img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Opada prodaja električnih automobila u EU: Zašto vozači kupuju sve više hibride?

01. septembar 2024, 15:21 Jasmina Roze / DW
Foto: AP
Električni automobili
Copied

Prodaja električnih automobila u Evropskoj uniji doživljava značajan pad, posebno u Nemačkoj, gde je zabeležen pad od 37 odsto. Stručnjaci ističu da su ključni faktori za ovaj zastoj visoke cene i ukidanje državnih subvencija, dok hibridni modeli beleže rast u prodaji

Rast elektromobilnosti u Evropskoj uniji je značajno usporen: u julu je broj novoregistrovanih električnih automobila opao za 11 procenata u poređenju sa istim mesecom prošle godine. Industrijsko udruženje ACEA zabeležilo je pad prodaje u dvanaest zemalja EU. U Nemačkoj registrovano čak 37 procenata manje električnih automobila, objavio je Dojče vele.

Hibridi se dobro prodaju

Sveukupno, bez obzira na tip pogona, broj novoregistrovanih automobila u EU je porastao za 0,2 procenta u poređenju sa istim mesecom prošle godine, na ukupno 852.051 vozilo.

Tržišni udeo električnih automobila u novim registracijama je time opao – sa 13,5 na 12,1 procenat. Automobili koji koriste fosilna goriva imaju blago smanjen tržišni udeo od 46 procenata. Hibridni modeli su, međutim, značajno porasli i sada čine 32 procenta.

Ključno: cena i subvencije

„Rast elektromobilnosti je u zastoju – ne samo u Nemačkoj“, konstatuje ekspert za mobilnost Konstantin Gal.

Ali zašto je to tako? „Ključni faktor koji trenutno sprečava dalju rasprostranjenost električnih automobila je visoka cena“, kaže Gal. U zemljama gde postoji visoka finansijska podrška od strane države, prodaja se razvija pozitivno. Gde te subvencije nedostaju, kupci se odlučuju za jeftinije automobile sa motorima na unutrašnje sagorevanje.

Najbolji primer je Nemačka: ovde je ukidanje ekološke premije značajno umanjilo prodaju električnih automobila. Ali i inače je uočljivo da se električni automobili dobro prodaju samo u zemljama sa visokim državnim subvencijama.

Tu se pre svega ubrajaju skandinavske zemlje – u Danskoj tržišni udeo električnih automobila iznosi već 52 procenta, a u Švedskoj 34 procenta. Takođe, i u Beneluksu e-automobili su traženi zahvaljujući državnim premijama: Belgija, Holandija i Luksemburg imaju tržišni udeo oko 30 procenata.

Na Istoku – zanemarljiv udeo e-automobila

U većini drugih EU zemalja, međutim, električna vozila i dalje ostaju apsolutni nišni proizvod. „U čak 15 EU zemalja tržišni udeo električnih automobila u julu je bio ispod deset procenata“, naglašava Gal. U Nemačkoj je to svega 13 procenata.

U zemljama istočne i jugoistočne Evrope, električni automobili su i dalje veoma retka pojava na putevima, sa tržišnim udelom od skromnih 4,3 procenta.

„Tržišni udeli su zanemarljivi, i malo toga ukazuje na to da će se to u doglednoj budućnosti promeniti“, kaže Gal.

Skupo paralelno održavanje proizvodnje oba tipa

Slab razvoj tržišta za električne automobile predstavlja veliki izazov za industriju. Proizvođači automobila sada svoje ambiciozne ciljeve za električna vozila moraju da prilagode realnosti i produže paraleno prisustvo oba tipa automobila na tržištu – onih sa motorima na unutrašnje sagorevanje i na električni pogon. Prema mišljenju stručnjaka iz industrije, to će koštati mnogo novca.

Poboljšanje situacije moglo bi se očekivati tek srednjoročno, smatra Gal: „Kada se na tržištu pojave jeftiniji električni automobili, mogu se pridobiti i nove grupe kupaca.“

Tagovi:

električni automobil Evropska unija Prodaja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Otkupna cena maline svake godine je briga poljoprivrednika

Trgovina

02.maj 2026. N.R.

Maline sa kadmijumom: Francuzi zadržali robu iz Srbije

Srbija je velesila u proizvodnji malina, ali nije zgodno kad se u njima pronađu veće količine teškog metala od dozvoljenih

Vučić i Mali

Ekspo 2027

30.april 2026. I.M.

Vučić iz helikoptera video 337 Kineza i kamione koji stoje

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da tokom leta ka Republici Srpskoj namerno promenio rutu helikoptera kako bi iz vazduha proverio napredak radova na Ekspu i stadionu u Surčinu

Privreda

29.april 2026. B. B.

Nova ekonomija: Loša prognoza Svetske banke za Srbiju

Privreda Srbije deli sudbinu regiona koji se suočava sa usporavanjem rasta

Francuska

29.april 2026. Jelena Kozbašić/Klima011

Duplirana državna pomoć za toplotne pumpe i električne automobile

Zbog opšte naftne krize, Francuska je duplirala državnu pomoć za e-vozila i toplotne pumpe na 10 milijardi evra godišnje

Energetika

29.april 2026. M. L. J.

„Kostolac B3“: Kad se Srbija hvali onim što svet izbacuje iz upotrebe

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović u termoelektrani „Kostolac“ slavi izgradnju bloka B3 i hvali se MMF-u . Dok je Srbija na njega čekala 30 godina, zahtevi EU u međuvremenu idu u potpuno drugom pravcu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure