img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Masovni štrajk radnika Folksvagena: Grčevita borba za plate i radna mesta

03. decembar 2024, 13:42 Matis Rihtman / DW
Foto: Tanjug / Hendrik Schmidt/dpa via AP
Radnici Folksvagena na ulicama
Copied

Štrajkovi pogodili su većinu Folksvagenovih fabrika u Nemačkoj. Sindikati se protive zatvaranju pogona i otpuštanju radnika, dok uprava tvrdi da su smanjenja nužna zbog pada potražnje i visoke konkurencije na tržištu električnih vozila, posebno iz Kine

Hiljade radnika Folksvagana štrajkovalo je u ponedeljak, jer dogovora nema. Sindikati traže povećanje plata, dok uprava planira masovna otpuštanja i zatvaranje fabrika, piše Dojče vele.

Prvo ih je bilo samo nekoliko, ali ubrzo su stotine radnika iz Folksvagenove fabrike u Hanoveru počeli da u velikim grupama izlaze kroz kapiju 3, noseći transparente s natpisom „Spremni smo za štrajk!“ i crvene zastave moćnog nemačkog sindikata metalaca, IG Metala.

U toj fabrici Folksvagen proizvodi laka komercijalna vozila, uključujući i električni minibus ID.Buzz, naslednik kultnog modela Bulli, koji se proizvodio više od 65 godina, ali se sada sklapa u Turskoj.

Radnici u Hanoveru pridružili su se štrajku koji pogađa gotovo sve Folksvagenove fabrike u Nemačkoj.

„Za mene je najvažnije da ovo proizvodno mesto opstane“, kaže Hasan Savaš. On tu radi već 24 godine i sada se pridružio radnicima okupljenim na lokalnom trgu.

„Treba ukinuti bonuse. Oliver Blume je zaradio 10,3 miliona evra, a šta mi dobijamo?“ rekao je za DW.

Hasana Savaša razbesnela je odluka uprave, uključujući i izvršnog direktora Olivera Blumea, da zatvori nekoliko fabrika u Nemačkoj i otpusti hiljade radnika. Taj potez je bez presedana u više od 87 godina dugoj istoriji kompanije i dolazi nakon što je ranije ove godine ukinuta bezbednosna klauzula u ugovoru o očuvanju radnih mesta do 2029.

Moric, koji je na drugoj godini stručne obuke u fabrici i koji je želeo da ostane anoniman, kaže da su mnogi radnici Folksvagena „zaista besni“.

„Trebalo je da mi na stručnoj obuci dobijemo više novca i ugovore nakon obuke, ali je i jedno i drugo sada pod znakom pitanja“, kaže on za DW.

Zašto štrajkuju u Folksvagenu?

Radnici u Folksvagenovoj fabrici u Osnabriku obezbedili su za sebe poseban kolektivni ugovor i ne učestvuju u štrajku, dok ostatak radne snage u Nemačkoj i dalje pokušava da postigne novi dogovor.

Tokom nedavne runde pregovora o platama, radnici Folksvagena ponudili su da podrže uštede od 1,5 milijardi evra ako uprava odustane od zatvaranja fabrika u Nemačkoj, ali su upozorili da će se suočiti s „istorijskom borbom“ ako se nastavi s drastičnim rezovima.

Menadžment insistira na smanjenju plata do deset odsto kako bi se smanjili troškovi. Razlog: pad prihoda. Najveći evropski proizvođač automobila takođe planira da zatvori tri fabrike zbog pada potražnje, naročito za električna vozila. Kompaniju su teško pogodili visoki troškovi proizvodnje u Nemačkoj, usporen prelazak na električna vozila i oštra konkurencija na ključnom tržištu – u Kini.

Sindikat IG Metal najavio je prošlog vikenda da će akcije početi u ponedeljak serijom „štrajkova upozorenja“, kratkih obustava rada, nakon što je kompanija odbila predloge sindikata za zaštitu radnih mesta.

Folksvagen-grupa, koja poseduje deset brendova, uključujući Audi, Porše, Škodu i Seat, poručila je da „poštuje prava radnika“ i veruje u „konstruktivan dijalog“ kako bi se postiglo „trajno rešenje koje svi kolektivno podržavaju“. Takođe su istakli da su preduzeli „mere za osiguranje hitnih isporuka“ tokom štrajka.

Pregovori o kolektivnom ugovoru trebalo bi da se nastave 9. decembra. Radnici okupljeni u Hanoveru poručuju da podržavaju zahteve sindikata za „najmasovnijim štrajkovima u istoriji Folksvagena“.

Zašto je važna automobilska industrija Nemačke?

Štrajkovi u Folksvagenu dolaze u trenutku kada se moćna nemačka automobilska industrija suočava s krizom zbog opadajuće potražnje u Evropi i oštre konkurencije iz Kine.

S obzirom na to da je proizvođač automobila iz Volfsburga najveći industrijski poslodavac u Nemačkoj, kriza u Folksvagenu ima posledice za celu zemlju

Prema podacima Nemačkog udruženja automobilske industrije, 2023. je ona zapošljavala skoro 780.000 ljudi, od čega više od 465.000 radnih mesta otpada na dobavljače delova i opreme za najveće proizvođače automobila, uključujući Folksvagen, BMW i Mercedes.

Učestvujući sa oko 22 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP) Nemačke u trećem kvartalu 2024, udeo automobilske industrije u ukupnom BDP-u veći je nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji.

Usporavanje nemačke automobilske proizvodnje, međutim, pogađa i druge proizvođače u automobilskoj industriji. Mercedes planira smanjenje troškova za nekoliko milijardi evra. Proizvođač guma Kontinental planira otpuštanje 7.150 radnika širom sveta, dok dobavljač elektronskih delova Boš najavljuje ukidanje do 5.550 radnih mesta.

Američki gigant Ford takođe je najavio smanjenje radne snage u Nemačkoj za 2.900 radnika, dok je 14.000 radnih mesta ugroženo kod dobavljača ZF, a 4.700 u Šefler-grupi, još jednom važnom dobavljaču automobilske industrije.

Tagovi:

Folksvagen Otkazi Radnici Štrajk
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Brojila za struju

15.avgust 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Bivši saradnik Bate Gašića ruši Marka Bosanca u poslu sa brojilima

Ko drži firmu „Đerdap usluge“ koja se drznula da prijavi firmu Marka Bosanca, biznismena bliskog vlasnima, zbog nameštenog tendera sa elektrodistribucijom za brojila za struju. Za to vreme, ispaštaju građani i radnici EDS-a

NIS Petrol

14.avgust 2025. M.M.

Nova ekonomija: NIS prodaje benzinske pumpe u Bugarskoj

Kompanija Uni Energy OOD zainteresovana je da kupi NIS Petrol Bugarska koji u posedu ima 23 benzinske stanice. Ako se posao realizuje, Gazpromove lokacije postaće Avia lanac pumpi

Inflacije veća od očekivane

13.avgust 2025. M. L. J.

Pravdanje Jorgovanke Tabaković skupim jagodama i trešnjama

Inflacija u Srbiji prevarila je očekvanje Narodne banke, koja ovo poskupljenje troškova života objašnjava višom silom i studentskom aktivnošću. Ipak, nije sve tako

Ekonomija

13.avgust 2025. B. B.

Nova ekonomija: Državna kontrola tržišta je štetna

Država je odlučila da ograniči marže za više kategorija proizvoda, ali ekonomisti upozoravaju da netržišne mere poput te ne mogu regulisati tržište

Gasovod

Gasovod i politika

12.avgust 2025. Marija L. Janković

„Izvestija“: Rusija i Srbija razmatraju izgradnju novog gasovoda

Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list „Izvestija“. Tim gasovodom bi, ako se ostvari, u velikoj meri potekla i politika

Komentar

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković

Pregled nedelje

MUP Srbije d.o.o, privatno obezbeđenje za batinaše

Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti

Filip Švarm

Komentar

Od srede uveče nemamo predsednika

Aleksandar Vučić je konačno prestao da se skriva iza funkcije predsednika Republike i govori kao onaj koji zapravo jeste: predvodnik udružene kriminalne grupe koja je okupirala ovu zemlju

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure