img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Umetnost i politika

Paklena kuhinja Marine Abramović

09. novembar 2016, 18:27 Nikola Pešić
Copied

Gledano očima sledbenika teorije zavere, gotovo je nemoguće ne razumeti njihove histerične zaključke

Marina Abramović (70) neočekivano je postala tema žute štampe nakon što se njeno ime pojavilo među procurelim imejlovima Džona Podeste, šefa predsedničke kampanje Hilari Klinton. U spornom imejlu čuvena srpska umetnica performansa poziva Tonija Podestu, brata Džona Podeste, na večeru nazvanu Kuvanje duha (Spirit Cooking) u junu 2015. u svom stanu. Abramovićeva se dalje u imejlu raspituje da li će i Džon Podesta biti u mogućnosti da im se pridruži.

Neobičan naziv večere odmah je privukao pažnju desničarskih teoretičara zavere koji su počeli da istražuju na internetu o Kuvanju duha. Imali su šta da vide: Jutjub snimak istoimene instalacije Abramovićeve iz 1997. godine, na kojem je naša umetnica zaokupljena, mora se priznati, prilično neobičnim poslom: krvlju ispisuje po zidovima različite „recepte“, među kojima je onaj čiji su glavni sastojci majčino mleko i sperma – odmah je ubedio teoretičare zavere da je Kuvanje duha zapravo satanistički ritual, u duhu okultiste Alistera Kroulija. Na snimku se takođe vidi Abramovićeva kako krvlju zapljuskuje antropomorfne figurine od voska, uobičajen rekvizit u karipskoj religiji santeriji, koja gledano iz ekstremno hrišćanskog i evrocentričnog ugla i nije niša drugo do crna(čka) magija.

Abramovićeva se zaista poigravala sa elementima satanizma kada se 2014. godine slikala za ukrajinski „Vog“ s odranom glavom jarca, koja inače, kao simbol upisan u obrnuti pentagram, predstavlja zaštićeni logo Satanističke crkve. Takođe, na Jutjubu postoji i kontroverzni snimak pop zvezde Lejdi Gage u kojem trči po livadi gola, sa „rogovima“ na glavi, i sve to pod nadzorom svoga „gurua“ – Marine Abramović. Imajući u vidu sve ove „dokaze“, gotovo je nemoguće ne razumeti teoretičare zavere zbog njihovih histeričnih zaključaka.

Međutim, pitanja savremenih religioznih tokova, kao i pitanja savremene umetnosti, nisu tako jednostavna. Pre svega, treba reći da je Abramovićeva svoje tekstove iz Kuvanja duha predstavljala i u drugačijim, nimalo „krvavim“ okolnostima – na primer, kao neku vrstu apsurdne poezije, namenjene slušanju uz degustaciju čokoladne poslastice volkano flambe, koju je 2011. godine osmislila na poziv jednog njujorškog restorana.

U spornom pozivu na večeru, upućenom Toniju Podesti (inače kolekcionaru umetnosti), Abramovićeva je najverovatnije, kako i sama izjavljuje, imala na umu slično poetsko veče uz zakusku. Treba takođe napomenuti da su tekstovi iz Kuvanja duha prvobitno objavljeni 1996. u okviru istoimene grafičke sveske, zajedno sa crtežima Abramovićeve, nimalo satanističkim, kao što nisu bili satanistički ni ostali tekstovi iz zbirke, o kojima se nije ni povela rasprava.

Ipak, kako bismo mogli definisati rituale Abramovićeve, njene česte priče o šamanima, teozofiji Blavacke, Gurđijevu, alhemiji, meditaciji ili guruima – o čemu može da se čita i u njenim monografijama? Iz ugla američkih evangelističkih desničara, sve nabrojano zapravo i predstavlja neku vrstu „satanizma“. S druge strane, ni levica nije bila blagonaklona prema ovim pojavama i najčešće ih je, u prosvetiteljskom duhu, proglašavala za sujeverje ili čak kao društvenu pretnju (Adornove Teze protiv okultizma, 1950). Međutim, u akademskim krugovima povezanim s relativno mladom naučnom granom nazvanom „studije zapadnog ezoterizma“ ovakve strategije osuđivanja nisu prihvatljive. Forma novinskog priloga je suviše kratka da bi se mogle objasniti velika složenost i dinamika uticaja savremene religioznosti/duhovnosti na zapadnu kulturu i savremenu umetnost, o čemu se autor ovog teksta bavio u nedavno odbranjenoj doktorskoj tezi o okultnom u umetnosti u delima Marine Abramović. Ukratko, zanimanja Abramovićeve najbolje bi se mogla sagledati kroz prizmu „okulture“, sociološkog termina koji je u akademsku upotrebu uveo Kristofer Partridž i kojim se obeležava savremeno „demokratizovano okultno“. Naime, ako „okultno“ (lat. occultus – skriven) označava da se radi o tajnim znanjima, onda dodatak „kulture“ u ovom terminu označava da su ta znanja danas deo kulture, ona su postala obična. Na primer, u današnjoj okulturi na Zapadu nije više neobično, kao npr. u vreme kontrakulture 1960-ih, govoriti o jogi, meditaciji, „energetskom“ isceljivanju i sličnom. Ovakve ideje danas su deo mejnstrima, a ne specijalitet hipika i njuejdžera. Štaviše, one su savršeno uklopljene u sistem i često služe upravo kao njegova „duhovna“ podrška (npr. biznismen koji se oslobađa od radnog stresa usklađujući svoju „energiju“ sa kosmičkim „vibracijama“ u nekom skupom spa centru).

Dakle, kuvanje duha i druge „seanse“ koje Abramovićeva nudi svojoj publici i kolekcionarima, poput Tonija Podeste, zapravo su tipičan vid zapadne okulture, predstavljene u kontekstu savremene umetnosti i njenog tržišta.

foto: infowars.com
foto: infowars.com
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure