img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kurs dinara

Nova ekonomija: „Pozlaćena“ odbrana kursa dinara

12. mart 2026, 10:02 M. L. J.
Zlatnici i zlatne poluge Foto: Pixabay/soofiatailor
Zlato
Copied

Devizne rezerve Narodne banke Srbije uvećane su zbog skoka cene zlata na međunarodnom tržištu. To ne znači da je država bogatija. Iako zaradi sticajem okolnosti, NBS devize i dalje troši na odbranu kursa

Devizne rezerve Narodne banke Srbije su uvećane zbog cene zlata koja raste na tržištima, ali su se isto tako i trošile u februaru na odbranu deviznog kursa. Iako je potražnja za evrima manja nego u januaru, u proteklom mesecu je NBS dala 200 miliona evra iz rezervi da bi dinar ostao na istom nivou. Rast cena zlata povećava vrednost rezervi, ali je zlato najmanje likvidan oblik rezervi i takođe podložan velikim promenama vrednosti u zavisnosti od zaoštravanja ili smirivanja geopolitičke situacije, piše Aleksandra Nenadović za Novu ekonomiju.

„U februaru 2026. godine vrednost dinara bila je gotovo nepromenjena prema evru, dok je tokom prva dva meseca 2026. godine dinar nominalno oslabio prema evru za 0,1 odsto. Narodna banka Srbije je na međubankarskom deviznom tržištu u februaru prodala 200 miliona evra. Od početka godine Narodna banka Srbije prodala je 810 miliona evra radi održavanja relativne stabilnosti kursa dinara prema evru“, navodi NBS u saopštenju.

Invervencije NBS

Odlivi iz deviznih rezervi realizovani su po osnovu intervencija centralne banke na domaćem deviznom tržištu prodajom deviza u iznosu od 230 miliona evra, od čega se 30 miliona evra odnosi na prodaju deviza ugovorenu krajem januara, a koja je izvršena/saldirana, odnosno imala efekat na odliv deviza u februaru, a 200 miliona evra na prodaju deviza ugovorenu i saldiranu u februaru, u skladu sa uobičajenim tržišnim principima). Ostali odlivi realizovani su po osnovu neto razduženja države na ime deviznih kredita i drugih deviznih obaveza u ukupnom iznosu od 155 miliona evra, saopštila je NBS.

Najveći prilivi u devizne rezerve u februaru ostvareni su po osnovu izdvajanja devizne obavezne rezerve banaka u neto iznosu od 150,1 miliona evra. Takođe, veći prilivi ostvareni su i po osnovu neto prodaje državnih HoV na domaćem finansijskom tržištu u iznosu od 53,6 miliona evra, kao i po osnovu upravljanja deviznim rezervama, donacija i po drugim osnovima u ukupnom neto iznosu od 48,5 miliona evra, prema podacima NBS.

Neto devizne rezerve (bruto devizne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve, obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu po osnovu aranžmana i drugim osnovima) na kraju februara iznosile su 25,3 milijarde evra i takođe su bile na svom najvišem nivou posmatrano krajem meseca. U odnosu na kraj januara povećane su za 297,1 milion evra. Bruto rezerve na kraju februara iznosile su 29,9 milijardi evra i povećane su za 421,3 miliona. evra.

Neto tržišni efekti bili su pozitivni u iznosu od 554,1 miliona evra i rezultat su kretanja na međunarodnim tržištima – pre svega, povećanja cene zlata u dolarima za oko 4,8 odsto, kao i jačanja dolara prema evru za oko 1,0 odsto, podaci su centralne banke.

„Rezerve zlata, koje čine deo deviznih rezervi, na kraju februara iznosile su rekordnih 53.411 kilograma i imale vrednost od 7,6 milijardi evra, što je činilo 25,5 odsto bruto deviznih rezervi. Tokom februara zlatne rezerve povećane su za 326,2 kilograma kupovinom 26 zlatnih poluga na domaćem tržištu od kompanije Srbija Ziđin Koper. Takođe, u februaru je vrednost zlatnih rezervi u evrima povećana za 463,9 miliona evra, najvećim delom usled delovanja tržišnih faktora (rast cene zlata u dolarima, kao i jačanja dolara prema evru), a manjim delom usled kupovine (povećanja količine) zlata tokom meseca. Tokom 2026. godine zlatne rezerve povećane su za oko 0,9 tona, dok je njihova vrednost porasla za 1,4 milijardi evra (u ambijentu rasta vrednosti fine unce zlata u dolarima za oko 21,2 odsto i slabljenja dolara prema evru za oko 0,6 odsto na međunarodnom tržištu)“, navodi NBS.

Strukturni problem

Rastuća cena zlata može privremeno povećati ukupne rezerve, ali ne rešava strukturni problem gubitka deviza dok se brani fiksni kurs. Ako se centralna banka oslanja na dobitke od zlata umesto da smanji odliv deviza, fiksni kurs može u jednom trenutku postati neodrživ, a zemlja bi se mogla suočiti sa iznenadnom korekcijom valute.

Ako centralna banka konstantno troši više deviza nego što zarađuje, to narušava njene upotrebljive rezerve. Čak i ako dobici od zlata privremeno nadoknade te gubitke, likvidnost u upotrebljivoj stranoj valuti na primer za uvoz, otplatu duga, može se smanjiti.

Drugim rečima, trenutni porast ukupnih rezervi je delimično „dobitak na papiru“, a ne likvidna gotovina. Gotovina se troši na odbranu kursa.

Tagovi:

kurs dinara Kurs evra NBS
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Brojila potrošnje struje

EDS

11.mart 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Neki direktori „po zasluzi skinuti“ sa očitavanja brojila za struju

Elektrodistribucija Srbije je sa posla očitavanja brojila za struju „skinula“ pojedine povlašćene zaposlene. Među njima su oni koji su se „pokazali“ na mitinzima režima, kao i neki bivši direktori, kažu izvori redakcije

Iz Beograda je u utorak otišao kargo let za Izrael

Naoružanje

11.mart 2026. M. L. J.

RSE: Izraelski teretni avion u Beogradu, Srbija nastavlja izvoz naoružanja

Dva teretna aviona privatne izraelske aviokompanije bila su u Beogradu najmanje devet puta tokom februara i marta. Avioni su specijalizovani za prenos tereta, poput naoružanja

Zaduživanje države

11.mart 2026. M. L. J.

Fijasko prodaje državnih obveznica: Niko neće da pozajmi novac Srbiji

Potražnja za državnim obveznicama je na aukciji 10. marta bila deset puta manja od očekivane. Iako se ovaj način ulaganja, za razliku od štednje u banci ili ulaganja u akcije, smatra pouzdanim jer garantuje povrat investicije

Iz njuzletera

11.mart 2026. Novak Marković

Ko još može sebi da priušti studenta?

Za prosečnu porodicu u Srbiji, slanje deteta na fakultet često znači finansijski problem. Školarina, stan, hrana i prevoz mogu premašiti čak i godišnju zaradu jednog roditelja

Raf u prodavnici, čovek za njim

Cene hrane

10.mart 2026. M. L. J.

Hoće li poskupeti hrana u Srbiji zbog rata na Bliskom istoku

Poskupljenje na pumpama je neizbežno, a sa njime u paru idu i ona na rafovima u prodavnicama. Da li će poskupeti hrana i očekuju li nas nepovoljniji krediti?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure