img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Antimonopolske mere

Papreno skupe namirnice: Da li veliki trgovinski lanci u Srbiji dogovaraju cene?

12. oktobar 2024, 09:08 T.S.
Pod sumnjom: Deleze, Merkator, DIS i Univereksport Foto: Pixabay
Pod sumnjom: Deleze, Merkator, DIS i Univereksport
Copied

Protiv trgovinskih lanaca Deleze, Merkator, Univereksport i DIS pokrenut je postupak zbog sumnje da su nezakonito dogovarali cene određenih proizvoda. Ove četiri kompanije drže više od polovine tržišta maloprodaje na teritoriji Srbije

U proteklih nekoliko godina, na društvenim mrežama su postale redovne objave u kojima ljudi slikaju cene proizvoda u srpskim prodavnicama, pa ih upoređuju sa, na primer, Nemačkom. Uglavnom uz komentar poput: „Dokle više?“, kada se ispostavi da je isti proizvod višestruko jeftiniji u vodećoj zemlji Evropske unije.

Osnovne životne namirnice u Srbiji odavno su dostigle sumanute cene u odnosu na kvalitet koji se nudi – vrag je odneo šalu, pa je ponovo reagovala Vlada, ovog puta akcijom „Najbolja cena“, u kojoj su spuštene cene za oko 80 životnih namirnica.

No, ako osetite da su namirnice u jednom marketu skuplje, pa odlučite da ipak kupujete na nekom drugom mestu, možda ćete se prevariti i potrošiti samo dragoceno vreme. Jer, kako se čini, i veliki trgovinski lanci su u celoj situaciji našli korist.

Optuženi: Deleze, Merkator, Univereksport i DIS

Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je postupak protiv Delezea, Merkatora, Univereksporta i DIS-a, zbog sumnje da su ovi trgovinski lanci izvršili povredu konkurencije na tržištu zaključivanjem restriktivnog sporazuma.

Nakon višemesečnog praćenja kretanja cena za 35 odabranih proizvoda, među kojima su mleko, jogurt, ulje, brašno, šećer, jaja, kafa i banane, Komisija je utvrdila da su u maloprodajnim lancima cene za posmatrane proizvode identične.

U prostorijama ovih lanaca je obavljen nenajavljen uviđaj, koji je istovremeno sproveden i u preduzeću Cenoteka.

Čine više od polovine tržišta

Komisija sprovodi Sektorsku analizu stanja i uslova konkurencije na tržištima određenih prehrambenih proizvoda na teritoriji Srbije u periodu od 2018. do 2022. godine. Kako su pojedini nalazi uslovili potrebu za daljom i detaljnijom analizom, Komisija je ispitivala uslove konkurencije na tržištu maloprodaje za veći broj prehrambenih proizvoda.

Detaljnija analiza je izvršena praćenjem odabranih proizvoda kod maloprodavaca protiv kojih je pokrenut postupak, a koji, prema javno dostupnim podacima iz finansijskih izveštaja koje objavljuje Agencija za privredne registre, ukupno čine preko 50 odsto tržišta maloprodaje na teritoriji Srbije, piše Nova ekonomija.

Tako je Komisija, tokom više meseci praćenja kretanje cena za 35 izabranih proizvoda, konstatovala da su u maloprodajnim lancima za posmatrane proizvode cene – identične. Nakon toga Komisija je za 45 proizvoda tokom avgusta 2024. godine upoređivala cene kod stranaka u postupku, uz dodatak još jednog maloprodavca.

Na osnovu svih sprovedenih analiza, Komisija je zaključila da je tržište maloprodaje u Srbiji ostvarilo vrednosni rast u periodu od aprila 2023. do marta 2024. godine uz istovremeni količinski blagi pad i da je porast cena u maloprodaji bio skoro duplo veći od inflatornih pritisaka.

Odsustvo međusobnog konkurentskog pritiska

U periodu višemesečnog praćenja (april – septembar 2024. godine) redovne cene osam proizvoda (mleko, jogurt, ulje, brašno, šećer, jaja, kafa i banane) kod svih posmatranih maloprodavaca su bile iste ili slične, uz različite uslove nabavke.

Takođe, utvrđeno je da se vrednost potrošačke korpe koja sadrži 45 odabranih proizvoda neznatno razlikuje između stranaka u postupku, dok je znatno niža u maloprodajnom objektu koji ima najnepovoljnije komercijalne uslove nabavke.

Komisija je na osnovu svega utvrđenog osnovano pretpostavila da su pokazatelji konstatovani na tržištu maloprodaje rezultat odsustva međusobnog konkurentskog pritiska posmatranih maloprodavaca, odnosno da su ta društva zaključila restriktivni sporazum iz člana 10. Zakona o zaštiti konkurencije.

To je utvrđeno naročito na osnovu toga što je kod posmatranih proizvoda jedini oblik cenovna konkurencija, koja u uslovima istih redovnih, pa i istih akcijskih cena izostaje u potpunosti.

Komisija je u saopštenju navela da u svom radu, naročito za dokazivanje tajnih, zabranjenih sporazuma, ima na raspolaganju različite mehanizme, a za koje je neophodan i određeni stepen poverljivosti.

Iz tog razloga nije u mogućnosti da javno saopštava svoje eventualne namere za postupanje u konkretnim slučajevima, kako ne bi došlo do kompromitovanja postupka.

Srbija kao Holandija – ali samo po cenama

Iako stopa inflacije u Srbiji više nije dvocifrena, ona i dalje prednjači u rastu cena u regionu – prema podacima Eurostata inflacija u Srbiji u avgustu bila je 4,4 odsto, više od bilo koje druge zemlje Zapadnog Balkana.

Njihovi podaci govore i da su cene hrane i bezalkoholnih pića u Srbiji u 2023. godini bile na 96 odsto proseka Evropske unije (EU), što, kako navode, „pokazuje približavanje EU“.

„Proces konvergencije, odnosno približavanja EU, izgleda da najbolje funkcioniše baš u ovoj oblasti. U 2020. godini, pred početak talasa inflacije koji je zahvatio i Srbiju i Evropu, cene hrane u Srbiji bile su 20 odsto ispod cena proseka EU“, piše Danas.

Kako je istaknuto u izveštaju Eurostata, zemlje centralne i istočne Evrope imale su jeftiniju hranu nego Srbija, poput Poljaka koji su hranu i piće plaćali 22,5 odsto manje od proseka EU, Bugari 11,7 odsto manje od proseka, a najjeftiniju hranu prošle godine u EU imali su Rumuni, sa cenama na nivou od 73,5 odsto proseka EU.

U Crnoj Gori cena hrane bila je 87 odsto proseka EU, u Severnoj Makedoniji bile su oko 68 odsto proseka, a najjeftinija hrana bila je u Turskoj 36 odsto ispod proseka EU, dok je hrana u Holandiji bila nešto skuplja nego u Srbiji.

Međutim, iako cena proizvoda u Srbiji prati trendove cena EU, prosečna zarada u Srbiji je duplo manja.

Prema podacima Eurostata, prosečna neto plata u EU u 2020. godini iznosila je oko 1.140 evra, a u Srbiji je bila 510 evra ili skoro 45 odsto EU proseka, dok je 2023. godine prosečna plata u EU porasla na oko 1.367 evra, a u Srbiji na 733 evra, odnosno „skočila“ je na 53,6 odsto prosečne plate u EU.

Izvori: Nova ekonomija/Danas

Tagovi:

Cene u Srbiji Kupovina Trgovinski lanci
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Politička kriza

21.avgust 2025. Katarina Stevanović

Vučićeve „čudesne mere“: Kupovina vremena ili juriš u izbore?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je „čudesne mere” za narod od 1. septembra. Da li je reč o još jednom potezu za cementiranje sigurnog biračkog tela

Sniženje cena

20.avgust 2025. M. L. J.

Vučićeve „čudesne” mere: Ko kupuje jeftino, njemu dođe isto

Svečano najavljivanje sniženja cena prehrambenih artikala predsednika Srbije Aleksandra Vučića, zapravo je marketinška manipulacija cenama

Brojila za struju

15.avgust 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Bivši saradnik Bate Gašića ruši Marka Bosanca u poslu sa brojilima

Ko drži firmu „Đerdap usluge“ koja se drznula da prijavi firmu Marka Bosanca, biznismena bliskog vlasnima, zbog nameštenog tendera sa elektrodistribucijom za brojila za struju. Za to vreme, ispaštaju građani i radnici EDS-a

NIS Petrol

14.avgust 2025. M.M.

Nova ekonomija: NIS prodaje benzinske pumpe u Bugarskoj

Kompanija Uni Energy OOD zainteresovana je da kupi NIS Petrol Bugarska koji u posedu ima 23 benzinske stanice. Ako se posao realizuje, Gazpromove lokacije postaće Avia lanac pumpi

Inflacije veća od očekivane

13.avgust 2025. M. L. J.

Pravdanje Jorgovanke Tabaković skupim jagodama i trešnjama

Inflacija u Srbiji prevarila je očekvanje Narodne banke, koja ovo poskupljenje troškova života objašnjava višom silom i studentskom aktivnošću. Ipak, nije sve tako

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure