U okviru ovogodišnjeg Mikser 2024 festivala urbani beogradski modni brend Exer Art raspisao je konkurs za mlade umetnike i dizajnere. Pobednički radovi biće uključeni u novu kolekciju unikatnih majica
Na konkurs Exer Arta u sklopu Mikser 2024 festivala je pristiglo čak 160 radova, a stručni žiri sastavljen posebno za tu priliku odabrao je radove jedanestoro umetnika koji u subotu bili predstavljeni na izložbi u “Dorćol Placu”.
Žiri su činili istaknuti predstavnici savremene beogradske umetničke i dizajn scene: Slavimir Stojanović, Lidija Delić, Igor Marsenić, Ksenija Pantelić i osnivačica brenda Exer Art Katarina Gaborović.
ND_06112Dobitnici nagrada / Foto: Promo
Pažljivo pregledajući sva dela, članovi žirija su stekli utisak o izuzetno raznolikom stilskom pristupu koji se kretao u rasponu od gotovo klasične likovne forme do naprednijih grafičkih i digitalnih tehnika, ali gde je u najvećem broju u stvaralačkom fokusu zadržana frekvencija urbanog, kako narativno tako i kroz upotrebu mnogih simbola, motiva, detalja.
Glavne nagrade su osvojili Valentina Brostean i Igor Kovačević.
“Od samog početka želja nam je bila da promovišemo i mlade umetnike. Prilika nam se ukazala u saradnji sa Mikserom. Bili smo srećni zbog velikog broja prijava, ali još više koliko je kvalitetnih radova bilo. Žiri je bio na mukama da odabere pobednika, do te mere da smo umesto jedne dodelili dve glavne nagrade“, kaže za „Vreme“ Katarina Gaborović.
Šta je Exer Art?
image(195)Foto: Nebojša Babić
Exer Art brend osnovan je 2022. godine u Beogradu sa idejom da radove savremenih srpskih umetnika izvuče iz galerija, promoviše ih na majicama, približi široj publici i tako postane deo svakodnevnog života.
image(196)Foto: N. Dimić
Tema ovogodišnjeg Mikser festivala “Mikrotaktike” bila je u potpunoj harmoniji sa takvom platformom Exer Art-a jer “ekser” simbolizuje male ali snažne akcije koje nose promenu, probijaju granice i ruše tabue, dok je istovremeno i konstruktivan detalj koji povezivanjem gradi veće formate.
image(197)Foto: N. Dimić
“Kada sam svoje ideje sa platna stavio na majice, kao da sam ih malo ohrabrio, kao da sam ih zalio, kao da su se osvežile, kao da su bile nahranjene. A emocija umetničkog dela je pritom ostala ista, priča je ostala ista, samo prikazana na drugačiji način. Suština nije nimalo drugačija zbog drugačije podloge. Sve sam to i dalje ja, sve je to moja umetnost nastala iz mog životnog iskustva, sada iz galerija puštena među ljude. Zato sam se upustio u avanturu pod nazivom Exer-Art”, rekao je slikar Zoran Velimanović neposredno pošto je brend osnovan.
U avanturu su se upustili i slikar Stevo Mandić i Ivan Aran. Ekserovce je okupila ideja da svoju umetnost približe i ljudima koji nemaju običaj da posećuju galerije. Njima će se sada pridružiti i Valentina Brostean i Igor Kovačević.
image(199)Foto: Nebojša Babić
Ali lista nije konačna. Iz Exer Arta poručuju da će o narednim pojačanjima i umetnicima čiji će radovi biti priključeni ovom nesvakidašnjem poduhvatu, naknadno obavestiti javnost.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Iznenađuje to što, sasvim oprečno od onoga što se na istom mestu, na Letnjoj pozornici u palićkom parku, moglo videti prethodnih leta, predstavljene filmove odlikuje i u isti kontekst smešta upadljivo odsustvo očiglednije političnosti, dok je polifonija, kulturološka i svetonazorska, na sreću i dalje tu, kao efektna i prikladna “uteha”
Vest je u novom filmu ponudio prilično britku vivisekciju holivudskog sistema vrednosti, uz to uspevajući da sve vreme bude zabavan i, što je veoma važno, ciničan. Gorak je ovo film, lišen iluzija, ali istovremeno pokreće nihilistički polet koji je toliko jak da povremeno može da podseti na optimizam
Gita Serenji: Odlazak u tamu.
Od ubijanja iz samilosti do masovnog ubistva
prevod Nataša Kampmark
Partizanska knjiga, Kulturni centar Novog Sada, 2023.
„U Hrvatsku, na primer, sada dolaze strani radnici od Pakistana pa dalje i budale ih mlate po ulicama, ni ne pitajući se da je taj čovek možda bio lekar u Pakistanu, šta je on trebalo da napusti da bi došao ovde. Sve zato što on izgleda drugačije, zato što ne razmišljamo kako je tim ljudima“, govori u intervjuu za „Vreme“ reditelj filma „Bosanski lonac“ Pavo Marinković
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!