img
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Ni istok ni zapad

26. avgust 2009, 18:00 Dragan Ilić
Copied

Predsednik Srbije boravio je u zvaničnoj i prijateljskoj poseti Narodnoj Republici Kini. To je ukratko vest koja bi obuhvatila ono što se prethodnih dana dešavalo u našoj međunarodnoj politici. Godinama unazad, sa Kinom imamo odlične odnose, a u Srbiji živi i radi veliki broj kineskih građana. Tokom nekoliko poslednjih izbora nastala je prilično nebulozna podela – oko naših saveznika u svetu. Radikali su tvrdili da su nam saveznici Rusija, Kina, Indija i Nesvrstani, naprednjaci (ili Toma Nikolić) pokušavali su da istovremeno gledaju i na Istok i na Zapad, dok su demokrate smatrale da se naša budućnost bazira na saradnji sa EU i SAD. Podela je, naravno, bila besmislena, a vremenom se pokazalo da se prijateljstvo i veoma konkretno plaća – kao u slučaju prodaje NIS–a ruskim partnerima. Predsednik Tadić je u diplomatskoj ofanzivi, vratio nas je među Nesvrstane, pa je na red stigla – Kina. Moramo priznati da su odnosi Srbije i Kine tokom devedesetih i danas delom uvek prekriveni misterijom. Setite se teorije Mire Marković o Kinezima, koje je, prema verovanju ovdašnje javnosti, uvezla kao buduće kosooke Srbe. Povremeno se ova tema aktuelizuje, kada se postavi pitanje oporezivanja domaćih trgovaca i proizvođača tekstila, ali ovde su viši ciljevi uvek nadilazili konkretna i logična pitanja. Neosporno je da nam je Kina bila saveznik po pitanju Kosova, neosporno je da se protivila NATO bombardovanju (kada je kineska ambasada na Novom Beogradu bila greškom pogođena). Ono što me zbunilo, a vezano je za turneju predsednika Tadića po Kini, jeste deja vu osećanje koje sam imao dok sam gledao i slušao izveštaje sa dalekog putovanja. Navodno je ceo svet ostao zbunjen ovim bratimljenjem Srbije i Kine, koje ide do te mere da smo postali istureno kinesko odeljenje u Evropi. Kada su ova preterivanja postala malo neprijatna – shvatio sam da je pomenuti deja vu vezan za slične izveštaje koje sam kao pionir slušao i gledao kada bi se Tito vraćao sa mnogobrojnih putovanja. Objašnjavali su nam da nije Tito potezao toliki put da bi se zez’o, nego da obiđe sve naše prijatelje u svetu koji su odajući počast njemu, u stvari, odavali priznanje našoj politici mira i miroljubive koegzistencije. Istini za volju – (što je kasnije divno prikazano u filmu Tito i ja), na snimcima smo gledali kako se Tile žešće provodi, jaše konja sa Mongolima, đuska sa urođenicima po Africi, ili sa suzicom sluša koreanske pionire koji su mu pevali Lepe ti je… Ako sada ostavimo po strani kult ličnosti, jer želim da verujem da predsednik valjda ne želi da se nadmeće sa Titom, ono što je ostalo nepromenjeno je klasično preterivanje. Lepo je kada bildujemo samopouzdanje, ali stvarno mi je teško da poverujem kako smo najbolji drugari i sa Rusijom i sa Kinom, da će po nama padati zlatna kiša i da ćemo istovremeno uskoro biti članica EU. Međutim – kad postanemo punopravni član EU, mi ćemo istovremeno biti u specijalnim odnosima sa Kinom i Rusijom, što nas dovodi u položaj superčlanice! Mi ćemo biti taj most između Istoka i Zapada, kao u dobra stara vremena.

Možda sam ja sve naopako shvatio, ali slike koje su stizale iz Kine bile su takođe neobične. Bile su nalik na video-album, pod radnim nazivom „Uspomene iz Kine, nemontirani materijal„. Prvo sam video predsednika sa ministrom Dinkićem i saradnicima kako se dive maketi grada, remek-delu modelarstva. Kao, Kinezi su podigli megalopolis na ledini, a mi smo čak korak ispred jer startujemo sa postojećom infrastrukturom. Biće valjda i most Zemun–Borča. Posle su se penjali na najviši toranj, pa su se vozili najbržim vozom, a uz to su im stalno govorili kako je Kini žešće potrebna neka vrsta ekonomskog saveznika, takoreći skladišta, u Evropi. Još da imamo more, pa da mogu da doplove do nas, al nema veze, dopremiće valjda kopnom preko Rusije.

Ovu međunarodnu idilu će donekle poremetiti pregovori sa MMF-om, jer njima dugujemo pare i tražimo još. Što se Kine tiče, setio sam se priče o delegaciji iz Leskovca koja se svojevremeno pobratimila sa jednim gradom u Kini, onomad kada su Kinezi počeli da gaje povrće oko Leskovac. Našinci otišli kod pobratima, vrnuli se doma, mrtvi ozbiljni. Provod bio extra, al taj grad imaše par miliona stanovnika, pa je delegacija sa zebnjom konstatovala – lele, ako ovim našim dođe familija u posetu – najebasmo!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Generalštab

17.septembar 2026. S. Ć.

Arhitekti: Pismo Kušneru o Esteli Radonjić Živkov pred ročište u slučaju Generalštab

Pred četvrto ročište u slučaju Generalštab, Udruženje arhitekata Srbije pismom je obavestilo Džareda Kušnera i o pritisku koji se vrši na svedokinju u procesu Estelu Radonjić Živkov

Izložba

16.septembar 2026. Danijela Purešević

Umetnost koja leči

Sandra Malić i Stanko Crnobrnja, “Beskonačna svetlost”; Grafički kolektiv, Beograd

Bioskop

16.septembar 2026. Đorđe Bajić

Dva puta seks, jednom smrt

Želim seks, režija Greg Araki; Tinejdžerski seks i smrt u kampu Mijazma, režija Džejn Šonbrun

Pozorište

16.septembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Zupčanik u represivnom mehanizmu

Šinjel (nema neutralnih i ćutanje je izvršenje), režija Kokan Mladenović (po motivima pripovetke Nikolaja Gogolja), pozorište “Deže Kostolanji”, Subotica

Roman

16.septembar 2026. Sara Arsenović Spajić

O nesposobnosti da se bude s ljudima

Milica Vučković, Roditelji kućnih ljubimaca, Laguna, Beograd 2026.

Komentar
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure