
Iz novog broja „Vremena“
Srbija bez nafte: Još mesec dana i fajront
Rafinerija u Pančevu će uskoro stati, ako se ne nađe rešenje za sankcije NIS-u. Rezerve nisu dovoljne za zimu. Prete nestašice, crno tržište i poskupljenja

Najavljeno da će 15. avgusta početi pregovori Vlade, reprezentativnih sindikata i Unije poslodavaca Srbije o minimalnoj zaradi za 2025. godinu. Sindikat traži 61.858 dinara, Vlada nudi manje
Savez samostalnih sindikata Srbije je najavio da će predložiti da minimalna zarada 2025. godine bude 60 odsto vrednosti prosečne potrošačke korpe, odnosno 61.858 dinara ili 355,5 dinara po satu, što je povećanje 31,2 odsto u odnosu na ovu godinu, prenosi Nova ekonomija.
Generalni sekretar SSSS Zoran Mihajlović rekao je da će 15. avgusta početi pregovori Vlade, reprezentativnih sindikata i Unije poslodavaca Srbije o minimalnoj zaradi za 2025. godinu i da očekuju podršku drugih sindikata.
On je kazao da će SSSS tražiti da prema projekciji minimalna cena rada po satu u naredne tri godine (2025-2027) raste po istoj stopi kao što je rasla u 2024. godine (17,83 odsto) i u 2025. godini treba da iznosi 319,3 dinara.
„Ono što najavljuju iz Vlade neće nas zadovoljiti, jer to povećanje koje oni predlažu je da će 2027. godine minimalna zarada biti 650 evra“, rekao je on.
„Mi smo napravili projekciju i izračunali smo da bi se došlo do minimalne zarade 650 evra 2027, prosečno povećanje minimalne zarade svake godine bi trebalo da bude oko 17,83 odsto, što bi značilo da bi u ovoj godini po tim najavama minimalna zarada najmanje trebala da bude 55.300 dinara“, kazao je Mihajlović.
Kazao je da je cilj da minimalna zarada raste više da bi se zaštitili radnici, da mladi i kvalifikovani ne bi odlazili iz zemlje, i da sindikati nisu protiv stranih investicija i stranih radnika koji dolaze u Srbiju.
Potpredsednik SSSS i predsednik Savez samostalnih sindikata Vojvodine Goran Milić smatra da minimalna cena rada za 2025. godinu neće biti rezultat kompromisa, već usključivo odluke Vlade Srbije.
„Imamo šansu da se na realnim osnovama borimo za minimalnu cenu rada koja bi trebalo da popravi životni standard naših članova i građana“, kazao je Milić.
Podsetio je da je Evropska komisija donela direktivu koja važi za sve članice Evropske unije, da minimalna cena rada treba da bude 50 odsto prosečne potrošačke korpe, odnosno 60 odsto minimalne potrošačke korpe ili obrnuto, sa preporukom da to ne važi za zemlje koje imaju mali iznos zarade kao što je Srbija.
Izvor: Nova ekonomija

Rafinerija u Pančevu će uskoro stati, ako se ne nađe rešenje za sankcije NIS-u. Rezerve nisu dovoljne za zimu. Prete nestašice, crno tržište i poskupljenja

Narodna banka Srbije primila je upozorenje o mogućim sekundarnim sankcijama zbog poslovanja sa NIS-om, otkrila je guvernerka Tabaković

U čitavoj energetskoj epopeji sa NIS-om, država na kašičicu saopštava šta se dešava. Sada se saznalo da su Rusi pristali da prodaju svoj udeo u vlasništvu. Da li je to dobra ili loša vest za Srbiju?

Ruski većinski akcionari NIS-a pristali su da prodaju svoj udeo, potvrdila je ministarka energetike, uz napomenu da identitet treće strane još ne može biti objavljen. NIS je zatražio produženje američke licence kako bi do prodaje nastavio da doprema sirovu naftu u Srbiju

NIS je podneo novi zahtev američkom OFAC-u kako bi osigurao nesmetano poslovanje u periodu dok traju pregovori o promeni vlasničke strukture. Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da prodaju NIS-a Rusima 2008. ne vidi kao loš poslovni potez, ali da ruski kapital u toj kompaniji mora da bude anuliran, jer NIS mora da nastavi da radi
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve