img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Javni Servis Vinča i Krapina

17. maj 2006, 23:24 Redakcija Vremena
Copied

Menjaju se vlade i direktori RTS-a, ali fascinacija Vinčom ostaje. Gledao sam poetsko-naučni program o vinčanskoj kulturi, gde su nam dočarane prednosti tog kraja koje je još praistorijski čovek prepoznao. Tada se nije ratovalo, vinčanski Srbi pecali su ribu, vajali skulpture golih bucmastih žena i buljookih ribica i čekali plime i oseke Dunava. Ratovi su počeli tek u bronzano doba, kada su praljudi imali šta jedni drugima da ukradu i otmu. Kao što znamo sa RTS-a iz ranijeg saziva, a bogami i sa Palme, miroljubivi vinčanski Srbi imali su genocidno raspoložene komšije – krapinske Hrvate, koji su na svim slikama prikazivani sa toljagom u rukama. Otuda večita polemika na temu šta je starije – kokoš ili jaje, Vinča ili Krapina.

U tom ključu zato treba posmatrati niz emisija i prigodnih programa kojima se obeležava 50 godina televizije u Hrvata. Na ekranu HRT-a stoji poruka „50 godina sa vama“ a svakoga dana nas podesećaju na ljude, emisije, slike i anegdote koje prate istoriju televizije. Treba biti iskren i reći da je TV Zagreb stariji gotovo dve godine od TV Beograda i da tu prednost drži i danas. Takođe, pokazuje se da je HRT odigrao možda presudnu ulogu u stvaranju neovisne hrvatske države, verovatno mnogo važniju od, recimo, Sabora. Tokom raspada SFRJ republičke televizije bile su nosilac i moderator nacionalne svesti, dok su u ratno vreme bile najjače oružje. U to vreme narativna priroda Srba smatrala je da će Memorandum SANU–a (dakle pisani mediji) biti glavni adut za objavljivanje svetu Velike Istine o Srbima. RTS je zato bio televizija na kojoj se priča, uglavnom o unutrašnjim i spoljnim neprijateljima. Toljaga u rukama Krapinskog smogovca bila je u stvari daljinski upravljač. Ako je za utehu, TV Beograd je zato prvi emitovao sliku u boji, u novogodišnjem programu 1970/ 71. Nisam gled’o, al’ slutim da su se u ponoć čuknuli šampanj čašama Cune i Tozovac. Krapinski Hrvati su tada verovatno još uvek rabili filtere u boji za crno- bele televizore. Ono što nam najavljuju sa HRT-a jeste digitalizacija televizije, stručnim jezikom rečeno tehnika AVID, koja je da vam pojasnim – dosta skupa.

Gledajući sećanja na hrvatskoj televiziji otkrio sam još jednu razliku u reklamama. Ne znam kako se kod njih zove onaj Kiza Petrović što valja cilit beng, ali sam provalio da u aktuelnoj akciji Koka-Kole u Hrvatskoj postoji osam posebnih flaša sa GPS lokatorima. Kod nas, da vas podsetim, samo sedam, a navodno nas je duplo više. Upotrebom elementarne matematike dolazimo do činjenice da je platežna moć u krapinskih Hrvata gotovo duplo veća od vinčanskih Srba. Zlobnici će reći – sve je to na kredit, rano moja ljuta.

Postoji naravno i srpska teorija zavere, prema kojoj je svih sedam posebnih GPS flaša distribuirano po Novom Beogradu u akciji lociranja Ratka Mladića. Logika je jednostavna i dostojna Šerloka Holmsa, Ratko se ugojio, vozika se u jugiću po Novaku, pije lajt kolu, odvrne čep i eto ti helikoptera da ‘apsi srećnog dobitnika. Samo umesto lepe Rade (ona sa ljuljaške na Pinku) iz heliša iskoči Jočić u maskirnoj i skemba Mladića.

Uprkos komšijskom nadgornjavanju, nadmetanje TV Beograda i TV Zagreba imalo je za posledicu sve bolji program, na dobitku su bili gledaoci. Kasnije su se stvari okrenule, gledaoci se međusobno poklali, tako da će Čin Istorijskog Pomirenja biti trenutak kada počnu normalno da sarađuju/ surađuju HRT i RTS. Lep početak biće predstojeći Evrosong kada možemo podržati Severinu (u domaćoj štampi Sevka) kao predstavnicu Zapadnog Balkana. Ko baš insistira na frajeru – ima BH Harija Mata Harija.

Etar u regionu je dakle prenapučen. Gužva je tolika da se tokom pauze Skupštinskog prenosa umesto reklama pojavio signal Radio Televizione Kosova. Znači, vidimo čiku sa Šešelj-bedžom kako priča, onako baš vinčanski, pa krene puš ili piš pauza i onda vidim kosovsku televiziju koja emituje apel da se skupi kinta za odbranu lika i dela Ramuša Haradinaja. Šibaju reklame na javnom servisu Kosova, pa rec i onda smo ponovo u Skupštini. Poruka je više nego jasna – Kosovo je Srbija!

Na kraju u grozničavoj atmosferi pred CG referendum pojavio se spot – u kojem se apeluje da se mladi Crnogorci manu droge. Mićko je opet drogiran, majka ga usisala, a vatrogasac ga priziva svesti rečima: Pi, bači drogu, đavoli je popili! Nekako paralelno – pobornice jedinstvene države SCG svoj stav izražavaju porukom: Konačno smo naučile da kažemo NE! (drogama, nasilju, Milu?)

Televizija, kao što znate izmišlja i nove reči. Ove nedelje, zahvalni korisnik aparata vitafon (ruski izum ko univerzaljni modifikator), čovek penzioner kaže da dok pčelari ‘oće ponekad da ga stegne u krstima. Onda on bolno mesto VITAFONIRA. Reč je rođena, molim da se notira u Slagalici RTS-a.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država i kultura

17.novembar 2025. S. Ć.

Kao da je sve u redu, do kraja novembra šest festivala

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak šest festivala, od kojih su četiri međunarodna

Nesreća u Novom Sadu

17.novembar 2025. S. Ć.

NKSS: Povucite konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Slučaj Generalštab

17.novembar 2025. Sonja Ćirić

Osim Generalštaba, po katastru i Kasarna i Stari Generalštab više nisu kulturna dobra

Na isti dan kad je prošle godine Vlada Srbije donela odluku o ukidanju statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generalštab, Katastar Savskog venca je to potvrdio, dodavši i zgrade Kasarne sedmog puka i Starog Generalštaba

Inicijativa za Generalštab

16.novembar 2025. S. Ć.

Demokratska stranka: Inicijativa Ustavnom sudu za ocenu leks specijalisa

Osim inicijative za proveru ustavnosti leks specijalisa Generalštaba, Demokratska stranka će u ponedeljak predati Ustavnom sudu i zahtev za meru obustavljanja radnji koje bi mogle biti preduzete na osnovu tog spornog zakona

Zakoni

16.novembar 2025. Sonja Ćirić

Postavljen je v.d. direktora Biblioteke Beograda iako ne ispunjava uslove za to mesto

Posle tri meseca bez čelnika, po odluci Ministarstva kulture za v.d. direktora Biblioteke grada Beograda postavljen je Nenad Milenović, istoričar, iako nema pet godina radnog iskustva u kulturi, koliko propisuju dva zakona, odnosno deset, koliko propisuje Statut Biblioteke

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure