img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kurs dinara

Nova ekonomija: „Pozlaćena“ odbrana kursa dinara

12. mart 2026, 10:02 M. L. J.
Zlatnici i zlatne poluge Foto: Pixabay/soofiatailor
Zlato
Copied

Devizne rezerve Narodne banke Srbije uvećane su zbog skoka cene zlata na međunarodnom tržištu. To ne znači da je država bogatija. Iako zaradi sticajem okolnosti, NBS devize i dalje troši na odbranu kursa

Devizne rezerve Narodne banke Srbije su uvećane zbog cene zlata koja raste na tržištima, ali su se isto tako i trošile u februaru na odbranu deviznog kursa. Iako je potražnja za evrima manja nego u januaru, u proteklom mesecu je NBS dala 200 miliona evra iz rezervi da bi dinar ostao na istom nivou. Rast cena zlata povećava vrednost rezervi, ali je zlato najmanje likvidan oblik rezervi i takođe podložan velikim promenama vrednosti u zavisnosti od zaoštravanja ili smirivanja geopolitičke situacije, piše Aleksandra Nenadović za Novu ekonomiju.

„U februaru 2026. godine vrednost dinara bila je gotovo nepromenjena prema evru, dok je tokom prva dva meseca 2026. godine dinar nominalno oslabio prema evru za 0,1 odsto. Narodna banka Srbije je na međubankarskom deviznom tržištu u februaru prodala 200 miliona evra. Od početka godine Narodna banka Srbije prodala je 810 miliona evra radi održavanja relativne stabilnosti kursa dinara prema evru“, navodi NBS u saopštenju.

Invervencije NBS

Odlivi iz deviznih rezervi realizovani su po osnovu intervencija centralne banke na domaćem deviznom tržištu prodajom deviza u iznosu od 230 miliona evra, od čega se 30 miliona evra odnosi na prodaju deviza ugovorenu krajem januara, a koja je izvršena/saldirana, odnosno imala efekat na odliv deviza u februaru, a 200 miliona evra na prodaju deviza ugovorenu i saldiranu u februaru, u skladu sa uobičajenim tržišnim principima). Ostali odlivi realizovani su po osnovu neto razduženja države na ime deviznih kredita i drugih deviznih obaveza u ukupnom iznosu od 155 miliona evra, saopštila je NBS.

Najveći prilivi u devizne rezerve u februaru ostvareni su po osnovu izdvajanja devizne obavezne rezerve banaka u neto iznosu od 150,1 miliona evra. Takođe, veći prilivi ostvareni su i po osnovu neto prodaje državnih HoV na domaćem finansijskom tržištu u iznosu od 53,6 miliona evra, kao i po osnovu upravljanja deviznim rezervama, donacija i po drugim osnovima u ukupnom neto iznosu od 48,5 miliona evra, prema podacima NBS.

Neto devizne rezerve (bruto devizne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve, obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu po osnovu aranžmana i drugim osnovima) na kraju februara iznosile su 25,3 milijarde evra i takođe su bile na svom najvišem nivou posmatrano krajem meseca. U odnosu na kraj januara povećane su za 297,1 milion evra. Bruto rezerve na kraju februara iznosile su 29,9 milijardi evra i povećane su za 421,3 miliona. evra.

Neto tržišni efekti bili su pozitivni u iznosu od 554,1 miliona evra i rezultat su kretanja na međunarodnim tržištima – pre svega, povećanja cene zlata u dolarima za oko 4,8 odsto, kao i jačanja dolara prema evru za oko 1,0 odsto, podaci su centralne banke.

„Rezerve zlata, koje čine deo deviznih rezervi, na kraju februara iznosile su rekordnih 53.411 kilograma i imale vrednost od 7,6 milijardi evra, što je činilo 25,5 odsto bruto deviznih rezervi. Tokom februara zlatne rezerve povećane su za 326,2 kilograma kupovinom 26 zlatnih poluga na domaćem tržištu od kompanije Srbija Ziđin Koper. Takođe, u februaru je vrednost zlatnih rezervi u evrima povećana za 463,9 miliona evra, najvećim delom usled delovanja tržišnih faktora (rast cene zlata u dolarima, kao i jačanja dolara prema evru), a manjim delom usled kupovine (povećanja količine) zlata tokom meseca. Tokom 2026. godine zlatne rezerve povećane su za oko 0,9 tona, dok je njihova vrednost porasla za 1,4 milijardi evra (u ambijentu rasta vrednosti fine unce zlata u dolarima za oko 21,2 odsto i slabljenja dolara prema evru za oko 0,6 odsto na međunarodnom tržištu)“, navodi NBS.

Strukturni problem

Rastuća cena zlata može privremeno povećati ukupne rezerve, ali ne rešava strukturni problem gubitka deviza dok se brani fiksni kurs. Ako se centralna banka oslanja na dobitke od zlata umesto da smanji odliv deviza, fiksni kurs može u jednom trenutku postati neodrživ, a zemlja bi se mogla suočiti sa iznenadnom korekcijom valute.

Ako centralna banka konstantno troši više deviza nego što zarađuje, to narušava njene upotrebljive rezerve. Čak i ako dobici od zlata privremeno nadoknade te gubitke, likvidnost u upotrebljivoj stranoj valuti na primer za uvoz, otplatu duga, može se smanjiti.

Drugim rečima, trenutni porast ukupnih rezervi je delimično „dobitak na papiru“, a ne likvidna gotovina. Gotovina se troši na odbranu kursa.

Tagovi:

kurs dinara Kurs evra NBS
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Energetika

06.maj 2026. M. L. J.

Zašto se strmoglavila samo srpska berza struje

Srpska berza električne energije jedina je u regionu koja beleži pad za prva tri meseca 2026. godine, dok susedi beleže lepe rezultate

Željko Mitrović

Ekonomija

06.maj 2026. I.M.

Nova ekonomija: Televizija Željka Mitrovića uvećala profit za 245 odsto

Televizija Pink prošle godine ostvarila je profit od gotovo 5,5 miliona evra, uz rast od 245 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, finansijski izveštaji pokazuju i velika izdvajanja za plate, kredite i razvoj novih projekata

Bankarstvo

06.maj 2026. R. V.

Nova ekonomija: Ko stoji iza kapitala koji ulazi u Alta banku?

U periodu od samo tri godine, Alta banka prošla je transformaciju kakva se retko viđa na domaćem bankarskom tržištu: od male banke do brzo rastuće finansijske grupe sa regionalnim ambicijama. Čijim je kapitalom to omogućeno

Fabrika „Drakslmajer“ u Zrenjaninu

Radnička prava

05.maj 2026. K. S.

Biti radnik u Srbiji: Obrisi robovlasništva

Hiljade ljudi ostaje bez posla, a novi poslodavci nude još gore uslove. Kako je danas biti radnik u Srbiji

Svežanj novčanica od 20 evra

Ekonomija

05.maj 2026. K. S.

SEPA sistem u Srbiji: Kakvu korist imaju građani

Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure