img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Masovni štrajk radnika Folksvagena: Grčevita borba za plate i radna mesta

03. decembar 2024, 13:42 Matis Rihtman / DW
Foto: Tanjug / Hendrik Schmidt/dpa via AP
Radnici Folksvagena na ulicama
Copied

Štrajkovi pogodili su većinu Folksvagenovih fabrika u Nemačkoj. Sindikati se protive zatvaranju pogona i otpuštanju radnika, dok uprava tvrdi da su smanjenja nužna zbog pada potražnje i visoke konkurencije na tržištu električnih vozila, posebno iz Kine

Hiljade radnika Folksvagana štrajkovalo je u ponedeljak, jer dogovora nema. Sindikati traže povećanje plata, dok uprava planira masovna otpuštanja i zatvaranje fabrika, piše Dojče vele.

Prvo ih je bilo samo nekoliko, ali ubrzo su stotine radnika iz Folksvagenove fabrike u Hanoveru počeli da u velikim grupama izlaze kroz kapiju 3, noseći transparente s natpisom „Spremni smo za štrajk!“ i crvene zastave moćnog nemačkog sindikata metalaca, IG Metala.

U toj fabrici Folksvagen proizvodi laka komercijalna vozila, uključujući i električni minibus ID.Buzz, naslednik kultnog modela Bulli, koji se proizvodio više od 65 godina, ali se sada sklapa u Turskoj.

Radnici u Hanoveru pridružili su se štrajku koji pogađa gotovo sve Folksvagenove fabrike u Nemačkoj.

„Za mene je najvažnije da ovo proizvodno mesto opstane“, kaže Hasan Savaš. On tu radi već 24 godine i sada se pridružio radnicima okupljenim na lokalnom trgu.

„Treba ukinuti bonuse. Oliver Blume je zaradio 10,3 miliona evra, a šta mi dobijamo?“ rekao je za DW.

Hasana Savaša razbesnela je odluka uprave, uključujući i izvršnog direktora Olivera Blumea, da zatvori nekoliko fabrika u Nemačkoj i otpusti hiljade radnika. Taj potez je bez presedana u više od 87 godina dugoj istoriji kompanije i dolazi nakon što je ranije ove godine ukinuta bezbednosna klauzula u ugovoru o očuvanju radnih mesta do 2029.

Moric, koji je na drugoj godini stručne obuke u fabrici i koji je želeo da ostane anoniman, kaže da su mnogi radnici Folksvagena „zaista besni“.

„Trebalo je da mi na stručnoj obuci dobijemo više novca i ugovore nakon obuke, ali je i jedno i drugo sada pod znakom pitanja“, kaže on za DW.

Zašto štrajkuju u Folksvagenu?

Radnici u Folksvagenovoj fabrici u Osnabriku obezbedili su za sebe poseban kolektivni ugovor i ne učestvuju u štrajku, dok ostatak radne snage u Nemačkoj i dalje pokušava da postigne novi dogovor.

Tokom nedavne runde pregovora o platama, radnici Folksvagena ponudili su da podrže uštede od 1,5 milijardi evra ako uprava odustane od zatvaranja fabrika u Nemačkoj, ali su upozorili da će se suočiti s „istorijskom borbom“ ako se nastavi s drastičnim rezovima.

Menadžment insistira na smanjenju plata do deset odsto kako bi se smanjili troškovi. Razlog: pad prihoda. Najveći evropski proizvođač automobila takođe planira da zatvori tri fabrike zbog pada potražnje, naročito za električna vozila. Kompaniju su teško pogodili visoki troškovi proizvodnje u Nemačkoj, usporen prelazak na električna vozila i oštra konkurencija na ključnom tržištu – u Kini.

Sindikat IG Metal najavio je prošlog vikenda da će akcije početi u ponedeljak serijom „štrajkova upozorenja“, kratkih obustava rada, nakon što je kompanija odbila predloge sindikata za zaštitu radnih mesta.

Folksvagen-grupa, koja poseduje deset brendova, uključujući Audi, Porše, Škodu i Seat, poručila je da „poštuje prava radnika“ i veruje u „konstruktivan dijalog“ kako bi se postiglo „trajno rešenje koje svi kolektivno podržavaju“. Takođe su istakli da su preduzeli „mere za osiguranje hitnih isporuka“ tokom štrajka.

Pregovori o kolektivnom ugovoru trebalo bi da se nastave 9. decembra. Radnici okupljeni u Hanoveru poručuju da podržavaju zahteve sindikata za „najmasovnijim štrajkovima u istoriji Folksvagena“.

Zašto je važna automobilska industrija Nemačke?

Štrajkovi u Folksvagenu dolaze u trenutku kada se moćna nemačka automobilska industrija suočava s krizom zbog opadajuće potražnje u Evropi i oštre konkurencije iz Kine.

S obzirom na to da je proizvođač automobila iz Volfsburga najveći industrijski poslodavac u Nemačkoj, kriza u Folksvagenu ima posledice za celu zemlju

Prema podacima Nemačkog udruženja automobilske industrije, 2023. je ona zapošljavala skoro 780.000 ljudi, od čega više od 465.000 radnih mesta otpada na dobavljače delova i opreme za najveće proizvođače automobila, uključujući Folksvagen, BMW i Mercedes.

Učestvujući sa oko 22 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP) Nemačke u trećem kvartalu 2024, udeo automobilske industrije u ukupnom BDP-u veći je nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji.

Usporavanje nemačke automobilske proizvodnje, međutim, pogađa i druge proizvođače u automobilskoj industriji. Mercedes planira smanjenje troškova za nekoliko milijardi evra. Proizvođač guma Kontinental planira otpuštanje 7.150 radnika širom sveta, dok dobavljač elektronskih delova Boš najavljuje ukidanje do 5.550 radnih mesta.

Američki gigant Ford takođe je najavio smanjenje radne snage u Nemačkoj za 2.900 radnika, dok je 14.000 radnih mesta ugroženo kod dobavljača ZF, a 4.700 u Šefler-grupi, još jednom važnom dobavljaču automobilske industrije.

Tagovi:

Štrajk Folksvagen Radnici Otkazi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Korisnicima koji su u svojim privatnim porukama na Viberu koristili reči kao „pare“ ili „plata“, počele su da iskaču reklame za keš kredit Procvredit banke

Reklamiranje

23.mart 2026. I.M.

Narodna banka Srbije kaznila Prokredit banku zbog načina reklamiranja na Viberu

NBS kaznila Prokredit banku zbog Viber reklama koje su korisnicima iskakale uz određene reči. Utvrđena nepoštena poslovna praksa

Radnici na gradilištu

Privreda

23.mart 2026. Bojan Bednar

Rat na Bliskom istoku usporava i onako skroman privredni rast Srbije

Projektovani privredni rast Srbije od tri odsto se zbog rata na Bliskom istoku od realnog pretvorio u optimističan, ali će verovatno biti iznad proseka regiona, kažu sagovornici „Vremena“

Počela blokada na teretnim graničnim prelaza sa zemljama Šengena.

Status vozača u zoni Šengena

23.mart 2026. I.M.

Srpski prevoznici od početka godine zatvorili više od 250 firmi, najavljuju novi protest

Više od 250 transportnih firmi ugašeno je u Srbiji od početka godine, dok prevoznici upozoravaju da nova pravila EU i nerešeni status vozača u Šengenu guraju sektor ka potpunom kolapsu

šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol sa uzrujano ppodignutim rukama

Rat na Bliskom istoku

23.mart 2026. A.I.

Perfektna energetska oluja: Dve naftne i jedna gasna kriza istovremeno

U svetlu rata SAD i Izraela protiv Irana, šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol upozorio je da se nazire “najgora energetska kriza u poslednjih nekoliko decenija”

Region

22.mart 2026. S. Ć.

Benzin: U Sloveniji restrikcija, u Severnoj Makedoniji smanjenje poreza

U Sloveniji je po odluci Vlade dnevno moguće natočiti 50 litara benzina po osobi, a u Severnoj Makedoniji su smanji PDV na benzin i dizel gorivo pa sad imaju najjeftinije cene ovih energenata u regionu

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure