img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zlato

Istorijska cena zlata: Srbija profitira, zapadna finansijska tržišta imaju problem

28. јануар 2026, 12:18 Bojan Bednar
Zlatnici i zlatne poluge Foto: Pixabay/soofiatailor
Zlato
Copied

„Istorijski rast cene zlata je znak bežanja od SAD i dolara“, kaže za „Vreme“ ekonomski savetnik Bogdan Petrović. Srbija je profitirala zbog prethodnog gomilanja zlatnih rezervi, dok zapadna finansijska tržišta imaju problem

Istorijski skok cene zlata na više od 5.000 dolara po unci trebalo bi da bude ozbiljno upozorenje, jer predstavlja odraz nepoverenja u dolar. Dugoročno to je zabrinjavajuće za čitav zapadni finansijski sistem, jer je udeo dolara u njemu tri ili četiri puta veći od udela evra, kaže za „Vreme“ ekonomski savetnik Bogdan Petrović.

Ukazuje da je to odraz nepoverenja u dolarski sistem izazvan potezima predsednika SAD Donalda Trampa.

„Zbog njegovih poteza traži se sigurnost u zlatu umesto u dolaru. Finansijska tržišta ne vole pretnje visokim carinama i nekonzistentne poteze, pa ne čudi veliki skok cena zlata“, objašnjava  Petrović.

Podseća da Srbija ima deo deviznih rezervi u zlatu. Prema podacima Narodne banke Srbije taj udeo je nešto veći od 20 odsto.

„Pored rasta cene zlata pojavio se i pad vrednosti dolara u odnosu na evro. Zato, ako mi naše devizne rezerve gledamo u dolarima, onda smo veoma dobro prošli, jer cena zlata u evrima nije toliko skočila koliko cena zlata u dolarima. Našim deviznim rezervama prija rast cene zlata, jer se one povećavaju mehanički samim tim što je deo tih rezervi u zlatu“, kaže Petrović.

Znak bežanja od SAD

Napominje i da značajne centralne banke kao što su kineska i ruska posmatraju kako SAD šire svoje sankcije.

„Za razliku od Srbije i sankcija NIS-u, gde SAD mogu beskonačno da se iživljavaju, Rusija i Kina to žele da izbegnu tako što od dolara beže u zlato, odnosno smanjuju učešće dolara u svojim deviznim rezervama, a povećavaju zalihe zlata. I u svetskoj trgovoni se smanjuje učešće dolara. Zato je sve to dugoročno zabrinjavajuće na zapadni finansijski sistem, jer je udeo u njima tri ili četiri puta veći od udela evra. Rast cene zlata je znak bežanja od SAD“, kaže Petrović.

Ističe da bi bilo pogrešno samo Trampu pripisati rast cene zlata, jer se ona povećavala i tokom Bajdenove i Trampove administracije, a kao odgovor na pandemiju korona virusa, odnosno ekonomsku krizu.

„Problem je u ogromnom američkom dugu i tome što SAD sankcijama vrše veliki pritisak koji dovodi do toga da velike ekonomije preisputuju mogućnost da svoje devizne rezerve umesto u dolarima drže zlatu. Dolar postaje nepouzdan jer Tramp svakog trenutka nekome može da uvede sankcije“, zaključuje Petrović.

Tagovi:

Narodna banka Srbije Donald Tramp Zlato Devizne rezerve
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Čovek u fabrici sa kablom u ruci

Strane investicije

12.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat stranih investicija u Srbiji: Neizvesnost, korupcija, manjak radne snage

Najnovije Demostatovo istraživanje pokazalo je da su se strane direktne investicije u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile, jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra

Brojila

Brojila za struju

12.фебруар 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Iza tendera za brojila krije se sukob na visokom nivou

Bivši saradnik Bratislava Gašića ponovo je oborio tender za brojila Danetu Šijanu. Najviše zbog toga ispaštaju radnici EDS-a, ali i građani - jer ko zna ko i kako očitava njihova brojila

Mlekari prosipaju mleko

Protest mlekara

11.фебруар 2026. I.M.

Proizvođači mleka blokirali Ibarsku magistralu – prosute tone mleka

Nezadovoljni cenom otkupa mleka, velikim uvozom i prekidom saradnje sa mlekarama, proizvođači mleka organizovali su masovne blokade u Mrčajevcima i Kniću. Zahtevaju hitnu reakciju Vlade Srbije

Energetika

11.фебруар 2026. K. S.

Vetroparkovi: Kako je Južni Banat postao energetski epicentar uz rast kineskog kapitala

Dok se vetroenergija u Srbiji i Severnoj Makedoniji promoviše kao stub zelene tranzicije, razvoj vetroparkova u Južnom Banatu i regionu Demir Kapije otvorio je pitanja transparentnosti, vlasništva i uloge države

Gasovod

Gasni aranžman

11.фебруар 2026. Marija L. Janković

Zašto Rusija opet drži Srbiju „na kratkoj uzici“ sa gasom

Srbija ponovo do poslednjeg trenutka mora da čeka na dogovor oko ruskog gasa. Kratkoročni gasni aranžman ističe 31. marta, a ako bude produženja, ono će opet biti samo na šest meseci

Komentar

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure