img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Masovni štrajk radnika Folksvagena: Grčevita borba za plate i radna mesta

03. decembar 2024, 13:42 Matis Rihtman / DW
Foto: Tanjug / Hendrik Schmidt/dpa via AP
Radnici Folksvagena na ulicama
Copied

Štrajkovi pogodili su većinu Folksvagenovih fabrika u Nemačkoj. Sindikati se protive zatvaranju pogona i otpuštanju radnika, dok uprava tvrdi da su smanjenja nužna zbog pada potražnje i visoke konkurencije na tržištu električnih vozila, posebno iz Kine

Hiljade radnika Folksvagana štrajkovalo je u ponedeljak, jer dogovora nema. Sindikati traže povećanje plata, dok uprava planira masovna otpuštanja i zatvaranje fabrika, piše Dojče vele.

Prvo ih je bilo samo nekoliko, ali ubrzo su stotine radnika iz Folksvagenove fabrike u Hanoveru počeli da u velikim grupama izlaze kroz kapiju 3, noseći transparente s natpisom „Spremni smo za štrajk!“ i crvene zastave moćnog nemačkog sindikata metalaca, IG Metala.

U toj fabrici Folksvagen proizvodi laka komercijalna vozila, uključujući i električni minibus ID.Buzz, naslednik kultnog modela Bulli, koji se proizvodio više od 65 godina, ali se sada sklapa u Turskoj.

Radnici u Hanoveru pridružili su se štrajku koji pogađa gotovo sve Folksvagenove fabrike u Nemačkoj.

„Za mene je najvažnije da ovo proizvodno mesto opstane“, kaže Hasan Savaš. On tu radi već 24 godine i sada se pridružio radnicima okupljenim na lokalnom trgu.

„Treba ukinuti bonuse. Oliver Blume je zaradio 10,3 miliona evra, a šta mi dobijamo?“ rekao je za DW.

Hasana Savaša razbesnela je odluka uprave, uključujući i izvršnog direktora Olivera Blumea, da zatvori nekoliko fabrika u Nemačkoj i otpusti hiljade radnika. Taj potez je bez presedana u više od 87 godina dugoj istoriji kompanije i dolazi nakon što je ranije ove godine ukinuta bezbednosna klauzula u ugovoru o očuvanju radnih mesta do 2029.

Moric, koji je na drugoj godini stručne obuke u fabrici i koji je želeo da ostane anoniman, kaže da su mnogi radnici Folksvagena „zaista besni“.

„Trebalo je da mi na stručnoj obuci dobijemo više novca i ugovore nakon obuke, ali je i jedno i drugo sada pod znakom pitanja“, kaže on za DW.

Zašto štrajkuju u Folksvagenu?

Radnici u Folksvagenovoj fabrici u Osnabriku obezbedili su za sebe poseban kolektivni ugovor i ne učestvuju u štrajku, dok ostatak radne snage u Nemačkoj i dalje pokušava da postigne novi dogovor.

Tokom nedavne runde pregovora o platama, radnici Folksvagena ponudili su da podrže uštede od 1,5 milijardi evra ako uprava odustane od zatvaranja fabrika u Nemačkoj, ali su upozorili da će se suočiti s „istorijskom borbom“ ako se nastavi s drastičnim rezovima.

Menadžment insistira na smanjenju plata do deset odsto kako bi se smanjili troškovi. Razlog: pad prihoda. Najveći evropski proizvođač automobila takođe planira da zatvori tri fabrike zbog pada potražnje, naročito za električna vozila. Kompaniju su teško pogodili visoki troškovi proizvodnje u Nemačkoj, usporen prelazak na električna vozila i oštra konkurencija na ključnom tržištu – u Kini.

Sindikat IG Metal najavio je prošlog vikenda da će akcije početi u ponedeljak serijom „štrajkova upozorenja“, kratkih obustava rada, nakon što je kompanija odbila predloge sindikata za zaštitu radnih mesta.

Folksvagen-grupa, koja poseduje deset brendova, uključujući Audi, Porše, Škodu i Seat, poručila je da „poštuje prava radnika“ i veruje u „konstruktivan dijalog“ kako bi se postiglo „trajno rešenje koje svi kolektivno podržavaju“. Takođe su istakli da su preduzeli „mere za osiguranje hitnih isporuka“ tokom štrajka.

Pregovori o kolektivnom ugovoru trebalo bi da se nastave 9. decembra. Radnici okupljeni u Hanoveru poručuju da podržavaju zahteve sindikata za „najmasovnijim štrajkovima u istoriji Folksvagena“.

Zašto je važna automobilska industrija Nemačke?

Štrajkovi u Folksvagenu dolaze u trenutku kada se moćna nemačka automobilska industrija suočava s krizom zbog opadajuće potražnje u Evropi i oštre konkurencije iz Kine.

S obzirom na to da je proizvođač automobila iz Volfsburga najveći industrijski poslodavac u Nemačkoj, kriza u Folksvagenu ima posledice za celu zemlju

Prema podacima Nemačkog udruženja automobilske industrije, 2023. je ona zapošljavala skoro 780.000 ljudi, od čega više od 465.000 radnih mesta otpada na dobavljače delova i opreme za najveće proizvođače automobila, uključujući Folksvagen, BMW i Mercedes.

Učestvujući sa oko 22 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP) Nemačke u trećem kvartalu 2024, udeo automobilske industrije u ukupnom BDP-u veći je nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji.

Usporavanje nemačke automobilske proizvodnje, međutim, pogađa i druge proizvođače u automobilskoj industriji. Mercedes planira smanjenje troškova za nekoliko milijardi evra. Proizvođač guma Kontinental planira otpuštanje 7.150 radnika širom sveta, dok dobavljač elektronskih delova Boš najavljuje ukidanje do 5.550 radnih mesta.

Američki gigant Ford takođe je najavio smanjenje radne snage u Nemačkoj za 2.900 radnika, dok je 14.000 radnih mesta ugroženo kod dobavljača ZF, a 4.700 u Šefler-grupi, još jednom važnom dobavljaču automobilske industrije.

Tagovi:

Štrajk Folksvagen Radnici Otkazi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Grb Narodne banke Srbije (NBS)

Demanti Narodne banke Srbije

25.februar 2026. R. V.

Kome trebaju neistinite interpretacije Izveštaja o inflaciji NBS

Povodom neistinite interpretacije najnovije projekcije inflacije Narodne banke Srbije od strane portala „Vreme“ koristimo priliku da još jednom ponovimo detalje februarske projekcije inflacije

Inflacija

25.februar 2026. M. L. J.

Kako je NBS priznala da će porasti cene u radnjama

Iako guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković tvrdi da ne očekuje značajan skok cena u prodavnicama, zvanični podaci institucije koju vodi ipak pokazuju drugačije

Plate u Srbiji

24.februar 2026. Marija L. Janković

„Najveće plate u istoriji“: Kako je Vučić „ukrao“ vest od Zavoda za statistiku

Aleksandar Vučić ekskluzivno je objavio da je prosečan Srbin zaradio više od 1.000 evra u decembru. Ovu vest „pozajmio je“ dan pre puštanja zvanične državne računice Republičkog zavoda za statistiku. Iako naizgled pozamašna, ova cifra na žalost nema veze sa stvarnošću većine ljudi u zemlji

Ekologija

24.februar 2026. M. L. J.

Bojleri i gume će teći srpskim rekama: Država ukinula podsticaje za reciklažni otpad

Država je od 1. januara 2026. obustavila podsticaje za otpad. Neke reciklažne kompanije su, saznaje „Vreme“, prestale da preuzimaju stare gume, frižidere i akumulatore. Mnogi su preplašeni za dalji opstanak, iako se bave poslom od javnog interesa. Šta će biti sa ovim otpadom?

Javni servis

24.februar 2026. I.M.

Manja Grčić više nije direktorka svoje tri firme nakon imenovanja za direktorku RTS-a

Nakon imenovanja za generalnu direktorku RTS-a, Manja Grčić je prestala da obavlja funkcije direktorke u firmama Minacord Media, Tačno i Majo Public

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure