U okviru ovogodišnjeg Mikser 2024 festivala urbani beogradski modni brend Exer Art raspisao je konkurs za mlade umetnike i dizajnere. Pobednički radovi biće uključeni u novu kolekciju unikatnih majica
Na konkurs Exer Arta u sklopu Mikser 2024 festivala je pristiglo čak 160 radova, a stručni žiri sastavljen posebno za tu priliku odabrao je radove jedanestoro umetnika koji u subotu bili predstavljeni na izložbi u “Dorćol Placu”.
Žiri su činili istaknuti predstavnici savremene beogradske umetničke i dizajn scene: Slavimir Stojanović, Lidija Delić, Igor Marsenić, Ksenija Pantelić i osnivačica brenda Exer Art Katarina Gaborović.
ND_06112Dobitnici nagrada / Foto: Promo
Pažljivo pregledajući sva dela, članovi žirija su stekli utisak o izuzetno raznolikom stilskom pristupu koji se kretao u rasponu od gotovo klasične likovne forme do naprednijih grafičkih i digitalnih tehnika, ali gde je u najvećem broju u stvaralačkom fokusu zadržana frekvencija urbanog, kako narativno tako i kroz upotrebu mnogih simbola, motiva, detalja.
Glavne nagrade su osvojili Valentina Brostean i Igor Kovačević.
“Od samog početka želja nam je bila da promovišemo i mlade umetnike. Prilika nam se ukazala u saradnji sa Mikserom. Bili smo srećni zbog velikog broja prijava, ali još više koliko je kvalitetnih radova bilo. Žiri je bio na mukama da odabere pobednika, do te mere da smo umesto jedne dodelili dve glavne nagrade“, kaže za „Vreme“ Katarina Gaborović.
Šta je Exer Art?
image(195)Foto: Nebojša Babić
Exer Art brend osnovan je 2022. godine u Beogradu sa idejom da radove savremenih srpskih umetnika izvuče iz galerija, promoviše ih na majicama, približi široj publici i tako postane deo svakodnevnog života.
image(196)Foto: N. Dimić
Tema ovogodišnjeg Mikser festivala “Mikrotaktike” bila je u potpunoj harmoniji sa takvom platformom Exer Art-a jer “ekser” simbolizuje male ali snažne akcije koje nose promenu, probijaju granice i ruše tabue, dok je istovremeno i konstruktivan detalj koji povezivanjem gradi veće formate.
image(197)Foto: N. Dimić
“Kada sam svoje ideje sa platna stavio na majice, kao da sam ih malo ohrabrio, kao da sam ih zalio, kao da su se osvežile, kao da su bile nahranjene. A emocija umetničkog dela je pritom ostala ista, priča je ostala ista, samo prikazana na drugačiji način. Suština nije nimalo drugačija zbog drugačije podloge. Sve sam to i dalje ja, sve je to moja umetnost nastala iz mog životnog iskustva, sada iz galerija puštena među ljude. Zato sam se upustio u avanturu pod nazivom Exer-Art”, rekao je slikar Zoran Velimanović neposredno pošto je brend osnovan.
U avanturu su se upustili i slikar Stevo Mandić i Ivan Aran. Ekserovce je okupila ideja da svoju umetnost približe i ljudima koji nemaju običaj da posećuju galerije. Njima će se sada pridružiti i Valentina Brostean i Igor Kovačević.
image(199)Foto: Nebojša Babić
Ali lista nije konačna. Iz Exer Arta poručuju da će o narednim pojačanjima i umetnicima čiji će radovi biti priključeni ovom nesvakidašnjem poduhvatu, naknadno obavestiti javnost.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zaposleni Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda su iz „Vremena“ saznali da je njihov direktor Aleksandar Ivanović poslao Ministarstvu kulture nezakonit dokument kojim predlaže da se kompleksu Generalštab ukine status spomenika kulture. Sad se ograđuju od tog dokumenta
Pitam se koliko je umetnost bitna, koliko je bilo šta važno u odnosu na ovo što se dešava. Trenutno u Muzeju savremene umetnosti imamo izložbu Dejvida Hoknija, jednog od najvećih slikara današnjice. To je izložba godine. Baš sam razmišljao kako i dalje nisam otišao da je vidim, ali sam shvatio da je potrebna određena vrsta mira da bi se otišlo na izložbu. Da budeš tamo tri sata i da ne pogledaš na telefon kako bi proverio da li je ispred policija
U filmu svoje kćeri Džejn Mensfild prvi put dobija šansu da bude viđena kao stvarna žena od krvi i mesa, sa svim vrlinama i manama, a ne puka projekcija muških seksualnih fantazija o nezasitoj prsatoj plavuši. S druge strane, Ešli Ejpril i Amanda Lir na scenu izvode svoje višesmislene identitete, prihvatajući ih i odbacujući ih. Zapravo, poigravajući se njima
Jun Fose, Septologija; s norveškog preveo Radoš Kosović; Treći trg i Srebrno drvo, 2023–2024. Drugo ime (I-II), Ja sam neko drugi (III-V), Novo ime (VI-VII)
Već od naslova, dakle, ulazi se u jedan kompleksan poetski i kulturnoistorijski dijalog, koji, međutim, umesto odgovora i objašnjenja nudi strepnje i nedoumice
Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa
Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!