
EXPO 2027
Nije problem EXPO, nego korupcija
„EXPO sam po sebi nije loš projekat. Problem sa EXPO je što će većina tog novca završiti u privatnim džepovima“, smatra ekspert Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović

Iako vlast govori o ekonomskim uspesima, podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da skoro četvrtina građana Srbije i dalje živi u riziku od siromaštva. Ekonomista Milan Kovačević za „Vreme“ ističe da je ova brojka velika, ali i da je jako teško smanjiti istu
Iako vlast godinama govori o ekonomskim uspesima i rastu životnog standarda, podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju drugačiju sliku. Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2024. godini iznosila je 24,3 odsto, što znači da je skoro četvrtina građana Srbije u riziku od siromaštva.
Ekonomista Milan Kovačević za „Vreme“ ističe da je ova brojka visoka i da se veoma teško smanjuje.
„Ova brojka nije ništa novo – već godinama se kreće oko 20 odsto, a to je zaista mnogo. Takav stepen rizika od siromaštva teško se može smanjiti ako država olako troši novac. Kada bi deo sredstava ostajao u budžetu, lakše bi se rešio ovaj problem“, navodi Kovačević.
Prema podacima RZS-a, prag rizika od siromaštva iznosio je 35.606 dinara mesečno za jednočlano domaćinstvo, 64.091 dinar za domaćinstvo sa dvoje odraslih i jednim detetom od 14 godina, odnosno 74.773 dinara za domaćinstvo sa dvoje odraslih i dvoje dece iste starosti.
Najveći rizik od siromaštva zabeležen je kod nezaposlenih osoba i jednoroditeljskih porodica, dok su najmanje ugroženi zaposleni i penzioneri.
Podaci pokazuju da 19,7 odsto osoba koje žive same ima prihode ispod praga rizika od siromaštva, dok se u domaćinstvima sa dvoje odraslih i troje ili više dece taj procenat penje na 32,4 odsto.
„Ogroman uticaj na ovako visoku brojku ima i to što se pojedinim ljudima, naročito bogatima, daju različiti ‘pokloni’ – bilo kroz povlastice ili pravo korišćenja zemljišta. Kada bi se i to izbalansiralo, zajedno sa racionalnijim budžetom, brojka bi sigurno bila manja“, dodaje Kovačević.
Iako zvanični podaci pokazuju da je u odnosu na 2023. godinu stopa rizika od siromaštva neznatno smanjena – za 0,2 odsto, siromaštvo i dalje pogađa značajan deo populacije.
Najveća stopa rizika od siromaštva zabeležena je na jugu i istoku zemlje – 27,7 odsto, zatim u Šumadiji i zapadnoj Srbiji sa 23 odsto, dok Vojvodina beleži 21 odsto.
„Što se tiče juga Srbije, brojke mogu da zavaraju i na jednu i na drugu stranu. Ima mnogo faktora koji utiču na njih – neke cene na jugu znaju da budu niže nego na severu. Troškovi života u većim gradovima su viši, pa to može da deformiše pravu sliku ove statistike“, objašnjava Kovačević.
U trajnom riziku od siromaštva nalazi se 11,6 odsto građana, što znači da su ti ljudi u riziku bili najmanje dve od prethodne tri godine.
Najnižu stopu rizika od siromaštva, prema RZS-u, imali su građani starosti od 18 do 64 godine – 17,9 odsto.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

„EXPO sam po sebi nije loš projekat. Problem sa EXPO je što će većina tog novca završiti u privatnim džepovima“, smatra ekspert Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović

„Građani ne smeju da trpe i ostanu bez goriva“ — poručila je Dubravka Đedović Handanović, objavljujući da su ruski vlasnici NIS-a spremni da prepuste kontrolu nad kompanijom trećem licu. Srbija je taj zahtev podržala, a odluku sada čeka od američkog OFAC-a

Australijski „Kvantas” predstavio je avion koji će moći da leti 22 sata neprekidno. Novi „Erbas A350-1000ULR” deo je ambicioznog projekta „Izlazak sunca”, koji bi od 2027. trebalo da spoji Sidnej i London bez zaustavljanja
U izveštaju IMF-ovog „Svetskog ekonomskog pregleda“ Srbija se nalazi na 26. mestu od 41 evropske zemlje po projekcijama BDP-a za 2026. Rast Srbije će ove godine najviše i usporiti, objavljeno je u redovnom jesenjem izveštaju
Kompanija Gunvor sa sedištem u Švajcarskoj saopštila je da povlači svoju ponudu za kupovinu međunarodne imovine ruskog Lukoila, nakon što ju je Bela kuća nazvala „marionetom Kremlja“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve