img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Skok u budućnost - EKSPO 2027

Mnogo projekata, malo objašnjenja

27. mart 2024, 12:22 M.S. (Nova ekonomija)
„Skok u budućnost – Srbija EKSPO 2027“ koštaće 17,8 milijardi evra rekao Aleksandar Vučić. Foto: Tanjug/Marko Đoković
„Skok u budućnost – Srbija EKSPO 2027“ koštaće 17,8 milijardi evra rekao Aleksandar Vučić.
Copied

U projekat „Skok u budućnost – Srbija EKSPO 2027“ biće uloženo 17,8 milijardi evra, rekao je Aleksandar Vučić. Još uvek, međutim, nema objašenjenje koliko će šta koštati, kada će se realizovati i kolika je isplativost čitave ove zamisli. To je politički projekat, kaže za „Vreme“ ekonomista Mihailo Gajić

U januaru ove godine, kada je državni vrh predstavio program „Skok u budućnost – Srbija EKSPO 2027“, najavljeno je da će zemlja u naredne četiri godine za sve projekte u okviru i povodom specijalizovane izložbe EKSPO 2027 uložiti 17,8 milijardi evra, piše Nova ekonomija.

Tada su predstavljeni ključni segmenti sveobuhvatnog razvoja Srbije, među kojima su programi za podizanje životnog standarda građana, projekti u oblasti nauke i tehnologije, obrazovanja, razvoja infrastrukture, energetike, ekologije, poljoprivrede, zdravstva, turizma, kao i u drugim oblastima od nacionalnog značaja.

Informacija koja je izostala je koliko će svaki od pojedinačnih projekata koštati poreske obveznike.

Ekonomista i izvršni direktor “Libeka” Mihailo Gajić za „Vreme” kaže da postoji sajt “Srbija 2027”, te da se na njemu može videti neki spisak projekata, ali ništa više od toga.

Mišljenja je da je stvar prvenstveno političke prirode, te da političari ne vole da ih javnost kontroliše na bilo koju temu, a naročito kada su u pitanju senzitivne teme kao što je potrošnja za kapitalne projekate.

„To je pitanje procesa odabira projekata – dakle, da li se zaista biraju oni projekti koji donose korist celom društvu, da li imamo cost to benefit analize i ako ih imamo, zašto nisu objavljene javno, da može stručna javnost da ih komentarise, da vidimo da li su zaista kalkulacije u njima tačne ili nisu“, kaže Gajić.

Agencija „Fitch” u svom poslednjem izveštaju, u kom nije menjala kreditni rejting za Srbiju, navodi da „cena i finansiranje EKSPO-a nisu jasni. U januaru je predsednik Srbije Aleksandar Vučić do 2027. godine najavio ulaganje od 17,8 milijardi evra, što je četvrtina godišnjeg srpskog BDP-a, ali izgleda da to uključuje i projekte koji nisu direktno povezani sa specijalizovanom izložbom i verovatno će biti ispod ukupne kapitalne potrošnje predviđene budžetom u tom periodu“.

Mediji izvor informacija o projektima

I ostatak stručne javnost se za projekte od nacionalnog značaja obaveštava kroz medije i niko ne zna zaista koliko će novca biti potrošeno na koji projekat, a profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić dodaje i da se neki projekti možda i neće realizovati, odnosno da će neupotrebljena sredstva ostati za neku drugu potrošnju.

„Mi ni danas ne znamo koliko koji od tih projekata vredi kada ih pogledamo pojedinačno. Generalno rekao bih da ovaj plan obuhvata sve veće projekte koji su u toku, a neki će biti realizovani tek posle 2027. godine. Dinamika realizacije će biti pod znakom pitanja za neke projekte, mislim da će kasniti. Neće jedino kasniti EKSPO i prateći projekti oko njega,“ kaže Arsić.

Najveći deo sredstava ne ide za EKSPO

Gajić kaže da u globalu najveći deo sredstava i ne ide za EKSPO, već za sve projekte koji su ranije postojali ili su ih razvili pa vezali za EKSPO kao jednu širu priču.

„Izgradnja železnice koja treba da poveže Zemun polje sa Obrenovcem, preko aerodroma i mesta gde će biti EKSPO nije de fakto nešto što je vezano za specijalizovanu izložbu, jer to može da se razvije i bez toga“, ukazuje Gajić.

Dodaje da se uz specijalizovanu izložbu najavljuju i neki manji projekti – na primer izgradnja 1500 stanova u okviru EKSPO-a, a poređenja radi svojevremeno je u naselju Stepa Stepanović 2012. i 2013. godine izgrađeno 10.000 stanova, što pokazuje da u okviru ove izložbe ima dosta propagande, a malo prave suštine.

“Mašina za pranje para”

Kako je “Vreme” ranije pisalo u toku prošle godine usvojen je i leks specijalis, to jest Zakon o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO ­BELGRADE 2027. Član 14 ovog zakona predviđa da posebno privredno društvo, kao i društvo posebne namene, neće primenjivati odredbe zakona kojim se uređuju javne nabavke.

Ekonomista Milan R. Kovačević je tada za “Vreme” rekao kako sve ovo znači da je moguće da će se “svašta raditi bez javnih nabavki”, te da je stanje katastrofalno.

On je mišljenja da je ovako sve urađeno kako se ne bi više moralo voditi računa o javnim nabavkama, što otvara više prostora za korupciju.

Direktor Instituta FEFA i profesor na FEFA fakultetu Goran Radosavljević za “Vreme” bio još izrečitiji i rekao da je kompletna priča oko EKSPA da će on biti “mašina za pranje para”, te da ne postoji drugi razlog zbog kog Srbija ulazi u projekat finansiranja EKSPA, i to kao jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi.

Drugo, Radosavljević se pita – zašto se u taj projekat ulazi pod “velom misterije”, zašto se sve sklanja od očiju javnosti, donose “neki leks specijalisi preko kojih će se u suštini stvoriti ambijent da neka sredstva odu u nelegalne tokove”. To je, kaže, i do sada bilo sa projektima poput Beograda na vodi, kompletnom gradnjom infrastrukture i drugim.

Sve u svemu podosta projekata za koje javnost nema jasno objašenjenje koliko će koštati, kada se može očekivati realizacija, da li će i kolika biti njihova isplativost.

Tagovi:

EKSPO 2027 Pogrešni projekti Skok u budućnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Zapošljavanje u Srbiji

08.septembar 2025. M. L. J.

„Ljudi, to je Evropa“: Kako se reklamira Srbija kao obećana zemlja za Afrikance

Srbija Evropom i besplatnim smeštajem, video snimcima na Tik-toku mami radnike iz Afrike

EXPO 2027

05.septembar 2025. V.N.

 Džeki Čen ambasador EXPO 2027: Holivudski glamur na račun građana

,,Vreme’’ ekskluzivno saznaje da će ambasador specijalizovane izložbe EXPO 2027 u Beogradu biti poznati holivudski glumac i majstor borilačkih veština Džeki Čen

Kupovina

03.septembar 2025. T. S.

Ograničenje marži u prodavnicama: Gde su nestale akcije sniženja proizvoda?

Nove mere Vlade dovele su do neujednačenih rezultata: negde se osnovne namirnice prodaju znatno jeftinije, na drugim mestima su poskupele, a u nekim marketima katalog akcija više ni ne postoji

Kvalitet života

02.septembar 2025. M. L. J.

Epidemija kredita: Srbi u najvećim dugovima u poslednjih 17 godina

U Srbiji se dešava svojevrsna epidemija zaduživanja. Građani su uzeli najviše kredita u dinarima, među kojima prednjače keš pozajmice, od 2008. godine, kada je bila Svetska ekonomska kriza

Ekonomija

02.septembar 2025. I.M.

Nova ekonomija: Produžen ugovor sa firmama koje vrše nadzor radova na železnici

Ministarstvo građevinarstva produžilo je trajanje ugovora za stručni nadzor nad modernizacijom pruge Novi Sad – Subotica, iako je jedna od firmi iz konzorcijuma vršila nadzor na stanici gde je poginulo 16 ljudi

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure