img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Opada prodaja električnih automobila u EU: Zašto vozači kupuju sve više hibride?

01. septembar 2024, 15:21 Jasmina Roze / DW
Foto: AP
U Srbiji još uven nisu zastupljeni električni automobili
Copied

Prodaja električnih automobila u Evropskoj uniji doživljava značajan pad, posebno u Nemačkoj, gde je zabeležen pad od 37 odsto. Stručnjaci ističu da su ključni faktori za ovaj zastoj visoke cene i ukidanje državnih subvencija, dok hibridni modeli beleže rast u prodaji

Rast elektromobilnosti u Evropskoj uniji je značajno usporen: u julu je broj novoregistrovanih električnih automobila opao za 11 procenata u poređenju sa istim mesecom prošle godine. Industrijsko udruženje ACEA zabeležilo je pad prodaje u dvanaest zemalja EU. U Nemačkoj registrovano čak 37 procenata manje električnih automobila, objavio je Dojče vele.

Hibridi se dobro prodaju

Sveukupno, bez obzira na tip pogona, broj novoregistrovanih automobila u EU je porastao za 0,2 procenta u poređenju sa istim mesecom prošle godine, na ukupno 852.051 vozilo.

Tržišni udeo električnih automobila u novim registracijama je time opao – sa 13,5 na 12,1 procenat. Automobili koji koriste fosilna goriva imaju blago smanjen tržišni udeo od 46 procenata. Hibridni modeli su, međutim, značajno porasli i sada čine 32 procenta.

Ključno: cena i subvencije

„Rast elektromobilnosti je u zastoju – ne samo u Nemačkoj“, konstatuje ekspert za mobilnost Konstantin Gal.

Ali zašto je to tako? „Ključni faktor koji trenutno sprečava dalju rasprostranjenost električnih automobila je visoka cena“, kaže Gal. U zemljama gde postoji visoka finansijska podrška od strane države, prodaja se razvija pozitivno. Gde te subvencije nedostaju, kupci se odlučuju za jeftinije automobile sa motorima na unutrašnje sagorevanje.

Najbolji primer je Nemačka: ovde je ukidanje ekološke premije značajno umanjilo prodaju električnih automobila. Ali i inače je uočljivo da se električni automobili dobro prodaju samo u zemljama sa visokim državnim subvencijama.

Tu se pre svega ubrajaju skandinavske zemlje – u Danskoj tržišni udeo električnih automobila iznosi već 52 procenta, a u Švedskoj 34 procenta. Takođe, i u Beneluksu e-automobili su traženi zahvaljujući državnim premijama: Belgija, Holandija i Luksemburg imaju tržišni udeo oko 30 procenata.

Na Istoku – zanemarljiv udeo e-automobila

U većini drugih EU zemalja, međutim, električna vozila i dalje ostaju apsolutni nišni proizvod. „U čak 15 EU zemalja tržišni udeo električnih automobila u julu je bio ispod deset procenata“, naglašava Gal. U Nemačkoj je to svega 13 procenata.

U zemljama istočne i jugoistočne Evrope, električni automobili su i dalje veoma retka pojava na putevima, sa tržišnim udelom od skromnih 4,3 procenta.

„Tržišni udeli su zanemarljivi, i malo toga ukazuje na to da će se to u doglednoj budućnosti promeniti“, kaže Gal.

Skupo paralelno održavanje proizvodnje oba tipa

Slab razvoj tržišta za električne automobile predstavlja veliki izazov za industriju. Proizvođači automobila sada svoje ambiciozne ciljeve za električna vozila moraju da prilagode realnosti i produže paraleno prisustvo oba tipa automobila na tržištu – onih sa motorima na unutrašnje sagorevanje i na električni pogon. Prema mišljenju stručnjaka iz industrije, to će koštati mnogo novca.

Poboljšanje situacije moglo bi se očekivati tek srednjoročno, smatra Gal: „Kada se na tržištu pojave jeftiniji električni automobili, mogu se pridobiti i nove grupe kupaca.“

Tagovi:

električni automobil Evropska unija Prodaja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
U nedelju, 9. novembra, navršiće se mesec dana kako su uvedene sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS).

Energetika

06.novembar 2025. Bojan Bednar

Sankcije NIS-u: Ogromna šteta za budžet Srbije, poremećaji na tržištu krajem januara

Energetski stručnjak Miloš Zdravković kaže da neće biti nestašice goriva, ali de će budžet Srbije zbog sankcija NIS-u pretrpeti enormnu štetu. S druge strane njegov kolega Željko Marković upozorava da su poremećaji na tržištu naftnih derivata neminovni

Otpuštanja radnika

05.novembar 2025. M. L. J.

Novi otkazi na jugu Srbije: I „Tigar AD“ tera radnike

Državno preduze „Tigar AD“ iz Pirota priključilo se neslavnoj grupi fabrika koji su na jugu Srbije počeli da optuštaju radnike

Baterije izazivaju požare

05.novembar 2025. I.M.

Stelantis povlači iz prodaje 375.000 hibridnih džipova

Nakon prošlomesečnog povlačenja više od 298.000 vozila zbog rizika od prevrtanja, Stelantis sada povlači čak 375.000 hibridnih džipova zbog kvara baterija i požara

Javna nabavka

05.novembar 2025. I.M.

Beograd kupuje nove autobuse vredne 7,8 milijardi dinara

GSP Beograd objavio je oglas za kupovinu novih solo i zglobnih autobusa kroz finansijski lizing. Ukupna vrednost nabavke iznosi 7,8 milijardi dinara, a ponuđači imaju rok do 24. novembra da podnesu svoje ponude

Prodaja Naftne industrije Srbije

04.novembar 2025. M. L. J.

Rusi jure oligarhe: NIS bi mogao putem „Lukoila“

Dil oko prodaje NIS-a konačno je počeo da se raspetljava, a kupac bi mogao da se nađe među ruskim „prijateljskim“ oligarsima

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure