img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Vrednost dva najveća srpska startap ekosistema premašila milijardu dolara

31. maj 2024, 09:24 T.S/Nova ekonomija
Startapi u Beogradu i Novom Sadu: Osnivači mlađi od svetskog proseka Foto: Unsplash/Marvin Meyer
Startapi u Beogradu i Novom Sadu: Osnivači mlađi od svetskog proseka
Copied

Ukupna vrednost startap ekosistema u Beogradu i Novom sadu premašila je milijardu dolara, navodi se u preliminarnom izveštaju Startup Genome 2024. Osnivači startapa u dva najveća grada u Srbiji tri godine su mlađi od evropskog i svetskog proseka, a u njima učestvuje i veći procenat žena

Ukupna vrednost dva najveća domaća startap ekosistema u Beogradu i Novom Sadu tokom 2023. godine je dostigla 1,12 milijardi dolara. Zabeležen je i najveći međugodišnji rast, od 66 odsto, od kada se prikupljaju podaci, navodi se u preliminarnom izveštaju Startup Genome 2024. Ovaj globalni izveštaj o startapima dva najveća grada u Srbiji svrstava na prvo mesto u regionu Zapadnog Balkana.

Prema istim podacima, startap ekosistem Beograda i Novog Sada prema zauzima desetu poziciju u celom regionu Centralne i Istočne Evrope, odnosno 48. mesto u Evropi, piše Nova ekonomija. 

U relativnim brojkama, sa dvotrećinskim skokom vrednosti, domaći startap ekosistem je prvi u CIE regionu, a za njim su ostali i Prag (rast vrednosti od 56 odsto), Litvanija (25 odsto) i Varšava (21 odsto). Ekosistemi Ljubljane i Bukurešta beleže pad relativne vrednosti u odnosu na 2022. godinu.

Domaće firme u ranim fazama finansiranja su pokazale i otpornost na globalne i regionalne udare, a po ovom merilu je samo startap ekosistem Bukurešta bio bolji.

Osnivači tri godine mlađi od evropskog proseka

Prosečna starost osnivača u dva najveća grada u Srbiji je 35 godina, što znači da su u tri godine mlađi u odnosu na evropski i svetski prosek, a učešće žena je takođe iznad proseka u odnosu na Evropu i svet.

U domaćem ekosistemu je 33 odsto takozvanih „serijskih osnivača“, odnosno ljudi koji su već osnivali firmu, ali se upuštaju u nov poduhvat.

Shodno istraživanju Startup Genome 2024, kao posebni uspesi Beograd-Novi Sad startap ekosistema u toku prethodne godine, ističu se, između ostalog: najveća vrednost ekosistema do sada, rastuća zajednica sa visokim procentom profesionalaca, iskusni osnivači se vraćaju u ekosistem, izražena ambicija, globalni način razmišljanja i prva trakcija.

Na osnovu istraživanja date su i preporuke za dalji razvoj startap ekosistema, poput nastavka okupljanja i uključivanja svih aktera sistema u izgradnju jake zajednice, osnivanje većeg broja VC fondova i privlačenja više inostranih startapa radi unapređenja iskustva i znanja.

Zvanično objavljivanje celokupnog izveštaja Startup Genome istraživanja za sve ekosisteme planirano je 10. juna 2024. godine u Londonu, u okviru London Tech Week događaja.

Tagovi:

startap startup genome
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Prodaja NIS-a

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kako je Vučić „digao“ akcije MOL-a na istorijski maksimum

Dan nakon što je Aleksandar Vučić objavio insajdersku informaciju o ceni prodaje NIS-a, akcije MOL-a vinule su se na istorijski maksimum. Investitorima se, kažu stručnjaci, posebno dopalo što će konkurentsko preduzeće otići za „male pare“

Zlatnici i zlatne poluge

Zlato

28.januar 2026. Bojan Bednar

Istorijska cena zlata: Srbija profitira, zapadna finansijska tržišta imaju problem

„Istorijski rast cene zlata je znak bežanja od SAD i dolara“, kaže za „Vreme“ ekonomski savetnik Bogdan Petrović. Srbija je profitirala zbog prethodnog gomilanja zlatnih rezervi, dok zapadna finansijska tržišta imaju problem

Crni Audi

Automobilska industrija

28.januar 2026. Klaudija Verle (ARD/DW)

Faktor Indija: Pojeftinjuju nemački automobili

Nemački automobili su statusni simbol za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su nemački proizvođači jedva dočekali istorijski trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine

Brojila potrošnje struje

Električna energija

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kobni januar: Zašto nas „ubijaju“ računi za struju

Zašto svakih nekoliko godina Elektrodistribucija nepogrešivo omane i doda po koju nulu na račun za struju? I zašto se ti propusti svaki put dešavaju u januaru

Koverat sa novčanicama od 2000 dinara

Zarade

27.januar 2026. M. L. J.

Koliko zarađujemo, a koliko nam treba

Prosečna plata u Srbiji iznosi tačno 111.987 dinara, kaže zvanična statistika. Samo što je malo ko zaista i dobija

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure