img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strane investicije

Zašto strani investitori nisu više toliko zainteresovani za Srbiju?

10. oktobar 2025, 16:00 Katarina Stevanović
foto: jadranka ilić / tanjug
UVEK NA USLUZI INVESTITORIMA: Srpska napredna stranka
Copied

Nekada popularna za otvaranje stranih fabrika, Srbija je, kaže predsednik Aleksandar Vučić sada manje atraktivna, a za to su krive blokade i to što više nema jeftine radne snage. Da li je baš tako?

Da Srbija više nije atraktivno mesto za strane investicije jer više nema jeftinu radnu snagu, te zbog toga što je „neko namerno uništio univerzitet i dualno obrazovanje” rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u četvrtak (9. oktobar).

Iskoristio je tako još jednom priliku da indirektno ponovi da su blokade fakulteta tokom prethodne akademske godine i protesti uticali na to da Srbija postane manje interesantna stranim ulagačima.

Izjava predsednika Vučića dolazi nekoliko dana pošto je američki Stejt dipartment objavio da se investiciona klima u Srbiji blago poboljšala poslednjih godina, ali da ostaju problemi birokratije, korupcije, neefikasnih državnih preduzeća, velikog neformalnog sektora i neefikasnog pravosuđa.

Loša klima, ali politička

Da tvrdnje predsednika Vučića nisu na mestu smatraju sagovornici „Vremena“ koji navode da se razlog za odsustvo zainteresovanosti stranih investitora nalazi u korupciji, energetskoj i opštoj političkoj nestabilnosti.

„Pravi razlog što manje imamo stranih ulaganja i što poneki strani ulagači odlaze je stvarno naša loša opšta klima ovde”, smatra konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević.

„Kad kažem opšta klima, mislim i na političku i na ekonomsku. U poslednje vreme jednostavno nemamo nikakvog plana kuda idemo. Budžet se donesi tako što ga napiše ministar finansija i on se usvoji bez ikakve rasprave. Nema nikakvog razmišljanja o tome kako ćemo, recimo, prebroditi u energetici probleme koje imamo. Tako da zapravo naša politika i naše stanje odvraća strane ulagače.”

Nemci traže institucije

Među razloge za izostanak inostranih investicija ekonomista Saša Đogović navodi izuzetno visok stepen političke krize, izuzetno visok stepen korupcije u zemlji i nedostatak stimulativnog institucionalnog ambijenta.

„Svako drugo preduzeće iz Nemačke koje posluje u Srbiji je istaklo da im je velika prepreka i da im visok rizik u poslovanju predstavlja institucionalni ambijent. To je sasvim dovoljno kao argument. Ako je onima koji su već došli na ovo tržište to problem u poslovanju, onda možete zamisliti kako je onima koji imaju neku nameru da eventualno dođu na ovo tržište, znači deluje potpuno odbijajuće”, smatra Đogović.

Energetska nesuverenost

Kao razlog za manju zainteresovanost stranih ulagača navodi i to što Srbija nema energetsku suverenost, odnosno to što ona potpuno zavisi od drugih geopolitičkih igrača:

„Mi ništa nismo uradili na tom polju da obezbedimo kakvu-takvu suverenost i energetsku predvidivost, pa se sada nalazimo u kleštima. U situaciji kada vi ne možete da vidite da li ćete za mesec dana imati dovoljno nafte da može da vam posluje rafinerija, onda je potpuno jasno da ne možete očekivati da vam dođu investitori, jer ne znaju ustvari sa čime mogu da barataju kad govorimo o energetskom sektoru.”

Kako dodaje, institucionalni ambijent u Srbiji stimuliše privilegovane igrače i endemsku korupciju po kojoj su prepoznatljivi.

„Imajući vidu te elemente i ovu najnoviju energetsku krizu, onda je potpuno jasno da vi ne možete očekivati navalu investitora, već će investitori izbegavati ovo tržište dok ne vide jedan stabilan, predvidiv, stimulativan institucionalni ambijent koji mi, nažalost, nemamo“, kaže Đogović.

Da li su blokade krive?

Da su blokade univerziteta krive što investitori odlaze, predstavnici vlasti ponavljali su u više navrata.

Sagovornici „Vremena” smatraju da blokade nemaju mnogo veze sa smanjenim investicijama.

„To što univerziteti ne rade i što je obrazovanje urušeno, plod je institucionalne krize u kojoj se nalazimo i za koje nema odgovora niti rešenja”, smatra Đogović.

Kovačević naglašava visoku rangiranost domaćih univerziteta i naučnika u inostranstvu i ugled koji su dobili u svetu, te dodaje da pominjanje univerziteta u tom kontekstu nema mnogo smisla.

„Nepoštovanje prava jedan je od najvažnijih razloga koji odbija ulaganja kod nas. Za investitore su važna određena sigurnost, izvesnost da znaju što će biti, a toga ovde nema.”

Da li je povećanje minimalca krivo?

Minimalna zarada povećana je u Srbiji na 550 evra od oktobra, a predsednik Srbije naveo je i to kao razlog za odlazak stranih investitora, ali Kovačević naglašava da su plate povećane zbog lošeg funkcionisanja države i visoke inflacije.

„Istina je da se strane investicije privlače i kroz jeftinu radnu snagu, a ona ne može biti jeftina jer nam je inflacija povećala plate. Nisu se plate kod nas povećale, nego smo, nažalost napravili preveliku inflaciju, veću nego druge zemlje, pa smo skupa zemlja. Onda plate moraju biti veće”, kaže Kovačević.

Kako dodaje, nisu plate podstakle manju zainteresovanost investitora, već pogrešni potezi vlasti – loše trošenje novca i previsoka inflacija.

Nismo više tako jeftini

Predsednik Srbije je ocenio da Srbija više nije atraktivno mesto za strane investicije kao ranije, dodajući da je to delom i zbog toga što više nemamo jeftinu radnu snagu, i navodeći da od Indije do Tunisa ima mnogo više mesta sa neuporedivo nižim minimalnim zaradama i prosečnim, a da ljudi idu tamo gde veći profit može da se napravi.

„Nama je u prethodnih godinu dana neko namerno uništio univerzitet i dualno obrazovanje i što smo mogli da ponudimo struke – i to ti ljudi koji dolaze u našu zemlju znaju”, rekao je.

„Neko je uništio obrazovni sistem, smišljeno i namerno, malo spolja, malo iznutra – malo neodgovorni rektori i dekani i ostali… Zato ćemo morati da uložimo veliki novac u izgradnju novih industrijskih zona, da bismo po tome, i uz subvencije koje dajemo, bili privlačni stranim investitorima. Posebno ćemo uraditi na širenju tri zone – Leskovac, Ćuprija, Inđija”, naveo je.

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Aleksandar Vučić strani investitori strane investicije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Hrana

25.mart 2026. Bojan Bednar

Zašto cene otkupa hrane padaju, a cene u prodavnicama ostaju iste

Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca

Plaćanje, novac, Dinari

Siromaštvo

25.mart 2026. M. L. J.

Dok Vučić najavljuje plate od 2.000 evra, Srbija grca u siromaštvu

Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu

Energetska kriza

25.mart 2026. M. L. J.

Energetski trio fantastiko: Zašto se posle rasta cene gasa i nafte očekuje poskupljenje struje

Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja

Poslovi sa režimom

25.mart 2026. Marija L. Janković

Privatna banka za državne poslove: EPS, Parking servis, Ekspo – Alta banka se opet širi

Alta banka Davora Macure ponovo je uvećala svoj kapital 24. marta 2026, sa ciljem „realizacije razvojnih planova banke“. Banke inače jačaju kapitalnu bazu, pored regulativnih zahteva, pretežno radi ekspanzije poslovanja i širenje poslovnih delatnosti

PR

25.mart 2026. R.V.

Raiffeisen je najbolja banka u oblasti privatnog bankarstva u Srbiji

Renomirani svetski finansijski magazin „Euromoney“ dodelio je Raiffeisen banci prestižno priznanje za najbolju banku u segmentu privatnog bankarstva za 2026. godinu (Serbia's Best International Private Bank - Euromoney Private Banking Awards 2026).

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure