
Sankcije SAD
Sankcije protiv NIS-a: Da li će se gorivo plaćati samo u kešu?
„Ukoliko ne pronađe neku banku koja želi da posluje s njim, zatvaranje računa znači da bi NIS prestao da radi“, kaže za „Vreme“ ekonomista Goran Radosavljević
Koncerti i sportski događaji najviše pune smeštajne kapacitete glavnog grada Srbije, a predstojeći nastup nemačke grupe na Ušću doneo je veliku i brzu zaradu vlasnicima smeštaja
Koncert grupe Ramštajn neće napuniti samo Ušće, već i Beogradske hotele i apartmane. Za prvi koncert koji će se održati u petak 24. maja, hotelske sobe su rasprodate, pa onima koji još nisu odabrali smeštaj za tu priliku, preostaju samo apartmani i to po jako visokim cenama.
Kako to uglavnom biva sa beogradskim stanovima pri velikoj potražnji, cene dostižu neverovatne cifre. Trenutno je najeftinijji stan na platformama Booking ili AirBnB 200 evra i nalazi se u Mirijevu, dok najvišu cenu dostižu stanovi u Beogradu na vodi, čak 1.500 evra za noć.
Da veliki događaji pune hotele, nedavno je potvrdio i direktor hotela Hilton Aleksandar Vasiljević, koji se osvrnuo na popunjenost kapaciteta tokom događaja kao što je bio Sajam nameštaja.
Znatno više ljudi ipak privuku koncerti svetski poznatih izvođača, pri čemu je bitan faktor da li nastupaju u još nekoj od prestonica regiona ili samo u Beogradu. Upravo je to presudno uticalo da Ramštajn nastupi dva puta i napravi „laku zaradu“ ugostiteljima.
Dok je na dan prvog koncerta na platformi Booking dostupno tek tridesetak soba, za subotu 25. maj, kada se održava drugi koncert,slobodno je više od 80 soba. Za noć između subote na nedelju moguće je naći čak i hotelsku sobu za 350 evra, a i cene apartmana su gotovo duplo niže nego za veče pre.
Pomama zbog košarke
Povoljno na hotelijerstvo utiču i međunarodni sportski događaji, pa je slična pomama bila pre dve godine, kada se u Beogradu održavao „Final Four“. Tada cene smeštaja nisu u nebesa otišle samo u glavnom gradu, već i u okolnim mestima.
Tada nije bilo moguće naći ni kartu za utakmicu niti smeštaj u glavnom gradu Srbije, jer su Grci to sebi obezbedili i pre nego što je ekipa Olimpiakosa osigurala plasman u polufinale koje se igralo u Areni. U polufinalnom meču grčkih navijača na tribinama bilo je oko 13.000, a oko 5.000 navijača turskog Efesa, kojima su Grci za masovno ustupili ulaznice, s obzirom da je upravo taj tim prošao u finale.
Za drugu polufinalnu utakmicu koja se igrala između Barselone i Real Madrida, gostiju iz Španije bilo je znatno manje. Barselona je tada bila jedini španski grad koji je imao direktnu avio liniju prema Beogradu, pa je navijača istoimenog kluba bilo znatno više nego iako su oni otišli u finale.
Te 2022. godine, direktor udruženja hotelijera – Hores Georgi Genov rekao je da Beograd ima 8.000 hotelskih soba, skoro 10.000 u privatnom smeštaju, da je sve bilo popunjeno, a da su mnogi navijači odseli i u neregistrovanim smeštajnim objektima.
Osim košarke koja je vrlo popularan sport, jasno je da bi međunarodne fudbalske utakmice privukle još više posetilaca, ali s obzirom na rezultate ovdašnjih klubova koji već trideset godina nisu stigli u poodmaklu fazu međunarodnih takmičenja, za sada su vlasnici smeštajnih objekata bez benefita od ovog sporta.
Nedovoljno hotela
Beograd broji samo 120 hotela, što je nedovoljno za grad koji je domaćin velikim događajima. Upravo zbog toga, hoteli se lako popune, pogotovo oni od pet zvezdica, koji se mogu naborjati na prst jedne ruke.
„Osim hotela visoke kategorije, Beogradu nedostaju i oni od jedne ili dve zvezdice, mada se oni nadomešćuju stanovima i sobama za najam, kojih je sve više. Beograd je destinacija za celu godinu i broj stranih gostiju je sve veći”, rekao je nedavno za „Vreme“ direktor Turističke organizacije Beograda Miodrag Popović.
Apartmanskog smeštaja, odnosno takozvanih stanova na dan, ne zna se koliko ukupno ima, jer mnogi nisu registrovanji, a u celoj Srbiji ih je manje od 23.000 registrovanih.
„Ukoliko ne pronađe neku banku koja želi da posluje s njim, zatvaranje računa znači da bi NIS prestao da radi“, kaže za „Vreme“ ekonomista Goran Radosavljević
Građani Srbije mogu da odahnu – uvođenje ETIAS sistema, koji je trebalo da donese nove procedure za ulazak u Šengen zonu, odloženo je do daljnjeg
Odlazak italijanske kompanije „Beneton" iz Niša donosi neizvesnost ne samo za radnike, već i za buduću namenu zemljišta. Stručnjaci ističu da trenutni urbanistički planovi ne predviđaju stambenu izgradnju, a prisustvo arheoloških nalazišta dodatno otežava potencijalne investicije
Srbija se pridružuje globalnom trendu implementacije veštačke inteligencije (VI) u poslovne procese. Stručnjaci ističu da je ključna reč – prekvalifikacija
Firma „Džonson elektrik“ u Nišu moraće da vrati blizu milion evra subvencija, koje je od države Srbije dobila da bi podstakla zapošljavanje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve