

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




Prošle nedelje, TV Politika proslavila je 16. rođendan. Sweet sixteen. U duhu jubileja, studio se napunio tv-licima koja su ponikla na TV Politici u Periklovo doba uredništva Aleksandra Tijanića. Kada sam čuo song o Politici otpevan sa vrha solitera, shvatio sam da je to bila epruveta za mnoge tv-eksperimente koji su usledili narednih godina. Među lepim i uspešnim zvezdama bile su (po devojačkim prezimenima koje pamtimo) Anja Ranković, Sneki Daki, Nataša Lekić, Maja Žeželj, Vanja Bulić, Zoran Baranac, Dina Čolić i Olivera Kovačević, jedina drugarica dama koja se još uvek isto preziva. Naravno, nad svima je lebdeo Tijanićev duh kao večiti učitelj i guru. Falile su mi Tanja Stevanović, Aida Đedović, a nisam video ni Nidžu Pandilovića, no život ide dalje i čudni su putevi slavnih. Od prvoboraca je među njima samo štrčao Kiza Betmen, sveže ofarban u narandžasto – Paket aranžman ne umire!
E, kad imate toliku količinu sujete na jednom mestu, onda počinju sitna prozivanja – ko je tu prvi došo, ko je kome bio urednik/urednica, ko je kome bio u komisiji za prijem. Kod žena je kao na godišnjici mature, koliko je koja dogurala, gde je danas, da l’ se udala i za koga, ima li dece, ukratko – kako se snašla. Generalno gledano, Tijanić je udao tolike seke, tako da se može smatrati najuspešnijim devojačkim bračnim savetnikom u Srbiji. Što se kaže, ispekle su zanat, dao im je hleb u ruke i izveo na put, a posle…
Posle Politike – priča se nastavila na BK televiziji, a neke su dogurale i do RTS-a.
TV Politika je takođe bila i prva medijska laboratorija za Roberta Nemečeka, danas najpoznatijeg urednika filmskog i serijskog programa u Srbiji. Istina, kao da smo zaboravili i narodnjački deo ove televizije, gde je žarila jedna Violeta Papić (Grand pre Granda), ili Minimax koji je svoj koncept stvorio upravo na Politici. Nije dakle falilo ni narodnjaka. Danas je televizija, kako se to kurtoazno kaže u krizi, a ja osim emisije „Pressing“ gledam samo muzičke spotove. Pobegle im misice.
Lepotice je zato prošle nedelje okupila kompanija Miss Yu – na gala večeri izbora u Centru Sava. Muzika – Lana Toković (indijanski motivi i domaći elektronski etno), režija – Vesna Jugović, tema – život i delo Nikole Tesle, scenografija stenje i kamenje. Godinama je zabavno gledati ove igrokaze koji su se bavili Kosovskom bitkom, Vinčom, kosmosom, ukratko svim srpskim mitovima. Ove godine su se zbog jubileja razne dileje u Hrvatskoj i Srbiji latile Tesle, pa smo imali fešn vik sa visokofrekventnim strujama, a sada su i lepotice stupale po nekakvim klisurinama. Da, slučaj je hteo da ovo bude ujedno i poslednji izbor za Miss SCG, lepota je poslednja izbledela. Prvo su u CG ukinuli dinar, pa su smanjili carinu za polovnjake, pa je puk’o Evrosong, na kraju smo podijelili đevojke. Gospođa Jugović je cure vodila na pripreme po Italiji i Grčkoj bože me sačuvaj kô Ilija Petković. Cice su defilovale u kostimima, spiker je opisivao njihove hobije i želje dok su stupale u kupaćim kostimima. Najpopularnija zanimanja su voditeljke i PR menadžerke, a uzori se kreću u rasponu od Isidore Bjelice (harizma), preko Vlade Divca (humanost) do Anđeline Džoli (borbenost). Impresivan je bio i broj sponzora (uglavnom malih privrednika velikog srca) koji su izabrali svoja zaštitna lica. Pokrovitelj manifestacije bilo je i Ministarstvo za trgovinu, turizam i usluge. Na kraju su finalistkinje, njih 10, pokazale zavidno znanje o Nikoli Tesli, uključujući i neuspelo provodadžisanje Laze Kostića (hteo je da spoji najpametnijeg Srbina i najlepšu Srpkinju Lenku Dunđerski). Čuo sam da je Tesla redovno komunicirao sa vanzemaljcima, takoreći bili su u stalnom kontaktu. Sve su to sojčice devojčice znači lepo znale, znači uprkos tremi i skoro je svaka dobila svog znači sponzora, koji nije znači vanzemaljac. Pobedila je devojčica iz Australije koja voli da igra fudbal. Tako je izbegnuta situacija da se žiri odluči za devojku iz Crne Gore. Naša, al’ nije odavde. Manje-više bila je to loša verzija dosadašnjih izbora, ali pokazalo se da ponovo nismo u stanju da upakujemo jedan srpski brend. Lepe devojke su, navodno, zaštitni znak Srbije, imamo manekenke koje su se udale za milionere, mnoge ovdašnje devojke su poznate i uspešne u modnom biznisu. „Elit“ izbori su neuporedivo profesionalniji, ali tu nam stranci prepakuju lepojke u svoju ambalažu, a Miss Yu i dalje forsira jabuke ajdare, neprskane, uz šou-program dostojan one pesme Laboratorije zvuka Jelo, Jelo imaš lepo telo, il one narodne – noga lička a cipela bečka!
Što se znači tiče nesrećnog Tesle, u Smiljane je posle 150 godina stigla struja, pravi se memorijalni kompleks oko rodne kuće, a čak su i lokalni bizgovi iz kafane u Smiljanu shvatili da nema veze što nije katolik, bio je nači velki čoek!


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve