img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poskupljenja

Poskupljenja na sve strane: Da li Srbiju na jesen čeka inflatorni udar?

21. jul 2026, 08:04 M. L. J.
Kada dođe vreme za naplatu računa, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove Foto: Vreme
Račun za struju
Copied

Uz sva druga poskupljenja, za jesen se najavljuju i nove cene struje i grejanja. Šta će to značiti za inflaciju i životni standard građana

Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega izneđujuće dobroj poljoprivrednoj sezoni.

Ipak, ekonomisti upozoravaju da je reč samo o kraćem predahu jer su poskupljenja određenih roba i usluga viđena već u junu i julu dok se dodatna tradicionalno najavljuju za jesen.

Dobra poljoprivredna sezona i povoljne vremenske prilike uslovile su da cene agrarnih proizvoda, posebno voća, koje je dobro rodilo, budu osetno povoljnije nego prošle godine, što je uticalo na relaksaciju rasta potrošačkih cena u junu.

„Imajući u vidu da je voće prošle godine bilo preskupo zbog suše, sada je izuzetno dobar rod doveo do skoro dvocifrene stope pada u toj kategoriji cena, tako da je i hrana beležila pad na godišnjem nivou, što je bio ključni faktor za usporavanje inflatornih tokova“, kaže za Biznis.rs ekonomista Saša Đogović.

Inflatorni pritisci sa više strana

Međutim, on ukazuje na nekoliko faktora koji će sasvim sigurno delovati inflatorno u narednom periodu od kojih su neki spoljni i geopolitički i na njih ne možemo da utičemo, dok će biti i unutrašnjih koji jesu pod kontrolom države.

„Kriza na Bliskom i Srednjem istoku nije rešena i evidentno je da bez rata neće ni biti rešena, što će generisati dodatne tokove hrane inflacionoj aždaji. Takođe, u septembru prošle godine smo plafonirali trgovačke marže tako da će od septembra ove godine biti znatno niža baza za poređenje“, smatra Đogović.

Prema poslednjim najavama, na ovo treba dodati pojačane inflatarne tokove koje će generisati država tzv. helikopterskim bacanjem novca kroz intenziviranje potrošnje i tražnje jer će se pojačati priliv gotovog novca u opticaju koje nema podlogu u proizvodnoj bazi tako da dolazi do rasta inflatornih tokova.

Đogović podseća da ne treba zaboraviti ni najavljeno povećanje cene električne energije.

Paralelno uz pad cena sezonskih poljoprivrednih proizvoda, poskupljenja se beleže već krajem juna kada su zbog redovnog usklađivanja specifične akcize predviđenog Akciznim kalendarom stupile na snagu nove cene cigareta u maloprodaji, veće za 10 dinara po paklici.

Nove, više cene, od 15. jula važe i za vozne karte u unutrašnjem železničkom saobraćaju, koje su poskupele u proseku za oko deset odsto.

Za isti procenat od deset odsto povećane su usluge sakupljanja i transporta komunalnog otpada Beograđanima, zbog čega su im već stigli uvećani računi za Infostan.

To, međutim, neće biti kraj rastu računa jer su Beogradske elektrane objavile da će od juna promeniti način obračuna utrošene toplotne energije za deo korisnika u prestonici, što u prevodu znači veće račune.

Nova cena struje

Poskupljenje električne energije najavljeno je za jesen mada ostaje nedoumica da li će se ono realizovati direktno preko povećanja cene kilovata ili kroz reorganizaciju idalje smanjenej limita tarifa, ili možda objedinjeno. Jedno je sigurno, kakvo god bude bilo, uticaće na rast inflacije.

Koliki uticaj svaka izmena tarifa ima na rast potrošačkih cena pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku za prvi kvartal 2026. godine, po kojima je međugodišnja stopa rasta cene električne energije za domaćinstva u tom periodu iznosila 9,6 odsto, iako u ovom periodu nije bilo novog linearnog povećanja cene električne energije.

Do toga je došlo zbog efekata uvođenja nove crvene zone tokom zimskih meseci. Granica za ulazak u najskuplju tarifnu zonu spuštena je sa 1.600 na 1.200 kilovat-sati, zbog čega je veći broj domaćinstava plaćao deo potrošnje po višim cenama.

Dodatni uticaj imalo je preneseno poskupljenje električne energije od 9,6 odsto iz oktobra 2025. godine. Pošto se cene u prvom kvartalu 2026. porede sa istim periodom prethodne godine, kada to povećanje još nije bilo na snazi, finalni statistički efekat na računima građana pokazao je rast od gotovo deset odsto.

Đogović smatra da će u nastavku godine međunarodni spoljni faktor vezan za energetiku, visoka baza zbog smanjenja trgovačkih marži, poskupljenje struje i najavljena davanja građanima gurati inflatorne tokove na više tako da će rast potrošačkih cena preći gornju projektovanu granicu inflatornog cilja od 4,5 odsto i ići i do pet odsto.

On kaže da se takav razvoj događaja očekuje uprkos tome što ćemo imati dodatni pozitivan uticaj poljoprirevde gde se očekuje dobar rod i kukuruza i suncokreta.

Smanjenje akciza na naftne derivate

Povodom poslednje odluke Vlade Srbije da smanji akcize na naftne derivate, Đogović ocenjuje da je to učinjeno da ne bi došlo do naglog rasta cena goriva koje bi imalo indirektne uticaje i na povećanje drugih aspekata ekonomskog života a što bi onda probudilo inflaciona očekivanja.

„Smanjenje akciza je jedna vrsta bafera ali ne može to dugo da traje jer se povećava deficit budžeta. Da bi se sprečilo da pređemo granicu od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), eliminišu se neke zacrtane stavke investicija, kako bi se ostalo u grancama zacrtanog deficita budžeta“, kaže ekonomista.

U kontekstu rasta inflacije u drugoj polovini godine, Đogović je ocenio da bi se mogla očekivati blago zaoštravanje monetarne politike i povećanja referentne kamatne stope od 0,25 baznih poena, ali i pritisci na devizni krurs u uslovima gde još nemamo rešenje situacije oko Naftne industrije Srbije (NBS).

NBS je u julu ostavila referentnu kamatnu stopu nepromenjenu uz projekcije da bi inflacija krajem ove ili početkom naredne godine mogla privremeno da pređe gornju granicu cilja od 4,5 odsto usled ostvarenog rasta svetske cene nafte i drugih primarnih proizvoda nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku, kao i više uvozne inflacije.

Pod pretpostavkom da je nedavni energetski šok bio privremen i da će svetska cena nafte, koja je u prethodnih mesec dana zabeležila pad, ostati oko sadašnjeg nižeg nivoa krajem ove i tokom naredne godine, inflacija bi trebalo da uspori i da se relativno brzo vrati u granice cilja do sredine 2027. godine.

Izvor: Biznis.rs

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Struja Grejanje Energenti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Alta banka i crveno-beli baloni i bankomat

Bankarstvo

11.avgust 2026. M. L. J.

Ofanziva „Alta banke“ na tri zemlje u regionu

„Alta banka“ srpskog biznismena Davora Macure, bliskog SNS-u, širi se i izvan granica Srbije. Nakon banke preuzela je i osiguravajuću kuću u Severnoj Makedoniji, a sprema se za Bosnu i Crnu Goru

Nuklearna elektrana u kineskoj provinciji Đangsi

Nuklearna energija

11.avgust 2026. B. B.

Kina je za deset godina utrostručila proizvodnju elektrečne energije iz nuklearki

Celokupan porast proizvodnje električne energije iz nuklearnih elektrana u 2025. godini potekao je iz Kine, koja je povećala proizvodnju za više od 34 teravat-sati

Minimalna plata

11.avgust 2026. M. L. J.

Koliki će biti minimalac 2027: Mali prvo obećao 650 evra, pa ponudio manje od 600

Ministarstvo finansija predložilo je minimalac od nešto manje od 600 evra od januara 2027. godine, iako je Siniša Mali rekao da bi on do kraja te godine trebalo da bude 650 evra. Sindikati kažu da onda ispada da će obećanih 650 evra dobiti tek 2028.

Kula na Bežanijskoj kosi

Kompleks Mind Tower

11.avgust 2026. I.M.

Odobrena gradnja kule na Bežanijskoj kosi: 35 spratova, 460 stanova i 119.000 kvadrata

Nova velika gradnja planirana je na Bežanijskoj kosi, između Bulevara Arsenija Čarnojevića, Studentskog sportskog centra i okolnih ulica. Mind Tower trebalo bi da ima ukupno 119.116 kvadratnih metara bruto građevinske površine, dok će najviši deo kompleksa dosezati 120 metara

Džef Bezos

11.avgust 2026. A.P.

Liverpul klub milijardera: I Džef Bezos postaje suvlasnik

Džef Bezos i Eduardo Saverin su deo konzorcijuma koji pregovara o kupovini trećine Fudbalskog kluba Liverpul. Fenvej Sport Grupa bi zadržao kontrolu nad klubom čija se vrednost procenjuje na 4,4 milijarde funti

Komentar
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure