img
Loader
Beograd, -5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Umetnost i politika

Paklena kuhinja Marine Abramović

09. novembar 2016, 18:27 Nikola Pešić
Copied

Gledano očima sledbenika teorije zavere, gotovo je nemoguće ne razumeti njihove histerične zaključke

Marina Abramović (70) neočekivano je postala tema žute štampe nakon što se njeno ime pojavilo među procurelim imejlovima Džona Podeste, šefa predsedničke kampanje Hilari Klinton. U spornom imejlu čuvena srpska umetnica performansa poziva Tonija Podestu, brata Džona Podeste, na večeru nazvanu Kuvanje duha (Spirit Cooking) u junu 2015. u svom stanu. Abramovićeva se dalje u imejlu raspituje da li će i Džon Podesta biti u mogućnosti da im se pridruži.

Neobičan naziv večere odmah je privukao pažnju desničarskih teoretičara zavere koji su počeli da istražuju na internetu o Kuvanju duha. Imali su šta da vide: Jutjub snimak istoimene instalacije Abramovićeve iz 1997. godine, na kojem je naša umetnica zaokupljena, mora se priznati, prilično neobičnim poslom: krvlju ispisuje po zidovima različite „recepte“, među kojima je onaj čiji su glavni sastojci majčino mleko i sperma – odmah je ubedio teoretičare zavere da je Kuvanje duha zapravo satanistički ritual, u duhu okultiste Alistera Kroulija. Na snimku se takođe vidi Abramovićeva kako krvlju zapljuskuje antropomorfne figurine od voska, uobičajen rekvizit u karipskoj religiji santeriji, koja gledano iz ekstremno hrišćanskog i evrocentričnog ugla i nije niša drugo do crna(čka) magija.

Abramovićeva se zaista poigravala sa elementima satanizma kada se 2014. godine slikala za ukrajinski „Vog“ s odranom glavom jarca, koja inače, kao simbol upisan u obrnuti pentagram, predstavlja zaštićeni logo Satanističke crkve. Takođe, na Jutjubu postoji i kontroverzni snimak pop zvezde Lejdi Gage u kojem trči po livadi gola, sa „rogovima“ na glavi, i sve to pod nadzorom svoga „gurua“ – Marine Abramović. Imajući u vidu sve ove „dokaze“, gotovo je nemoguće ne razumeti teoretičare zavere zbog njihovih histeričnih zaključaka.

Međutim, pitanja savremenih religioznih tokova, kao i pitanja savremene umetnosti, nisu tako jednostavna. Pre svega, treba reći da je Abramovićeva svoje tekstove iz Kuvanja duha predstavljala i u drugačijim, nimalo „krvavim“ okolnostima – na primer, kao neku vrstu apsurdne poezije, namenjene slušanju uz degustaciju čokoladne poslastice volkano flambe, koju je 2011. godine osmislila na poziv jednog njujorškog restorana.

U spornom pozivu na večeru, upućenom Toniju Podesti (inače kolekcionaru umetnosti), Abramovićeva je najverovatnije, kako i sama izjavljuje, imala na umu slično poetsko veče uz zakusku. Treba takođe napomenuti da su tekstovi iz Kuvanja duha prvobitno objavljeni 1996. u okviru istoimene grafičke sveske, zajedno sa crtežima Abramovićeve, nimalo satanističkim, kao što nisu bili satanistički ni ostali tekstovi iz zbirke, o kojima se nije ni povela rasprava.

Ipak, kako bismo mogli definisati rituale Abramovićeve, njene česte priče o šamanima, teozofiji Blavacke, Gurđijevu, alhemiji, meditaciji ili guruima – o čemu može da se čita i u njenim monografijama? Iz ugla američkih evangelističkih desničara, sve nabrojano zapravo i predstavlja neku vrstu „satanizma“. S druge strane, ni levica nije bila blagonaklona prema ovim pojavama i najčešće ih je, u prosvetiteljskom duhu, proglašavala za sujeverje ili čak kao društvenu pretnju (Adornove Teze protiv okultizma, 1950). Međutim, u akademskim krugovima povezanim s relativno mladom naučnom granom nazvanom „studije zapadnog ezoterizma“ ovakve strategije osuđivanja nisu prihvatljive. Forma novinskog priloga je suviše kratka da bi se mogle objasniti velika složenost i dinamika uticaja savremene religioznosti/duhovnosti na zapadnu kulturu i savremenu umetnost, o čemu se autor ovog teksta bavio u nedavno odbranjenoj doktorskoj tezi o okultnom u umetnosti u delima Marine Abramović. Ukratko, zanimanja Abramovićeve najbolje bi se mogla sagledati kroz prizmu „okulture“, sociološkog termina koji je u akademsku upotrebu uveo Kristofer Partridž i kojim se obeležava savremeno „demokratizovano okultno“. Naime, ako „okultno“ (lat. occultus – skriven) označava da se radi o tajnim znanjima, onda dodatak „kulture“ u ovom terminu označava da su ta znanja danas deo kulture, ona su postala obična. Na primer, u današnjoj okulturi na Zapadu nije više neobično, kao npr. u vreme kontrakulture 1960-ih, govoriti o jogi, meditaciji, „energetskom“ isceljivanju i sličnom. Ovakve ideje danas su deo mejnstrima, a ne specijalitet hipika i njuejdžera. Štaviše, one su savršeno uklopljene u sistem i često služe upravo kao njegova „duhovna“ podrška (npr. biznismen koji se oslobađa od radnog stresa usklađujući svoju „energiju“ sa kosmičkim „vibracijama“ u nekom skupom spa centru).

Dakle, kuvanje duha i druge „seanse“ koje Abramovićeva nudi svojoj publici i kolekcionarima, poput Tonija Podeste, zapravo su tipičan vid zapadne okulture, predstavljene u kontekstu savremene umetnosti i njenog tržišta.

foto: infowars.com
foto: infowars.com
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministar Selaković

18.januar 2026. Sonja Ćirić

Zašto ministar Selaković tvrdi da su konzervatori manastiru Žiča skinuli status zaštite

Ministar kulture Nikola Selaković je predložio da četiri muzejska predmeta dobiju status zaštite, a optužio konzervatore da su ga oduzeli Žiči, te da su kočničari zaštite naše baštine. Konzervatori RZZSK imaju dokaze da je sve suprotno

Kadrovi

18.januar 2026. S. Ć.

Bitef je dobio novi Odbor i predsednika Spasoja Ž. Milovanovića

Dramaturg Spasoje Ž. Milovanović, novi je predsednik Odbora Bitefa. Voli brzu vožnju, pa Narodno pozorište u Nišu gde je do skora bio direktor, mora da plati kaznu

Filharmoničari

17.januar 2026. S. Ć.

Beogradska filharmonija na rođendanu Zubina Mehte u Indiji

Beogradska filharmonija je koncertima u Indiji otvorila svetsku proslavu rođendana maestra Zubina Mehte. Jedno od iznenađenja na proslavi bio je i ajvar

Kadrovi

17.januar 2026. S. Ć.

Promene na čelu Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Aleksandar Stamatović i Milan Stojković imenovani su za v.d. direktore Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Država i umetnici

16.januar 2026. Sonja Ćirić

Zašto su članovi komisije za nacionalnu penziju anonimni

Ne zna se ko je birao kandidate za nacionalnu penziju, ali ni još mnogo toga u vezi ovog priznanja kojim se država zahvaljuje umetnicima za vrhunski doprinos kulturi

Komentar
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure