img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Srbija između Kine i EU: Ko je veći trgovinski partner?

06. januar 2025, 11:11 I.M.
Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta Foto: AP Photo/Jean-Francois Badias, File
Evropski parlament
Copied

Potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom u julu 2024, Srbija je oslobodila carina 60 odsto robe, dodatno povećavši deficit u razmeni s Kinom, ali i omogućila rast izvoza od 65 odsto. Ipak, evropske zemlje ostaju ključni partneri, posebno u oblasti finansiranja i ulaganja

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) do septembra ove godine, Srbija je najviše uvozila iz Kine, čak 481,6 miliona dolara vredne robe, a najveći partner u izvozu je Nemačka – 363,6 miliona dolara. Kina se u top pet najvećih spoljnotrgovinskih partnera pojavljuje tek 2021. godine, dok je na prvom mestu – Nemačka.

Trgovina robom sa EU u 2023. godini činila 60 odsto ukupne trgovine robom Srbije, a Kina je pojedinačno, drugi po redu trgovinski partner Srbije, prenosi Europa.

Iako je Srbija u prvih devet meseci 2024. godine povećala spoljnotrgovinsku robnu razmenu za 3,9 odsto, rast deficita u robnoj razmeni je porastao za 20,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine, navodi se u izveštaju RZS-a.

Među najvećim trgovinskim partnerima, Srbija najveći deficit beleži sa Kinom – čak 316,5 miliona dolara od januara do septembra 2024. godine. Sa Nemačkom, sa kojom Srbija godišnje razmeni najviše robe, deficit je 89,6 miliona dolara za isti period.

Najvažniji spoljnotrgovinski partneri u septembru 2024. u izvozu su Nemačka, Bosna i Hercegovina, Kina, Italija i Rumunija, dok su za uvoz Kina, Nemačka, Italija, Turska i Poljska, a o detaljnoj analizi poslednjeg izveštaja spoljne trgovine RZS-a, Nova ekonomija je već pisala.

Radi jednostavnije trgovine, Srbija je sa Kinom potpisala Ugovor o slobodnoj trgovini 1. jula 2024. godine, kojim je oko 60 odsto robe oslobođeno carina.

S druge strane, iako Evropska unija zemljama koje nisu članice omogućava da putem Single Euro Payments Area (SEPA), odnosno Jedinstvenog platnog područja, jednostavnije vrše finansijske transakcije sa EU, Srbija i dalje nije deo SEPA.

Najveća korist SEPA bilo bi značajno smanjenje troškova provizije. Iz Narodne Banke Srbije kažu da od 2014. godine teče proces usklađivanja domaćih bankarskih sistema sa SEPA standardima, kao i da je jedino što se čeka zeleno svetlo Evropske unije, prenosi Euronews.

Bloomberg prenosi da su najnovije izjave srpskog političkog vrha ukazale da bi ulazak u SEPA mogao da potraje i dva meseca u odnosu na prvobitno planiran rok – 1. januar 2025. godine.

Alternativa za EU

Privredna komora Srbije u decembarskom izdanju MAT-a (Makroekonomske analize i trendovi) navodi na je „Srbija ove godine na tržištu Kine i Turske pronašla alternativu za prigušenu tražnju iz EU. Da se to nije desilo, u prvih devet meseci ne bismo imali rast robnog izvoza od 1,9 odsto, već pad od 1,9 (robni izvoz bio bi niži za 921 milion evra)“.

Prema istim podacima, porast izvoza u Kinu porastao je za 65 odsto (od septembra 2023. do septembra 2024. godine), a u Tursku za 80 odsto.

Kada su ulaganja u pitanju, na sajtu EU za tebe navodi se da je Evropska unija u poslednjih deset godina uložila četiri milijarde evra bespovratnih sredstavai sedam milijardi evra u povoljnim kreditima.

S druge strane, prema podacima Narodne banke Srbije, ukupan iznos stranih direktnih investicija iz Kine u periodu od 2010. godine do 2023. godine iznosio je 5,5 milijardi evra, a detaljnije o tome je Nova ekonomija već pisala.

Vrednost izvoza 15 najvećih izvoznika iz Srbije u 2023. godini iznosila je sedam milijardi evra, od čega su trećinu tog iznosa ostvarile kineske firme koje na stranim tržištima prodaju bakar, zlato i čelik, prenosi Bloomberg.

Među tim firmama nalazi se i China Railway International Co Ltd, koja je zajedno sa China Communications Construction Company Ltd. radila na rekonstrukciji nadstrešnice u Novom Sadu koja se 1. novembra obrušila i tom prilikom je poginulo 15 ljudi, a koja je prema podacima Agencije za privredne registre 19. najprofitabilnija firma u Srbiji 2023. godine.

Još jedna od kineskih firmi koja posluje u Srbiji je i Linglong International, kompanija koja se bavi proizvodnjom guma, a koja posluje u Zrenjaninu. N1 prenosi da je nemačka kompanija MAN Truck & Bus u novembru obustavila nabavku guma iz ove fabrike, posle višegodišnjih navoda o eksploataciji radnika u ovoj fabrici i mogućoj trgovini ljudima.

Izvor: Bloomberg

Tagovi:

Evropska unija Izvoz Kina Spoljna trgovina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Prodaja NIS-a

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kako je Vučić „digao“ akcije MOL-a na istorijski maksimum

Dan nakon što je Aleksandar Vučić objavio insajdersku informaciju o ceni prodaje NIS-a, akcije MOL-a vinule su se na istorijski maksimum. Investitorima se, kažu stručnjaci, posebno dopalo što će konkurentsko preduzeće otići za „male pare“

Zlatnici i zlatne poluge

Zlato

28.januar 2026. Bojan Bednar

Istorijska cena zlata: Srbija profitira, zapadna finansijska tržišta imaju problem

„Istorijski rast cene zlata je znak bežanja od SAD i dolara“, kaže za „Vreme“ ekonomski savetnik Bogdan Petrović. Srbija je profitirala zbog prethodnog gomilanja zlatnih rezervi, dok zapadna finansijska tržišta imaju problem

Crni Audi

Automobilska industrija

28.januar 2026. Klaudija Verle (ARD/DW)

Faktor Indija: Pojeftinjuju nemački automobili

Nemački automobili su statusni simbol za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su nemački proizvođači jedva dočekali istorijski trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine

Brojila potrošnje struje

Električna energija

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kobni januar: Zašto nas „ubijaju“ računi za struju

Zašto svakih nekoliko godina Elektrodistribucija nepogrešivo omane i doda po koju nulu na račun za struju? I zašto se ti propusti svaki put dešavaju u januaru

Koverat sa novčanicama od 2000 dinara

Zarade

27.januar 2026. M. L. J.

Koliko zarađujemo, a koliko nam treba

Prosečna plata u Srbiji iznosi tačno 111.987 dinara, kaže zvanična statistika. Samo što je malo ko zaista i dobija

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure