img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Javni Servis Vinča i Krapina

17. maj 2006, 23:24 Redakcija Vremena
Copied

Menjaju se vlade i direktori RTS-a, ali fascinacija Vinčom ostaje. Gledao sam poetsko-naučni program o vinčanskoj kulturi, gde su nam dočarane prednosti tog kraja koje je još praistorijski čovek prepoznao. Tada se nije ratovalo, vinčanski Srbi pecali su ribu, vajali skulpture golih bucmastih žena i buljookih ribica i čekali plime i oseke Dunava. Ratovi su počeli tek u bronzano doba, kada su praljudi imali šta jedni drugima da ukradu i otmu. Kao što znamo sa RTS-a iz ranijeg saziva, a bogami i sa Palme, miroljubivi vinčanski Srbi imali su genocidno raspoložene komšije – krapinske Hrvate, koji su na svim slikama prikazivani sa toljagom u rukama. Otuda večita polemika na temu šta je starije – kokoš ili jaje, Vinča ili Krapina.

U tom ključu zato treba posmatrati niz emisija i prigodnih programa kojima se obeležava 50 godina televizije u Hrvata. Na ekranu HRT-a stoji poruka „50 godina sa vama“ a svakoga dana nas podesećaju na ljude, emisije, slike i anegdote koje prate istoriju televizije. Treba biti iskren i reći da je TV Zagreb stariji gotovo dve godine od TV Beograda i da tu prednost drži i danas. Takođe, pokazuje se da je HRT odigrao možda presudnu ulogu u stvaranju neovisne hrvatske države, verovatno mnogo važniju od, recimo, Sabora. Tokom raspada SFRJ republičke televizije bile su nosilac i moderator nacionalne svesti, dok su u ratno vreme bile najjače oružje. U to vreme narativna priroda Srba smatrala je da će Memorandum SANU–a (dakle pisani mediji) biti glavni adut za objavljivanje svetu Velike Istine o Srbima. RTS je zato bio televizija na kojoj se priča, uglavnom o unutrašnjim i spoljnim neprijateljima. Toljaga u rukama Krapinskog smogovca bila je u stvari daljinski upravljač. Ako je za utehu, TV Beograd je zato prvi emitovao sliku u boji, u novogodišnjem programu 1970/ 71. Nisam gled’o, al’ slutim da su se u ponoć čuknuli šampanj čašama Cune i Tozovac. Krapinski Hrvati su tada verovatno još uvek rabili filtere u boji za crno- bele televizore. Ono što nam najavljuju sa HRT-a jeste digitalizacija televizije, stručnim jezikom rečeno tehnika AVID, koja je da vam pojasnim – dosta skupa.

Gledajući sećanja na hrvatskoj televiziji otkrio sam još jednu razliku u reklamama. Ne znam kako se kod njih zove onaj Kiza Petrović što valja cilit beng, ali sam provalio da u aktuelnoj akciji Koka-Kole u Hrvatskoj postoji osam posebnih flaša sa GPS lokatorima. Kod nas, da vas podsetim, samo sedam, a navodno nas je duplo više. Upotrebom elementarne matematike dolazimo do činjenice da je platežna moć u krapinskih Hrvata gotovo duplo veća od vinčanskih Srba. Zlobnici će reći – sve je to na kredit, rano moja ljuta.

Postoji naravno i srpska teorija zavere, prema kojoj je svih sedam posebnih GPS flaša distribuirano po Novom Beogradu u akciji lociranja Ratka Mladića. Logika je jednostavna i dostojna Šerloka Holmsa, Ratko se ugojio, vozika se u jugiću po Novaku, pije lajt kolu, odvrne čep i eto ti helikoptera da ‘apsi srećnog dobitnika. Samo umesto lepe Rade (ona sa ljuljaške na Pinku) iz heliša iskoči Jočić u maskirnoj i skemba Mladića.

Uprkos komšijskom nadgornjavanju, nadmetanje TV Beograda i TV Zagreba imalo je za posledicu sve bolji program, na dobitku su bili gledaoci. Kasnije su se stvari okrenule, gledaoci se međusobno poklali, tako da će Čin Istorijskog Pomirenja biti trenutak kada počnu normalno da sarađuju/ surađuju HRT i RTS. Lep početak biće predstojeći Evrosong kada možemo podržati Severinu (u domaćoj štampi Sevka) kao predstavnicu Zapadnog Balkana. Ko baš insistira na frajeru – ima BH Harija Mata Harija.

Etar u regionu je dakle prenapučen. Gužva je tolika da se tokom pauze Skupštinskog prenosa umesto reklama pojavio signal Radio Televizione Kosova. Znači, vidimo čiku sa Šešelj-bedžom kako priča, onako baš vinčanski, pa krene puš ili piš pauza i onda vidim kosovsku televiziju koja emituje apel da se skupi kinta za odbranu lika i dela Ramuša Haradinaja. Šibaju reklame na javnom servisu Kosova, pa rec i onda smo ponovo u Skupštini. Poruka je više nego jasna – Kosovo je Srbija!

Na kraju u grozničavoj atmosferi pred CG referendum pojavio se spot – u kojem se apeluje da se mladi Crnogorci manu droge. Mićko je opet drogiran, majka ga usisala, a vatrogasac ga priziva svesti rečima: Pi, bači drogu, đavoli je popili! Nekako paralelno – pobornice jedinstvene države SCG svoj stav izražavaju porukom: Konačno smo naučile da kažemo NE! (drogama, nasilju, Milu?)

Televizija, kao što znate izmišlja i nove reči. Ove nedelje, zahvalni korisnik aparata vitafon (ruski izum ko univerzaljni modifikator), čovek penzioner kaže da dok pčelari ‘oće ponekad da ga stegne u krstima. Onda on bolno mesto VITAFONIRA. Reč je rođena, molim da se notira u Slagalici RTS-a.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

03.mart 2026. Sonja Ćirić

Ko je korisnik parcele na kojoj će biti rekonstruisana zgrada Narodne biblioteke

Najava ministra Nikole Selakovića da će na Kosančićevom vencu biti rekonstruisana uništena zgrada Narodne biblioteke, podsetila je na staro pitanje o korisniku te parcele

Raspodela budžeta

03.mart 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture: Za Hilandar novih 138,5 miliona dinara

Za ovogodišnje radove na manastiru Hilandar, Ministarstvo kulture će odvojiti 138,5 miliona dinara, a zatim i još koliko bude trebalo za početak radova na depou

Preporuka

02.mart 2026. Prof. dr Vladica Ristić

Neki novi i mladi „Karmen“ i „Bolero“

Baletsko veče „Karmen Svita – Bolero“ u koreografiji Aleksandra Ilića podseća da balet nije samo repertoarska obaveza, već živ organizam koji se preispituje kroz nove generacije igrača

Prestonica kulture

02.mart 2026. S. Ć.

Zrenjanin: Obećanja i planovi bez zakonskog pokrića

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura je najavio da će u zgradi Doma sindikata biti održana izložba o Dragiši Brašovanu, kruna programa Prestonice kulture, iako o tome nije pitao korisnika zgrade

Nagrada

01.mart 2026. S. Ć.

Radmila Stanković: Nema te vlasti koja će kulturi nametnuti svoje obrasce

Vlast štancuje kulturu po svojoj meri. Teško umetniku koji ne može da se sabije u taj kalup - rekla je Radmila Stanković ovogodišnja dobitnica nagrade Fondacije Tanja Petrović

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure