
EXPO 2027
EXPO bi novcem građana da „obara Ginisove rekorde“
Nije šala - preduzeće EXPO 2027 će potrošiti 1,3 miliona dinara za nabavku koja se doslovno zove „Konsultantske usluge za obaranje Ginisovih rekorda tokom izložbe EXPO 2027“

Prodaja električnih automobila u Evropskoj uniji doživljava značajan pad, posebno u Nemačkoj, gde je zabeležen pad od 37 odsto. Stručnjaci ističu da su ključni faktori za ovaj zastoj visoke cene i ukidanje državnih subvencija, dok hibridni modeli beleže rast u prodaji
Rast elektromobilnosti u Evropskoj uniji je značajno usporen: u julu je broj novoregistrovanih električnih automobila opao za 11 procenata u poređenju sa istim mesecom prošle godine. Industrijsko udruženje ACEA zabeležilo je pad prodaje u dvanaest zemalja EU. U Nemačkoj registrovano čak 37 procenata manje električnih automobila, objavio je Dojče vele.
Hibridi se dobro prodaju
Sveukupno, bez obzira na tip pogona, broj novoregistrovanih automobila u EU je porastao za 0,2 procenta u poređenju sa istim mesecom prošle godine, na ukupno 852.051 vozilo.
Tržišni udeo električnih automobila u novim registracijama je time opao – sa 13,5 na 12,1 procenat. Automobili koji koriste fosilna goriva imaju blago smanjen tržišni udeo od 46 procenata. Hibridni modeli su, međutim, značajno porasli i sada čine 32 procenta.
Ključno: cena i subvencije
„Rast elektromobilnosti je u zastoju – ne samo u Nemačkoj“, konstatuje ekspert za mobilnost Konstantin Gal.
Ali zašto je to tako? „Ključni faktor koji trenutno sprečava dalju rasprostranjenost električnih automobila je visoka cena“, kaže Gal. U zemljama gde postoji visoka finansijska podrška od strane države, prodaja se razvija pozitivno. Gde te subvencije nedostaju, kupci se odlučuju za jeftinije automobile sa motorima na unutrašnje sagorevanje.
Najbolji primer je Nemačka: ovde je ukidanje ekološke premije značajno umanjilo prodaju električnih automobila. Ali i inače je uočljivo da se električni automobili dobro prodaju samo u zemljama sa visokim državnim subvencijama.
Tu se pre svega ubrajaju skandinavske zemlje – u Danskoj tržišni udeo električnih automobila iznosi već 52 procenta, a u Švedskoj 34 procenta. Takođe, i u Beneluksu e-automobili su traženi zahvaljujući državnim premijama: Belgija, Holandija i Luksemburg imaju tržišni udeo oko 30 procenata.
Na Istoku – zanemarljiv udeo e-automobila
U većini drugih EU zemalja, međutim, električna vozila i dalje ostaju apsolutni nišni proizvod. „U čak 15 EU zemalja tržišni udeo električnih automobila u julu je bio ispod deset procenata“, naglašava Gal. U Nemačkoj je to svega 13 procenata.
U zemljama istočne i jugoistočne Evrope, električni automobili su i dalje veoma retka pojava na putevima, sa tržišnim udelom od skromnih 4,3 procenta.
„Tržišni udeli su zanemarljivi, i malo toga ukazuje na to da će se to u doglednoj budućnosti promeniti“, kaže Gal.
Skupo paralelno održavanje proizvodnje oba tipa
Slab razvoj tržišta za električne automobile predstavlja veliki izazov za industriju. Proizvođači automobila sada svoje ambiciozne ciljeve za električna vozila moraju da prilagode realnosti i produže paraleno prisustvo oba tipa automobila na tržištu – onih sa motorima na unutrašnje sagorevanje i na električni pogon. Prema mišljenju stručnjaka iz industrije, to će koštati mnogo novca.
Poboljšanje situacije moglo bi se očekivati tek srednjoročno, smatra Gal: „Kada se na tržištu pojave jeftiniji električni automobili, mogu se pridobiti i nove grupe kupaca.“

Nije šala - preduzeće EXPO 2027 će potrošiti 1,3 miliona dinara za nabavku koja se doslovno zove „Konsultantske usluge za obaranje Ginisovih rekorda tokom izložbe EXPO 2027“

Srbija bi u slučaju NIS-a u najmanju ruku trebalo da se ugleda na Bugarsku koja je Lukoil stavila pod državnu upravu, kaže za „Vreme“ energetski stručnjak Miodrag Kapor
Rastući broj zatvorenih pogona otvara pitanje: da li investitori odlaze zbog globalnih ekonomskih problema ili zbog domaćih političkih i institucionalnih slabosti? Jug Srbije već plaća cenu

Da će elektrobusevi za potrebe EXPO 2027 biti kupljeni svedoče najnovije izmene Plana nabavki za 2025. godinu koje je usvojilo to preduzeće

Zašto se predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz petnih žila trudi da ne dođe do nacionalizacije NIS-a? I da li uopšte ima drugog rešenja?
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve