Pink
Širenje imperije Svetog Žeksa: Šta niče pored zgrade Pinka?
Iako je zatvaranje Teatra Odeon i otpuštanje nagoveštavalo krizu imperije Željka Mitrovića, u planu je njeno proširenje. Podignuti su i višemilionski krediti

Najavljeno da će 15. avgusta početi pregovori Vlade, reprezentativnih sindikata i Unije poslodavaca Srbije o minimalnoj zaradi za 2025. godinu. Sindikat traži 61.858 dinara, Vlada nudi manje
Savez samostalnih sindikata Srbije je najavio da će predložiti da minimalna zarada 2025. godine bude 60 odsto vrednosti prosečne potrošačke korpe, odnosno 61.858 dinara ili 355,5 dinara po satu, što je povećanje 31,2 odsto u odnosu na ovu godinu, prenosi Nova ekonomija.
Generalni sekretar SSSS Zoran Mihajlović rekao je da će 15. avgusta početi pregovori Vlade, reprezentativnih sindikata i Unije poslodavaca Srbije o minimalnoj zaradi za 2025. godinu i da očekuju podršku drugih sindikata.
On je kazao da će SSSS tražiti da prema projekciji minimalna cena rada po satu u naredne tri godine (2025-2027) raste po istoj stopi kao što je rasla u 2024. godine (17,83 odsto) i u 2025. godini treba da iznosi 319,3 dinara.
„Ono što najavljuju iz Vlade neće nas zadovoljiti, jer to povećanje koje oni predlažu je da će 2027. godine minimalna zarada biti 650 evra“, rekao je on.
„Mi smo napravili projekciju i izračunali smo da bi se došlo do minimalne zarade 650 evra 2027, prosečno povećanje minimalne zarade svake godine bi trebalo da bude oko 17,83 odsto, što bi značilo da bi u ovoj godini po tim najavama minimalna zarada najmanje trebala da bude 55.300 dinara“, kazao je Mihajlović.
Kazao je da je cilj da minimalna zarada raste više da bi se zaštitili radnici, da mladi i kvalifikovani ne bi odlazili iz zemlje, i da sindikati nisu protiv stranih investicija i stranih radnika koji dolaze u Srbiju.
Potpredsednik SSSS i predsednik Savez samostalnih sindikata Vojvodine Goran Milić smatra da minimalna cena rada za 2025. godinu neće biti rezultat kompromisa, već usključivo odluke Vlade Srbije.
„Imamo šansu da se na realnim osnovama borimo za minimalnu cenu rada koja bi trebalo da popravi životni standard naših članova i građana“, kazao je Milić.
Podsetio je da je Evropska komisija donela direktivu koja važi za sve članice Evropske unije, da minimalna cena rada treba da bude 50 odsto prosečne potrošačke korpe, odnosno 60 odsto minimalne potrošačke korpe ili obrnuto, sa preporukom da to ne važi za zemlje koje imaju mali iznos zarade kao što je Srbija.
Izvor: Nova ekonomija
Iako je zatvaranje Teatra Odeon i otpuštanje nagoveštavalo krizu imperije Željka Mitrovića, u planu je njeno proširenje. Podignuti su i višemilionski krediti

Zašto je u decembru došlo do rekordnih budžetskih troškova i prekomernog korišćenja deviznih rezervi?

Mađarski MOL, koji je viđen kao novi večinski vlasnik NIS-a, ima većinski udeo u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA. Zašto Hrvatska ima loše iskustvo sa MOL-om?

Korak po korak nazire se neko rešenje za NIS. Glavni kupac je MOL koji insistira na većinskom udelu. Sprema se i međudržavni sporazum između Srbije i Mađarske

Koliko je falsifikata otrkiveno prošle godine i na šta treba obratiti pažnju
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve