, da odgovori na najčešće postavljana pitanja i sumnje javnosti povodom rekonstrukcije zgrade Muzeja. Pristala je bez premišljanja uz komentar da je bolje da se sve razjasni i zamolila da razgovor obavimo putem mejla. Umesto odgovora na svako pojedinačno pitanje, dobili smo njen tekst o nekim od tema koje su nas zanimale.
…Bojana Borić Brešković,…
Dakle: da li je tačno da sanacija depoa i nakon završetka rekonstrukcije zgrade ne zadovoljava neophodne standarde za čuvanje umetničkih dela, konkretno, da li su hidroizolacija i procenat vlage u depou odgovarajući njegovoj nameni? Zašto je zvanicama na otvaranju bilo vrućina pa su se hladili lepezama? Da li Narodni muzej ima sertifikat koji inostranim izložbama garantuje bezbedne uslove za izlaganje u njegovoj zgradi? Bivši ministar Bratislav Petković je rekao da će radovi koštati sedam miliona dinara, a koštali su 12 miliona. Šta je povećalo predviđenu cenu? Možda je na tom spisku i luster svarovski? Da li sada, mesec dana nakon otvaranja stalne postavke, svi njeni eksponati imaju legende – s obzirom da ih prvih dvadesetak dana nisu imali? Kad očekujete da će stalna postavka biti formirana, dakle, da će imati i 3D projekcije, i predstavu života u Belom Brdu, i slične detalje koje ste najavili i planirali? Da li bi sve bilo završeno da je otvaranje bilo šest meseci kasnije kako je planirano?
Na ova pitanja Bojana Borić Brešković je ovako odgovorila:
…unutrašnjost
„Centralna zgrada Narodnog muzeja je nakon temeljne obnove otvorena pre mesec dana. Kulturna javnost Beograda dobila je konačno mogućnost posete stalnoj postavci centralnog i najstarijeg državnog muzeja. Veliki broj posetilaca i kvantitativno potvrđuje postojanje kulturnih potreba u meri koja često daleko prevazilazi pretpostavke. Svakako, otvorenost ne podrazumeva samo vrstu cilja ka kojem se stremilo, već takođe, početak dijaloga. Otvorenost znači i spremnost na promene, na odgovore koje zahteva sadašnji trenutak, na stalno unapređivanje i menjanje.
Imajući u vidu da se na otvaranje obnovljenog Narodnog muzeja predugo čekalo i da su građevinski radovi okončani proletos, zaposleni su danonoćno bili posvećeni finalnoj realizaciji stalne postavke kako bi u najbržem mogućem roku muzej bio otvoren. Uspeli smo da se za manje od tri meseca od završetka gradnje posetioci vrate u svoj muzej. Paralelno sa uživanjem u umetnosti, u centralnoj zgadi Narodnog muzeja obavljaju se poslednje provere složene funkcionalnosti muzejskog prostora i otklanjaju mogući nedostaci. Svako izvođenje radova podrazumeva adaptiranje prostora nakon izvedenih radova koji podrazumeva kako sleganje prašine tako i adaptiranje relativne vlage u prostoru u odnosu na spoljnu relativnu vlažnost. U slučaju Narodnog muzeja i izuzetno složenih zahvata vezanih za rekonstrukciju i adaptaciju, period adaptacije se dešava istovremeno s ponovnim životom muzeja, a referentne vrednosti temperature i relativne vlage u celom objektu prate se redovno – na dnevnom nivou kroz savremene sisteme, što je obezbeđeno sanacijom i adaptacijom.
Pitali ste za lepeze na svečanom otvaranju. Mikroklimatske promene u okviru muzejske zgrade se mogu kontrolisati i to se čini u skladu sa namenom i prohodnošću pojedinih prostora. Kada se pominje svečano otvaranje, vredi podsetiti da su lepeze sa likom „Devojke u plavom“ Đure Jaksića bile deo promotivnih aktivnosti i kao takve bile deljene zvanicama. Ipak, kada je broj ljudi u zgradi naročito velik, postoje ograničenja kada je i klimatizacija u pitanju. U sklopu ukupne kontrole prisustva to je jedan od razloga koji može da utiče na činjenicu da smo povremeno dužni da umerimo ulazak posetilaca u muzej kako bismo broj prisutnih održavali optimalnim.
Protekle sedmice bili smo domaćini delegaciji kolega iz Kine, dogovarajući sve pojedinosti o prvoj tematskoj izložbi koja će se održati u obnovljenom Narodnom muzeju. Razgovori su se, između ostalog, odnosili i na uslove izlaganja koji se podrazumevaju kada je reč o inostranim izložbama. Reč je o međunarodnom gostovanju Nacionalnog muzeja iz Pekinga, čime je ono potvrđeno i dogovoreno za kraj tekuće godine.
Odmah nakon gostovanja iz Kine, posetioci Narodnog muzeja bi od februara mogli da uživaju u izložbi italijanskog slikarstva koju bismo realizovali u saradnji sa Ambasadom Italije i Italijanskim institutom za kulturu.
Sledeća velika izložba bila bi posvećena stogodišnjici otkrića nekropole u Trebeništu. Narodni muzej se kao treća strana učesnica uključio u realizaciju pomenute izložbe, na kojoj zajednički sarađuju Arheološki muzej u Skoplju i Nacionalni arheološki institut s muzejom u Sofiji. Ovu izložbu i zajednički projekat navedenih institucija doživljavamo izuzetno važnim činom u cilju predstavljanja zajedničkog kulturnog blaga i promovisanja kulturne saradnje balkanskih zemalja.
Nadamo se da ovi planovi dovoljno govore u prilog izlagačkim mogućnostima i uslovima unutar obnovljenog muzeja.
Troškovi radova na zgradi Narodnog muzeja su javni, pažljivo planirani i realizovani u saglasju sa nadležnim ministarstvom i Vladom, uz neizostavnu saradnju sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture. Pre izrade samog projekta data je aproksimativna vrednost projekta. Uvećanje investicije bilo je očekivano imajući u vidu da je reč o sanaciji i adaptaciji istorijskog objekta iz 1903. i 1933. godine, koji nije namenski građen za muzejsku delatnost i da je od prethodne adaptacije proteklo više od pedeset godina.“
Gospođa Bojana Borić Brešković nije odgovorila na pitanje da li bi zgrada dobila potvrdu o tehničkom prijemu, odnosno da li bi sve bilo dovršeno a naročito stalna postavka, da je zgrada otvorena za Božić, kao što je prvobitno planirano, a ne za Vidovdan u čast prve godišnjice vlade Ane Brnabić. Sudeći po broju posetilaca i izuzetnom zadovoljstvu zaposlenih koji posle 15 godina imaju zgradu u kojoj mogu da rade, taj odgovor nije ni bitan. Kažu – sve će se završiti, bitno da publika opet može da uđe u zgradu Narodnog muzeja. Moguće – kažu oni kojima pravo na sumnju daje sećanje da je sva ova petnaestogodišnja rekonstrukcija Narodnog muzeja započeta samo da bi se obezbedili uslovi za čuvanje i očuvanje muzejske kolekcije. Šta vi mislite?
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kod samih plovnih vrata luke, „Kontakt 2025.” prošle subote zakucao je završni udarac za ovaj put, koncert beogradskih Partibrejkersa. Jer, pre tri godine su na Sajmu slavili svoj 40. rođendan, ali sad je pravo vreme za autentični bunt rokenrola u Srbiji
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!