img
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Privatni muzej u Novim Banovcima

Muzej „Macura“

07. jul 2010, 19:43 Tanja Jovanović
Copied

Prvi privatni muzej u Srbiji otvoren je u maju 2008. godine u Novim Banovcima. Vlasnik je Vladimir Macura, kolekcionar, koji poseduje možda i najznačajniju zbirku umetničkih dela iz perioda avangarde 20-ih i 30-ih godina, i moderne umetnosti 60-ih i 70-ih godina prošlog veka nastale na tlu Jugoslavije

Ime Vladimira Macure prvi put je zapaženo na izložbi „Nadrealizam u Beogradu: Umetnost nemogućeg“ u beogradskom Muzeju primenjene umetnosti 2002. godine, kada su između ostalih predstavljeni i radovi iz njegove kolekcije. Dve godine kasnije u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ Macura je predstavio dela likovne i primenjene umetnosti avangardnih pokreta 20. veka, a u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu prikazan je i deo njegove kolekcije „Svakodnevni život stolica/Gorgona“, 2006. godine.

Vladimir Macura je rođen 1965. u Erveniku kod Knina, odande je otišao na studije istorije umetnosti u Ljubljanu, neko vreme glumio u pozorištu Ljubiše Ristića, a onda odlazi u Beč, gde je otvorio malu prodavnicu umetničkih predmeta. Bili su to klasični radovi koje je prodavao, a u isto vreme je nabavljao i ono što je njega interesovalo, pre svega dela avangarde iz srednje i istočne Evrope. Od samog početka želeo je da svoju zbirku izloži na jednom mestu. Sticajem okolnosti zbirka je stigla u Srbiju, jer je Macura sagradio muzej u Novim Banovcima na obali Dunava, u ulici kojoj je sam dao ime Zenit. Pronašao je neobično uzan i dugačak plac, koji se spušta do samog Dunava, i obratio se arhitektama Ivanu Kucini i Nenadu Katiću. Prvobitni projekat je predviđao niskobudžetnu galeriju od 180m² uz upotrebu jeftinih materijala i konstrukcije. Pokušano je da se u okviru što manje površine osnove ostvari što veća površina zidova za izlaganje. Tako se došlo do arhitektonske osnove oblika ćiriličnog slova P. Macura je u tome prepoznao sliku „Meander“ Julija Knipfera iz sopstvene kolekcije, što ga je inspirisalo da zamisli mnogo veću zgradu i tako je projekat galerije prerastao u projekat muzeja. Muzej je površine 650 m² i njegov upečatljiv, kockasti profil koji se izdiže iz novobanovačke ravnice vidi se sa autoputa Beograd–Novi Sad.

Siva kuća, kubus pored izložbenog prostora na dva nivoa, ima depo, stambeno-radni prostor i kafe bar sa prodajnim pultom. Muzej je ograđen i ima sopstveni parking, park sa voćnjakom, skulpture i rezidencijalni objekat za goste. Park se jednim delom strmo spušta prema Dunavu. Na kapiji muzejskog imanja s voćnjakom piše: Mom narodu.

Muzej „Macura“ prvenstveno funkcioniše kao institucija zadužena za čuvanje, proučavanje i izlaganje umetničkih i istorijskih predmeta iz zbirke njegovog osnivača.

Zbirka neprocenjive vrednosti formirana je po ličnom ukusu velikog ljubitelja umetnosti Vladimira Macure, a Muzej je ostvarenje njegovog sna. Zbirka bi mogla da se podeli u celine: zenitizam, yugo-dada, ruski i poljski konstruktivizam, srednjoevropske avangarde, beogradski nadrealizam, EXAT51, Gorgona, visoka moderna, konceptualna umetnost, bečki akcionizam, vojvođanska neoavangarda, minimalizam, Grupa šest umetnika, Grupa šestorice umetnika; ili pak da se podeli na slike, skulpture, stolice, objekte, instalacije, video-radove, fotografije, crteže, knjige umetnika, pisma, projekte, predmete primenjene umetnosti, knjige, časopise…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Generalštab

17.septembar 2026. S. Ć.

Arhitekti: Pismo Kušneru o Esteli Radonjić Živkov pred ročište u slučaju Generalštab

Pred četvrto ročište u slučaju Generalštab, Udruženje arhitekata Srbije pismom je obavestilo Džareda Kušnera i o pritisku koji se vrši na svedokinju u procesu Estelu Radonjić Živkov

Izložba

16.septembar 2026. Danijela Purešević

Umetnost koja leči

Sandra Malić i Stanko Crnobrnja, “Beskonačna svetlost”; Grafički kolektiv, Beograd

Bioskop

16.septembar 2026. Đorđe Bajić

Dva puta seks, jednom smrt

Želim seks, režija Greg Araki; Tinejdžerski seks i smrt u kampu Mijazma, režija Džejn Šonbrun

Pozorište

16.septembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Zupčanik u represivnom mehanizmu

Šinjel (nema neutralnih i ćutanje je izvršenje), režija Kokan Mladenović (po motivima pripovetke Nikolaja Gogolja), pozorište “Deže Kostolanji”, Subotica

Roman

16.septembar 2026. Sara Arsenović Spajić

O nesposobnosti da se bude s ljudima

Milica Vučković, Roditelji kućnih ljubimaca, Laguna, Beograd 2026.

Komentar
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure