img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Makedonski, ništa severno

21. decembar 2022, 20:36 Dragan Kremer
foto: aleksandra ignjatović
Copied

Mizar, Amerikana/DOB, Beograd16. XII 2022.

Prošlog petka, u organizaciji agencije iz Zagreba, u sali Amerikana (Doma omladine Beograda) bend iz Skoplja (Mizar) održao je dobar koncert promovišući svoj šesti studijski album (Večna praznina – Eternal Emptiness, 2022, Dallas) s etiketom izdavača iz Ljubljane. Samo kažem.

Možda ste mislili da je Masimo Savić, sa sve zagrobnim kukumavčenjem (koje neki smatraju stilom pevanja) vlasnik zlatnog rudnika domaćih new wave pesama, koje onda unakazi kalemeći svoj tehnički glas? Džaba mu ta kao vještina (ili vještica) dokle god postoji i makar se povremeno oglasi Mizar. Potonje je jednako površno (bilo i onda, i sada) gurati pod bajate odrednice dark i gothic, isto kao kad bih za ovu priliku npr. skovao termin deep rock – zbog tamnog, dubokog zvuka i uznemirujuće masivnog, crnog vokala. Iz sumraka crkvenih lađa, s odjekom panslovenskih pećina, najdublji rok postYU plitkih država – Mizar! (Da sam upola mlađi, prebacio bih se u PR.)

Rastući duž legendarnih novotalasnih ‘80-ih u skrajnutom Skoplju, ne potežući bogati i prepoznatljivi folklor svoje zemlje, Mizar je originalno izronio obeležen duhovnom tradicijom i vokalnim linijama nastavljenim iz pravoslavnog pojanja, tako ubedljiv da je zatalasao i Odbranu i poslednje dane, dotad jedini dodir našeg RnR s vizantijskim nasleđem. Ništa etnoMetno, debi-LP Mizar (1988, Helidon) i sledeći Svjat dreams (1991, Dallas/Amarcord) s markantnim pevačem Goranom Tanevskim ubedljivo su kod nešto šire publike nadživeli snažni kreativni tok njihovih kolega pa i saradnika – sastava Padot na Vizantija/Aporea/Anastasia/Lola V Stain/DD Synthesis, i Arhangel – no i Mizar je, nažalost, zamro pod ruševinama SF Republike YU. Tek krajem ‘90-ih, kad se gitarista Gorazd Čapovski vratio iz Australije i Kismeta, obradama, kompilacijama i (proširenim) reizdanjima pripremljeno je ponovno ukazanje Mizara. Dotle je postalo jasnije da više veze imaju s npr. Doors i Stranglers (ove druge citirali u novoj Nebesna tišina) negoli s banalnim M. Mensonom.

S basistom/pevačem Goranom Trajkovskim (ex Padot na Vizantija) od albuma Kobna ubavina – Terrible Beauty Is Born (2004, Avalon/Dallas) sledi ‘neredovna rutina’ malobrojnih koncerata po najvećim gradovima pok. domovine. Tanevski se vratio za CD Pogled kon cvetnata gradina – A View To A Flower Garden (2007, SJF/Dallas), a na albumu Deteto i belo more – The Boy And The White Sea (2010, Mladinski kulturen centar) umesto Gorana pevali su članovi crkvenog hora Harmosini. I 7 godina vernosti posle prethodnog gostovanja, evo Mizara ponovo u Beogradu, pevač je (povremeno i autor stihova, ex Harmosin) Zoran Tortevski, a vokalne deonice nepogrešivo njihove – duboke brazde bez viših registara, definitivno stil i zaštitni znak. Bend je scenski statičan ali muzički dinamičan, ni reč izgovorena prisutnima no publika uključuje i mlađe od kambekova, i toplo/bučno prima mnoge numere.

Šta se, dakle, promenilo, osim što su neka digitalna prepakivanja delimično poboljšala zvuk/produkciju starih snimaka? Uživo, ritam-sekcija britko tutnji, onako kao što belosvetski producenti nikad ne nameste ritam-mašine i elektroniku; klavijature/druga gitara diskretni, doslovno zakukuljen svirač; pratećih vokala je više od 1, a gitarske deonice raznovrsnije, takoreći Mizar light (svetliji, ne lakši), prijemčiviji. Tu smo: jedini član svih postava ove grupe, kompozitor pa i tekstopisac, producent Gorazd Čapovski (r. 1965) blista na 12-žičnoj električnoj gitari. To naravno nije onaj iskričavi, zveketavi zvuk Rickenbacker-a vezan za Beatles/Byrds i Evu Braun, ali jeste ponekad i lepršav, razloženi akordi boje ga (davno novom) psihodelijom ‘80-ih, a smenjuju čelični naoštreni rifovi i metalizirani vrtlozi – i stilski i tehnički, dvojstvo. Moćno, spremno i za znatno veće pozornice/prostore. Čapovski je uz to među pametnijim, bolje obaveštenim i artikulisanim veteranima roka na Balkanu, nije isturen/harizmatičan, ne žuri, i samo se nadam da još dugo neće prekidati ovaj rad.

Već gotovo dve godine Mizar je onlajn puštao pojedine nove pesme, počevši od nežnog Galeba (stihovi pesnika Tihomira Jančovskog, s kojim češće sarađuju), pa je gotovo ceo album Večna praznina dobro poznat dugo sakupljanoj publici ovog kulta. Više od 700 njih, s ulaznicama 1.300–1.500d, uživalo je i uživelo se, kako u stare (Devojka od bronza, u raznim fazama karijere prerađivana Počasna strelba), tako i nove favorite (Izrod, 1903). Skloni brojčanim/hronološkim naslovima, po starom tekstu književnika Petre M. Andreevskog (o ustanku Makedonaca protiv Otomana), Mizar 1903 raspevava poznatom refren-dilemom Sloboda ili smrt.

Starim, predigitalnim trikom (uključivanje svetala u sali) posle nekih sat svirke najavljen je fajront, ali je potrajalo još 30-ak minuta, dva bisa, Doždot, Magla…oduševljenje, ovacije. Makedonski, ništa severno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure