img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Javni Servis Vinča i Krapina

17. maj 2006, 23:24 Redakcija Vremena
Copied

Menjaju se vlade i direktori RTS-a, ali fascinacija Vinčom ostaje. Gledao sam poetsko-naučni program o vinčanskoj kulturi, gde su nam dočarane prednosti tog kraja koje je još praistorijski čovek prepoznao. Tada se nije ratovalo, vinčanski Srbi pecali su ribu, vajali skulpture golih bucmastih žena i buljookih ribica i čekali plime i oseke Dunava. Ratovi su počeli tek u bronzano doba, kada su praljudi imali šta jedni drugima da ukradu i otmu. Kao što znamo sa RTS-a iz ranijeg saziva, a bogami i sa Palme, miroljubivi vinčanski Srbi imali su genocidno raspoložene komšije – krapinske Hrvate, koji su na svim slikama prikazivani sa toljagom u rukama. Otuda večita polemika na temu šta je starije – kokoš ili jaje, Vinča ili Krapina.

U tom ključu zato treba posmatrati niz emisija i prigodnih programa kojima se obeležava 50 godina televizije u Hrvata. Na ekranu HRT-a stoji poruka „50 godina sa vama“ a svakoga dana nas podesećaju na ljude, emisije, slike i anegdote koje prate istoriju televizije. Treba biti iskren i reći da je TV Zagreb stariji gotovo dve godine od TV Beograda i da tu prednost drži i danas. Takođe, pokazuje se da je HRT odigrao možda presudnu ulogu u stvaranju neovisne hrvatske države, verovatno mnogo važniju od, recimo, Sabora. Tokom raspada SFRJ republičke televizije bile su nosilac i moderator nacionalne svesti, dok su u ratno vreme bile najjače oružje. U to vreme narativna priroda Srba smatrala je da će Memorandum SANU–a (dakle pisani mediji) biti glavni adut za objavljivanje svetu Velike Istine o Srbima. RTS je zato bio televizija na kojoj se priča, uglavnom o unutrašnjim i spoljnim neprijateljima. Toljaga u rukama Krapinskog smogovca bila je u stvari daljinski upravljač. Ako je za utehu, TV Beograd je zato prvi emitovao sliku u boji, u novogodišnjem programu 1970/ 71. Nisam gled’o, al’ slutim da su se u ponoć čuknuli šampanj čašama Cune i Tozovac. Krapinski Hrvati su tada verovatno još uvek rabili filtere u boji za crno- bele televizore. Ono što nam najavljuju sa HRT-a jeste digitalizacija televizije, stručnim jezikom rečeno tehnika AVID, koja je da vam pojasnim – dosta skupa.

Gledajući sećanja na hrvatskoj televiziji otkrio sam još jednu razliku u reklamama. Ne znam kako se kod njih zove onaj Kiza Petrović što valja cilit beng, ali sam provalio da u aktuelnoj akciji Koka-Kole u Hrvatskoj postoji osam posebnih flaša sa GPS lokatorima. Kod nas, da vas podsetim, samo sedam, a navodno nas je duplo više. Upotrebom elementarne matematike dolazimo do činjenice da je platežna moć u krapinskih Hrvata gotovo duplo veća od vinčanskih Srba. Zlobnici će reći – sve je to na kredit, rano moja ljuta.

Postoji naravno i srpska teorija zavere, prema kojoj je svih sedam posebnih GPS flaša distribuirano po Novom Beogradu u akciji lociranja Ratka Mladića. Logika je jednostavna i dostojna Šerloka Holmsa, Ratko se ugojio, vozika se u jugiću po Novaku, pije lajt kolu, odvrne čep i eto ti helikoptera da ‘apsi srećnog dobitnika. Samo umesto lepe Rade (ona sa ljuljaške na Pinku) iz heliša iskoči Jočić u maskirnoj i skemba Mladića.

Uprkos komšijskom nadgornjavanju, nadmetanje TV Beograda i TV Zagreba imalo je za posledicu sve bolji program, na dobitku su bili gledaoci. Kasnije su se stvari okrenule, gledaoci se međusobno poklali, tako da će Čin Istorijskog Pomirenja biti trenutak kada počnu normalno da sarađuju/ surađuju HRT i RTS. Lep početak biće predstojeći Evrosong kada možemo podržati Severinu (u domaćoj štampi Sevka) kao predstavnicu Zapadnog Balkana. Ko baš insistira na frajeru – ima BH Harija Mata Harija.

Etar u regionu je dakle prenapučen. Gužva je tolika da se tokom pauze Skupštinskog prenosa umesto reklama pojavio signal Radio Televizione Kosova. Znači, vidimo čiku sa Šešelj-bedžom kako priča, onako baš vinčanski, pa krene puš ili piš pauza i onda vidim kosovsku televiziju koja emituje apel da se skupi kinta za odbranu lika i dela Ramuša Haradinaja. Šibaju reklame na javnom servisu Kosova, pa rec i onda smo ponovo u Skupštini. Poruka je više nego jasna – Kosovo je Srbija!

Na kraju u grozničavoj atmosferi pred CG referendum pojavio se spot – u kojem se apeluje da se mladi Crnogorci manu droge. Mićko je opet drogiran, majka ga usisala, a vatrogasac ga priziva svesti rečima: Pi, bači drogu, đavoli je popili! Nekako paralelno – pobornice jedinstvene države SCG svoj stav izražavaju porukom: Konačno smo naučile da kažemo NE! (drogama, nasilju, Milu?)

Televizija, kao što znate izmišlja i nove reči. Ove nedelje, zahvalni korisnik aparata vitafon (ruski izum ko univerzaljni modifikator), čovek penzioner kaže da dok pčelari ‘oće ponekad da ga stegne u krstima. Onda on bolno mesto VITAFONIRA. Reč je rođena, molim da se notira u Slagalici RTS-a.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Narodna biblioteka

09.mart 2026. S. Ć.

Tragovi za rekonstrukciju zgrade Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu

Ministar Selaković je najavio obnovu zgrade Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu uništene u bombardovanju 6. aprila 1941. Tragovi o njoj, govore da je bila izuzetna

Hronika

09.mart 2026. Sonja Ćirić

Glumci Narodnog pozorišta podneli krivičnu prijavu TOK-u protiv Selakovića, Bokana i Bajića

Sindikat glumaca Narodnog pozorišta u Beogradu podneo je TOK-u krivičnu prijavu protiv ministra kulture Nikole Selakovića, predsednika Upravnog odbora Dragoslava Bokana i v. d. upravnika Dragoljuba Bajića. Razlog: štetno delovanje po kolektiv

Kultura u Srbiji

08.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture objavilo konkurse za ovu godinu iako ni svi prošli nisu završeni

Krajem februara Ministarstvo kulture je objavilo 11 konkursa za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi, uz nekoliko nejasnoća. Na primer, kad će biti završeni svi prošlogodišnji

Država i film

07.mart 2026. Sonja Ćirić

Da li je Filmski centar Srbije odlučio da se samoukine?

Filmski centar Srbije je odlučio da ne raspisuje konkurse, zato što filmovi kojima je dao 13 miliona evra još nisu završeni. Ovom odlukom, FCS gubi svoju misiju i razlog zašto postoji

Nagrada

06.mart 2026. S. Ć.

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst o Goranki Matić

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst u monografiji „Goranka Matić“

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure