img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Srbija između Kine i EU: Ko je veći trgovinski partner?

06. januar 2025, 11:11 I.M.
Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta Foto: AP Photo/Jean-Francois Badias, File
Evropski parlament
Copied

Potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom u julu 2024, Srbija je oslobodila carina 60 odsto robe, dodatno povećavši deficit u razmeni s Kinom, ali i omogućila rast izvoza od 65 odsto. Ipak, evropske zemlje ostaju ključni partneri, posebno u oblasti finansiranja i ulaganja

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) do septembra ove godine, Srbija je najviše uvozila iz Kine, čak 481,6 miliona dolara vredne robe, a najveći partner u izvozu je Nemačka – 363,6 miliona dolara. Kina se u top pet najvećih spoljnotrgovinskih partnera pojavljuje tek 2021. godine, dok je na prvom mestu – Nemačka.

Trgovina robom sa EU u 2023. godini činila 60 odsto ukupne trgovine robom Srbije, a Kina je pojedinačno, drugi po redu trgovinski partner Srbije, prenosi Europa.

Iako je Srbija u prvih devet meseci 2024. godine povećala spoljnotrgovinsku robnu razmenu za 3,9 odsto, rast deficita u robnoj razmeni je porastao za 20,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine, navodi se u izveštaju RZS-a.

Među najvećim trgovinskim partnerima, Srbija najveći deficit beleži sa Kinom – čak 316,5 miliona dolara od januara do septembra 2024. godine. Sa Nemačkom, sa kojom Srbija godišnje razmeni najviše robe, deficit je 89,6 miliona dolara za isti period.

Najvažniji spoljnotrgovinski partneri u septembru 2024. u izvozu su Nemačka, Bosna i Hercegovina, Kina, Italija i Rumunija, dok su za uvoz Kina, Nemačka, Italija, Turska i Poljska, a o detaljnoj analizi poslednjeg izveštaja spoljne trgovine RZS-a, Nova ekonomija je već pisala.

Radi jednostavnije trgovine, Srbija je sa Kinom potpisala Ugovor o slobodnoj trgovini 1. jula 2024. godine, kojim je oko 60 odsto robe oslobođeno carina.

S druge strane, iako Evropska unija zemljama koje nisu članice omogućava da putem Single Euro Payments Area (SEPA), odnosno Jedinstvenog platnog područja, jednostavnije vrše finansijske transakcije sa EU, Srbija i dalje nije deo SEPA.

Najveća korist SEPA bilo bi značajno smanjenje troškova provizije. Iz Narodne Banke Srbije kažu da od 2014. godine teče proces usklađivanja domaćih bankarskih sistema sa SEPA standardima, kao i da je jedino što se čeka zeleno svetlo Evropske unije, prenosi Euronews.

Bloomberg prenosi da su najnovije izjave srpskog političkog vrha ukazale da bi ulazak u SEPA mogao da potraje i dva meseca u odnosu na prvobitno planiran rok – 1. januar 2025. godine.

Alternativa za EU

Privredna komora Srbije u decembarskom izdanju MAT-a (Makroekonomske analize i trendovi) navodi na je „Srbija ove godine na tržištu Kine i Turske pronašla alternativu za prigušenu tražnju iz EU. Da se to nije desilo, u prvih devet meseci ne bismo imali rast robnog izvoza od 1,9 odsto, već pad od 1,9 (robni izvoz bio bi niži za 921 milion evra)“.

Prema istim podacima, porast izvoza u Kinu porastao je za 65 odsto (od septembra 2023. do septembra 2024. godine), a u Tursku za 80 odsto.

Kada su ulaganja u pitanju, na sajtu EU za tebe navodi se da je Evropska unija u poslednjih deset godina uložila četiri milijarde evra bespovratnih sredstavai sedam milijardi evra u povoljnim kreditima.

S druge strane, prema podacima Narodne banke Srbije, ukupan iznos stranih direktnih investicija iz Kine u periodu od 2010. godine do 2023. godine iznosio je 5,5 milijardi evra, a detaljnije o tome je Nova ekonomija već pisala.

Vrednost izvoza 15 najvećih izvoznika iz Srbije u 2023. godini iznosila je sedam milijardi evra, od čega su trećinu tog iznosa ostvarile kineske firme koje na stranim tržištima prodaju bakar, zlato i čelik, prenosi Bloomberg.

Među tim firmama nalazi se i China Railway International Co Ltd, koja je zajedno sa China Communications Construction Company Ltd. radila na rekonstrukciji nadstrešnice u Novom Sadu koja se 1. novembra obrušila i tom prilikom je poginulo 15 ljudi, a koja je prema podacima Agencije za privredne registre 19. najprofitabilnija firma u Srbiji 2023. godine.

Još jedna od kineskih firmi koja posluje u Srbiji je i Linglong International, kompanija koja se bavi proizvodnjom guma, a koja posluje u Zrenjaninu. N1 prenosi da je nemačka kompanija MAN Truck & Bus u novembru obustavila nabavku guma iz ove fabrike, posle višegodišnjih navoda o eksploataciji radnika u ovoj fabrici i mogućoj trgovini ljudima.

Izvor: Bloomberg

Tagovi:

Evropska unija Kina Izvoz Spoljna trgovina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Grb Narodne banke Srbije (NBS)

Demanti Narodne banke Srbije

25.februar 2026. R. V.

Kome trebaju neistinite interpretacije Izveštaja o inflaciji NBS

Povodom neistinite interpretacije najnovije projekcije inflacije Narodne banke Srbije od strane portala „Vreme“ koristimo priliku da još jednom ponovimo detalje februarske projekcije inflacije

Inflacija

25.februar 2026. M. L. J.

Kako je NBS priznala da će porasti cene u radnjama

Iako guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković tvrdi da ne očekuje značajan skok cena u prodavnicama, zvanični podaci institucije koju vodi ipak pokazuju drugačije

Plate u Srbiji

24.februar 2026. Marija L. Janković

„Najveće plate u istoriji“: Kako je Vučić „ukrao“ vest od Zavoda za statistiku

Aleksandar Vučić ekskluzivno je objavio da je prosečan Srbin zaradio više od 1.000 evra u decembru. Ovu vest „pozajmio je“ dan pre puštanja zvanične državne računice Republičkog zavoda za statistiku. Iako naizgled pozamašna, ova cifra na žalost nema veze sa stvarnošću većine ljudi u zemlji

Ekologija

24.februar 2026. M. L. J.

Bojleri i gume će teći srpskim rekama: Država ukinula podsticaje za reciklažni otpad

Država je od 1. januara 2026. obustavila podsticaje za otpad. Neke reciklažne kompanije su, saznaje „Vreme“, prestale da preuzimaju stare gume, frižidere i akumulatore. Mnogi su preplašeni za dalji opstanak, iako se bave poslom od javnog interesa. Šta će biti sa ovim otpadom?

Javni servis

24.februar 2026. I.M.

Manja Grčić više nije direktorka svoje tri firme nakon imenovanja za direktorku RTS-a

Nakon imenovanja za generalnu direktorku RTS-a, Manja Grčić je prestala da obavlja funkcije direktorke u firmama Minacord Media, Tačno i Majo Public

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure