img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Opada prodaja električnih automobila u EU: Zašto vozači kupuju sve više hibride?

01. септембар 2024, 15:21 Jasmina Roze / DW
Foto: AP
U Srbiji još uven nisu zastupljeni električni automobili
Copied

Prodaja električnih automobila u Evropskoj uniji doživljava značajan pad, posebno u Nemačkoj, gde je zabeležen pad od 37 odsto. Stručnjaci ističu da su ključni faktori za ovaj zastoj visoke cene i ukidanje državnih subvencija, dok hibridni modeli beleže rast u prodaji

Rast elektromobilnosti u Evropskoj uniji je značajno usporen: u julu je broj novoregistrovanih električnih automobila opao za 11 procenata u poređenju sa istim mesecom prošle godine. Industrijsko udruženje ACEA zabeležilo je pad prodaje u dvanaest zemalja EU. U Nemačkoj registrovano čak 37 procenata manje električnih automobila, objavio je Dojče vele.

Hibridi se dobro prodaju

Sveukupno, bez obzira na tip pogona, broj novoregistrovanih automobila u EU je porastao za 0,2 procenta u poređenju sa istim mesecom prošle godine, na ukupno 852.051 vozilo.

Tržišni udeo električnih automobila u novim registracijama je time opao – sa 13,5 na 12,1 procenat. Automobili koji koriste fosilna goriva imaju blago smanjen tržišni udeo od 46 procenata. Hibridni modeli su, međutim, značajno porasli i sada čine 32 procenta.

Ključno: cena i subvencije

„Rast elektromobilnosti je u zastoju – ne samo u Nemačkoj“, konstatuje ekspert za mobilnost Konstantin Gal.

Ali zašto je to tako? „Ključni faktor koji trenutno sprečava dalju rasprostranjenost električnih automobila je visoka cena“, kaže Gal. U zemljama gde postoji visoka finansijska podrška od strane države, prodaja se razvija pozitivno. Gde te subvencije nedostaju, kupci se odlučuju za jeftinije automobile sa motorima na unutrašnje sagorevanje.

Najbolji primer je Nemačka: ovde je ukidanje ekološke premije značajno umanjilo prodaju električnih automobila. Ali i inače je uočljivo da se električni automobili dobro prodaju samo u zemljama sa visokim državnim subvencijama.

Tu se pre svega ubrajaju skandinavske zemlje – u Danskoj tržišni udeo električnih automobila iznosi već 52 procenta, a u Švedskoj 34 procenta. Takođe, i u Beneluksu e-automobili su traženi zahvaljujući državnim premijama: Belgija, Holandija i Luksemburg imaju tržišni udeo oko 30 procenata.

Na Istoku – zanemarljiv udeo e-automobila

U većini drugih EU zemalja, međutim, električna vozila i dalje ostaju apsolutni nišni proizvod. „U čak 15 EU zemalja tržišni udeo električnih automobila u julu je bio ispod deset procenata“, naglašava Gal. U Nemačkoj je to svega 13 procenata.

U zemljama istočne i jugoistočne Evrope, električni automobili su i dalje veoma retka pojava na putevima, sa tržišnim udelom od skromnih 4,3 procenta.

„Tržišni udeli su zanemarljivi, i malo toga ukazuje na to da će se to u doglednoj budućnosti promeniti“, kaže Gal.

Skupo paralelno održavanje proizvodnje oba tipa

Slab razvoj tržišta za električne automobile predstavlja veliki izazov za industriju. Proizvođači automobila sada svoje ambiciozne ciljeve za električna vozila moraju da prilagode realnosti i produže paraleno prisustvo oba tipa automobila na tržištu – onih sa motorima na unutrašnje sagorevanje i na električni pogon. Prema mišljenju stručnjaka iz industrije, to će koštati mnogo novca.

Poboljšanje situacije moglo bi se očekivati tek srednjoročno, smatra Gal: „Kada se na tržištu pojave jeftiniji električni automobili, mogu se pridobiti i nove grupe kupaca.“

Tagovi:

električni automobil Evropska unija Prodaja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Američke sankcije NIS-u

12.октобар 2025. I.M.

Zorana Mihajlović: Ima dovoljno goriva, lopta je na ruskoj strani

Bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović istakla za RTS da država ima dovoljno goriva i skladišta, te da građani ne treba da strahuju zbog aktuelne situacije u NIS-u

Ogrev poskupeo

12.октобар 2025. I.M.

Nestašica peleta u Srbiji: stovarišta prazna – cene „eksplodirale“

Mnoge domaćinstva čekala su poslednji trenutak da nabave pelet za grejanje, što je dovelo do praznih stovarišta i rasta cena. Proizvođači poručuju – peleta ima, ali količine nisu dovoljne za trenutnu navalu.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedovic Handanović kaže povodom američkih sankcija NIS-u da vlast od ruske strane očekuje da budu zaštićeni interesi Srbije i njena energetska sigurnost i bezbednost.

Naftna industrija Srbije

11.октобар 2025. B. B.

Đedović Handanović: Menadžment NIS-a se nada da će Vučić naći nekakvo rešenje

„Menadžment NIS-a se nada da će Aleksandar Vučić da nađe nekakvo rešenje na višem nivou, ali čak ni predsednik Srbije nema magični štapić“, upozorava Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović

Strane investicije

10.октобар 2025. Katarina Stevanović

Zašto strani investitori nisu više toliko zainteresovani za Srbiju?

Nekada popularna za otvaranje stranih fabrika, Srbija je, kaže predsednik Aleksandar Vučić sada manje atraktivna, a za to su krive blokade i to što više nema jeftine radne snage. Da li je baš tako?

Reakcije iz Moskve

10.октобар 2025. I.M.

Šta kažu Rusi nakon uvođenja sankcija NIS-u

Ruski eksperti i diplomate tvrde da američke sankcije NIS-u neće izazvati kolaps, ali da će Srbija morati da pronađe nova rešenja i poslovne modele

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure