img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Opada prodaja električnih automobila u EU: Zašto vozači kupuju sve više hibride?

01. septembar 2024, 15:21 Jasmina Roze / DW
Foto: AP
U Srbiji još uven nisu zastupljeni električni automobili
Copied

Prodaja električnih automobila u Evropskoj uniji doživljava značajan pad, posebno u Nemačkoj, gde je zabeležen pad od 37 odsto. Stručnjaci ističu da su ključni faktori za ovaj zastoj visoke cene i ukidanje državnih subvencija, dok hibridni modeli beleže rast u prodaji

Rast elektromobilnosti u Evropskoj uniji je značajno usporen: u julu je broj novoregistrovanih električnih automobila opao za 11 procenata u poređenju sa istim mesecom prošle godine. Industrijsko udruženje ACEA zabeležilo je pad prodaje u dvanaest zemalja EU. U Nemačkoj registrovano čak 37 procenata manje električnih automobila, objavio je Dojče vele.

Hibridi se dobro prodaju

Sveukupno, bez obzira na tip pogona, broj novoregistrovanih automobila u EU je porastao za 0,2 procenta u poređenju sa istim mesecom prošle godine, na ukupno 852.051 vozilo.

Tržišni udeo električnih automobila u novim registracijama je time opao – sa 13,5 na 12,1 procenat. Automobili koji koriste fosilna goriva imaju blago smanjen tržišni udeo od 46 procenata. Hibridni modeli su, međutim, značajno porasli i sada čine 32 procenta.

Ključno: cena i subvencije

„Rast elektromobilnosti je u zastoju – ne samo u Nemačkoj“, konstatuje ekspert za mobilnost Konstantin Gal.

Ali zašto je to tako? „Ključni faktor koji trenutno sprečava dalju rasprostranjenost električnih automobila je visoka cena“, kaže Gal. U zemljama gde postoji visoka finansijska podrška od strane države, prodaja se razvija pozitivno. Gde te subvencije nedostaju, kupci se odlučuju za jeftinije automobile sa motorima na unutrašnje sagorevanje.

Najbolji primer je Nemačka: ovde je ukidanje ekološke premije značajno umanjilo prodaju električnih automobila. Ali i inače je uočljivo da se električni automobili dobro prodaju samo u zemljama sa visokim državnim subvencijama.

Tu se pre svega ubrajaju skandinavske zemlje – u Danskoj tržišni udeo električnih automobila iznosi već 52 procenta, a u Švedskoj 34 procenta. Takođe, i u Beneluksu e-automobili su traženi zahvaljujući državnim premijama: Belgija, Holandija i Luksemburg imaju tržišni udeo oko 30 procenata.

Na Istoku – zanemarljiv udeo e-automobila

U većini drugih EU zemalja, međutim, električna vozila i dalje ostaju apsolutni nišni proizvod. „U čak 15 EU zemalja tržišni udeo električnih automobila u julu je bio ispod deset procenata“, naglašava Gal. U Nemačkoj je to svega 13 procenata.

U zemljama istočne i jugoistočne Evrope, električni automobili su i dalje veoma retka pojava na putevima, sa tržišnim udelom od skromnih 4,3 procenta.

„Tržišni udeli su zanemarljivi, i malo toga ukazuje na to da će se to u doglednoj budućnosti promeniti“, kaže Gal.

Skupo paralelno održavanje proizvodnje oba tipa

Slab razvoj tržišta za električne automobile predstavlja veliki izazov za industriju. Proizvođači automobila sada svoje ambiciozne ciljeve za električna vozila moraju da prilagode realnosti i produže paraleno prisustvo oba tipa automobila na tržištu – onih sa motorima na unutrašnje sagorevanje i na električni pogon. Prema mišljenju stručnjaka iz industrije, to će koštati mnogo novca.

Poboljšanje situacije moglo bi se očekivati tek srednjoročno, smatra Gal: „Kada se na tržištu pojave jeftiniji električni automobili, mogu se pridobiti i nove grupe kupaca.“

Tagovi:

Evropska unija električni automobil Prodaja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Šta je važno zaposlenima u IT sektoru

Radna mesta

26.mart 2026. Marija L. Janković

Zašto pljušte otkazi u IT-u po Beogradu: Srpski programer mora da se menja

Tri IT kompanije su otpustile 500 ljudi u Beogradu u deset dana, a postoje i naznake novih otpuštanja, kažu poznavaoci tržišta za „Vreme“. Otkud ovi silni otkazi i šta radnici mogu da očekuju?

Kancelarija sa kompjuterima

Radna mesta

26.mart 2026. M. L. J.

Petsto ljudi otpušteno za 10 dana: Strane IT firme odlaze iz Srbije

Oko petsto ljudi dobilo je otkaze u IT sektoru u Beogradu za deset dana jer su tri strane kompanije odlučile da odu iz Srbije

Hrana

25.mart 2026. Bojan Bednar

Zašto cene otkupa hrane padaju, a cene u prodavnicama ostaju iste

Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca

Plaćanje, novac, Dinari

Siromaštvo

25.mart 2026. M. L. J.

Dok Vučić najavljuje plate od 2.000 evra, Srbija grca u siromaštvu

Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu

Energetska kriza

25.mart 2026. M. L. J.

Energetski trio fantastiko: Zašto se posle rasta cene gasa i nafte očekuje poskupljenje struje

Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja

Komentar

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure