img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Tanja Ignjatović: Naš sistem ne uči na greškama

27. новембар 2022, 18:19 Jelena Jorgačević
Foto: Tnjug
Loš položaj žrtve u krivičnom postupku: Tanja Ignjatović
Copied

„Naš obrazovni sistem sistemski odbija da sistemski reši ova pitanja. Svako može da pogreši, ali vi stalno imate iste propuste, samo se imena ljudi menjaju“

Pre 20 godina izmenama krivičnog zakona porodično nasilje postalo je krivično delo. Od tog trenutka je prepoznata mogućnost da policija interveniše na poziv žrtava nasilje, što su najčešće žene, deca i stari. Naime, pre izmena krivičnog zakona policija nije imala nadležnost da reaguje kada se nasilje događalo „unutar kuće“. Ono je bilo viđeno kao „privatna stvar“, a ženama je savetovano da se obrate Centru za socijalni rad i traže razvod.

„Patrijarhalni model stvara utisak onima koji imaju moć, što su najčešće muškarci, da imaju prava da primenjuju nasilje ako drugi članovi porodice ne ispunjavaju njihova očekivanja“, kaže psihološkinja Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra, naglasivši da je izmenama od pre dve decenije porodično nasilje postalo i u očima zakona ali i na jednom simboličnom nivou – zločin.

Kako ističe Tanja Ignjatović, značajni momenti u sadašnjem zakonskom okviru jesu mere zaštite od nasilja u porodici uvedene 2005. Porodičnim zakonom, kao i donošenje Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, 2016. godine, koji sadrži niz veoma važnih rešenja.

„Time su uvedene zakonske pretpostavke da se reaguje preventivno, pre nego što se nasilje dogodi“, objašnjava Ignjatović.

Međutim, zakoni nisu i sve šta nam treba, zato što kao problem i dalje ostaje loš položaj žrtve u krivičnom postupku, kao da on nije subjekat.

„Nema podršku, ni psihološku, ni pravnu, a ni kada su u pitanju informacije koje treba da dobije“, kaže Tanja Ignjatović, dodajući da čak 60 posto onih koji prijave nasilje odustane od postupka.

Potom, podrška žrtvama nedostaje i nakon izlaska iz nasilja – u procesu oporavka, osamostaljivanje i uopšte celokupnog života van zajednice sa nasilnikom.

„Radi se o merama socijalne i zdravstvene zaštite, finansijskoj i psihološkoj podršci, ali i pitanju stanovanja, obrazovanja, ako žrtva nije završila školu, i zapošljavanja, ukoliko nema posao“, ističe Ignjatović. Naravno, vrsta potrebne podrške se razlikuje od slučaja do slučaja i morala bi da bude prilagođena potrebama konkretne osobe. Nekim ženama nije dovoljno ni tri godine kako bi stale na svoje noge. Posebno ako imaju maloletnu decu ili dolaze iz ranjivih grupa, poput žena sa invaliditetom, Romkinja, starijih i žena sa sela.

Država se obavezala da tu podršku pruži, ali to ne čini.

Kao još jedna problematična tačka ističe se prevencija odnosno odsustvo iste u obrazovnom sistemu. Naš obrazovni sistem bi, kako smatra Tanja Ignjatović, morao da uči decu i mlade asertivnoj komunikaciji, a ne agresivnosti, da uči zabrani diskriminacije i ravnopravnosti, da odbacuju predrasude…

„Ali naš obrazovni sistem sistemski odbija da sistemski reši ova pitanja“, zaključuje ona.

Morala bi da postoji i podrška za decu svedoka nasilja, jer je velika verovatnoća da će imati problema kada odrastu.

Na kraju problem sa ovdašnjim sistemom je što ne uči na svojim greškama. „Svako može da pogreši, ali vi stalno imate iste propuste, samo se imena ljudi menjaju.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Autonomni ženski centar Izmene krivičnog zakona porodično nasilje Tanja ignjatović psihološkinja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kosovo

24.септембар 2025. M. L. J.

Godišnjica Banjske: Bakljada za mrtve „heroje“, a gde je bogati „heroj“ Radoičić?

„Skupom cenom majko, plaća se sloboda” - uz trobojke i ovu poruku obeleženo je u utorak, 23. septembra, uveče dve godine od zločina u Banjskoj

Protest zaposlenih u mitrovačkom KBC-u

Kosovo

23.септембар 2025. Milica Srejić

Integracija po svaku cenu: Napad na srpski zdravstveni i obrazovni sistem na KiM

Prvog dana predizborne kampanje na Kosovu razbuktala se tema o integraciji srpskog zdravstvenog i obrazovnog sistema u kosovski sistem. To su jedine preostale srpske institucije na Kosovu. Kako na to gledaju kosovski Srbi

Evropski sud za ljudska prava

Sud u Strazburu

23.септембар 2025. K. S.

Slučaj Bogdana Jovičića pred Evropskim sudom za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu prihvatio je da razmatra predstavku advokata studenta Bogdana Jovičića

Zaječar

23.септембар 2025. T. S.

Repriza konstitutivne sednice u Zaječaru: Opozicija poziva građane da spreče „državni udar“

Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak

Napadi na novinare

23.септембар 2025. T. S.

ANEM: Siniša Vučinić targetira i vređa novinare i medije

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure