img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Masovni štrajk radnika Folksvagena: Grčevita borba za plate i radna mesta

03. decembar 2024, 13:42 Matis Rihtman / DW
Foto: Tanjug / Hendrik Schmidt/dpa via AP
Radnici Folksvagena na ulicama
Copied

Štrajkovi pogodili su većinu Folksvagenovih fabrika u Nemačkoj. Sindikati se protive zatvaranju pogona i otpuštanju radnika, dok uprava tvrdi da su smanjenja nužna zbog pada potražnje i visoke konkurencije na tržištu električnih vozila, posebno iz Kine

Hiljade radnika Folksvagana štrajkovalo je u ponedeljak, jer dogovora nema. Sindikati traže povećanje plata, dok uprava planira masovna otpuštanja i zatvaranje fabrika, piše Dojče vele.

Prvo ih je bilo samo nekoliko, ali ubrzo su stotine radnika iz Folksvagenove fabrike u Hanoveru počeli da u velikim grupama izlaze kroz kapiju 3, noseći transparente s natpisom „Spremni smo za štrajk!“ i crvene zastave moćnog nemačkog sindikata metalaca, IG Metala.

U toj fabrici Folksvagen proizvodi laka komercijalna vozila, uključujući i električni minibus ID.Buzz, naslednik kultnog modela Bulli, koji se proizvodio više od 65 godina, ali se sada sklapa u Turskoj.

Radnici u Hanoveru pridružili su se štrajku koji pogađa gotovo sve Folksvagenove fabrike u Nemačkoj.

„Za mene je najvažnije da ovo proizvodno mesto opstane“, kaže Hasan Savaš. On tu radi već 24 godine i sada se pridružio radnicima okupljenim na lokalnom trgu.

„Treba ukinuti bonuse. Oliver Blume je zaradio 10,3 miliona evra, a šta mi dobijamo?“ rekao je za DW.

Hasana Savaša razbesnela je odluka uprave, uključujući i izvršnog direktora Olivera Blumea, da zatvori nekoliko fabrika u Nemačkoj i otpusti hiljade radnika. Taj potez je bez presedana u više od 87 godina dugoj istoriji kompanije i dolazi nakon što je ranije ove godine ukinuta bezbednosna klauzula u ugovoru o očuvanju radnih mesta do 2029.

Moric, koji je na drugoj godini stručne obuke u fabrici i koji je želeo da ostane anoniman, kaže da su mnogi radnici Folksvagena „zaista besni“.

„Trebalo je da mi na stručnoj obuci dobijemo više novca i ugovore nakon obuke, ali je i jedno i drugo sada pod znakom pitanja“, kaže on za DW.

Zašto štrajkuju u Folksvagenu?

Radnici u Folksvagenovoj fabrici u Osnabriku obezbedili su za sebe poseban kolektivni ugovor i ne učestvuju u štrajku, dok ostatak radne snage u Nemačkoj i dalje pokušava da postigne novi dogovor.

Tokom nedavne runde pregovora o platama, radnici Folksvagena ponudili su da podrže uštede od 1,5 milijardi evra ako uprava odustane od zatvaranja fabrika u Nemačkoj, ali su upozorili da će se suočiti s „istorijskom borbom“ ako se nastavi s drastičnim rezovima.

Menadžment insistira na smanjenju plata do deset odsto kako bi se smanjili troškovi. Razlog: pad prihoda. Najveći evropski proizvođač automobila takođe planira da zatvori tri fabrike zbog pada potražnje, naročito za električna vozila. Kompaniju su teško pogodili visoki troškovi proizvodnje u Nemačkoj, usporen prelazak na električna vozila i oštra konkurencija na ključnom tržištu – u Kini.

Sindikat IG Metal najavio je prošlog vikenda da će akcije početi u ponedeljak serijom „štrajkova upozorenja“, kratkih obustava rada, nakon što je kompanija odbila predloge sindikata za zaštitu radnih mesta.

Folksvagen-grupa, koja poseduje deset brendova, uključujući Audi, Porše, Škodu i Seat, poručila je da „poštuje prava radnika“ i veruje u „konstruktivan dijalog“ kako bi se postiglo „trajno rešenje koje svi kolektivno podržavaju“. Takođe su istakli da su preduzeli „mere za osiguranje hitnih isporuka“ tokom štrajka.

Pregovori o kolektivnom ugovoru trebalo bi da se nastave 9. decembra. Radnici okupljeni u Hanoveru poručuju da podržavaju zahteve sindikata za „najmasovnijim štrajkovima u istoriji Folksvagena“.

Zašto je važna automobilska industrija Nemačke?

Štrajkovi u Folksvagenu dolaze u trenutku kada se moćna nemačka automobilska industrija suočava s krizom zbog opadajuće potražnje u Evropi i oštre konkurencije iz Kine.

S obzirom na to da je proizvođač automobila iz Volfsburga najveći industrijski poslodavac u Nemačkoj, kriza u Folksvagenu ima posledice za celu zemlju

Prema podacima Nemačkog udruženja automobilske industrije, 2023. je ona zapošljavala skoro 780.000 ljudi, od čega više od 465.000 radnih mesta otpada na dobavljače delova i opreme za najveće proizvođače automobila, uključujući Folksvagen, BMW i Mercedes.

Učestvujući sa oko 22 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP) Nemačke u trećem kvartalu 2024, udeo automobilske industrije u ukupnom BDP-u veći je nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji.

Usporavanje nemačke automobilske proizvodnje, međutim, pogađa i druge proizvođače u automobilskoj industriji. Mercedes planira smanjenje troškova za nekoliko milijardi evra. Proizvođač guma Kontinental planira otpuštanje 7.150 radnika širom sveta, dok dobavljač elektronskih delova Boš najavljuje ukidanje do 5.550 radnih mesta.

Američki gigant Ford takođe je najavio smanjenje radne snage u Nemačkoj za 2.900 radnika, dok je 14.000 radnih mesta ugroženo kod dobavljača ZF, a 4.700 u Šefler-grupi, još jednom važnom dobavljaču automobilske industrije.

Tagovi:

Štrajk Folksvagen Radnici Otkazi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Otkupna cena maline svake godine je briga poljoprivrednika

Trgovina

02.maj 2026. N.R.

Maline sa kadmijumom: Francuzi zadržali robu iz Srbije

Srbija je velesila u proizvodnji malina, ali nije zgodno kad se u njima pronađu veće količine teškog metala od dozvoljenih

Vučić i Mali

Ekspo 2027

30.april 2026. I.M.

Vučić iz helikoptera video 337 Kineza i kamione koji stoje

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da tokom leta ka Republici Srpskoj namerno promenio rutu helikoptera kako bi iz vazduha proverio napredak radova na Ekspu i stadionu u Surčinu

Privreda

29.april 2026. B. B.

Nova ekonomija: Loša prognoza Svetske banke za Srbiju

Privreda Srbije deli sudbinu regiona koji se suočava sa usporavanjem rasta

Francuska

29.april 2026. Jelena Kozbašić/Klima011

Duplirana državna pomoć za toplotne pumpe i električne automobile

Zbog opšte naftne krize, Francuska je duplirala državnu pomoć za e-vozila i toplotne pumpe na 10 milijardi evra godišnje

Energetika

29.april 2026. M. L. J.

„Kostolac B3“: Kad se Srbija hvali onim što svet izbacuje iz upotrebe

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović u termoelektrani „Kostolac“ slavi izgradnju bloka B3 i hvali se MMF-u . Dok je Srbija na njega čekala 30 godina, zahtevi EU u međuvremenu idu u potpuno drugom pravcu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure