img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Masovni štrajk radnika Folksvagena: Grčevita borba za plate i radna mesta

03. децембар 2024, 13:42 Matis Rihtman / DW
Foto: Tanjug / Hendrik Schmidt/dpa via AP
Radnici Folksvagena na ulicama
Copied

Štrajkovi pogodili su većinu Folksvagenovih fabrika u Nemačkoj. Sindikati se protive zatvaranju pogona i otpuštanju radnika, dok uprava tvrdi da su smanjenja nužna zbog pada potražnje i visoke konkurencije na tržištu električnih vozila, posebno iz Kine

Hiljade radnika Folksvagana štrajkovalo je u ponedeljak, jer dogovora nema. Sindikati traže povećanje plata, dok uprava planira masovna otpuštanja i zatvaranje fabrika, piše Dojče vele.

Prvo ih je bilo samo nekoliko, ali ubrzo su stotine radnika iz Folksvagenove fabrike u Hanoveru počeli da u velikim grupama izlaze kroz kapiju 3, noseći transparente s natpisom „Spremni smo za štrajk!“ i crvene zastave moćnog nemačkog sindikata metalaca, IG Metala.

U toj fabrici Folksvagen proizvodi laka komercijalna vozila, uključujući i električni minibus ID.Buzz, naslednik kultnog modela Bulli, koji se proizvodio više od 65 godina, ali se sada sklapa u Turskoj.

Radnici u Hanoveru pridružili su se štrajku koji pogađa gotovo sve Folksvagenove fabrike u Nemačkoj.

„Za mene je najvažnije da ovo proizvodno mesto opstane“, kaže Hasan Savaš. On tu radi već 24 godine i sada se pridružio radnicima okupljenim na lokalnom trgu.

„Treba ukinuti bonuse. Oliver Blume je zaradio 10,3 miliona evra, a šta mi dobijamo?“ rekao je za DW.

Hasana Savaša razbesnela je odluka uprave, uključujući i izvršnog direktora Olivera Blumea, da zatvori nekoliko fabrika u Nemačkoj i otpusti hiljade radnika. Taj potez je bez presedana u više od 87 godina dugoj istoriji kompanije i dolazi nakon što je ranije ove godine ukinuta bezbednosna klauzula u ugovoru o očuvanju radnih mesta do 2029.

Moric, koji je na drugoj godini stručne obuke u fabrici i koji je želeo da ostane anoniman, kaže da su mnogi radnici Folksvagena „zaista besni“.

„Trebalo je da mi na stručnoj obuci dobijemo više novca i ugovore nakon obuke, ali je i jedno i drugo sada pod znakom pitanja“, kaže on za DW.

Zašto štrajkuju u Folksvagenu?

Radnici u Folksvagenovoj fabrici u Osnabriku obezbedili su za sebe poseban kolektivni ugovor i ne učestvuju u štrajku, dok ostatak radne snage u Nemačkoj i dalje pokušava da postigne novi dogovor.

Tokom nedavne runde pregovora o platama, radnici Folksvagena ponudili su da podrže uštede od 1,5 milijardi evra ako uprava odustane od zatvaranja fabrika u Nemačkoj, ali su upozorili da će se suočiti s „istorijskom borbom“ ako se nastavi s drastičnim rezovima.

Menadžment insistira na smanjenju plata do deset odsto kako bi se smanjili troškovi. Razlog: pad prihoda. Najveći evropski proizvođač automobila takođe planira da zatvori tri fabrike zbog pada potražnje, naročito za električna vozila. Kompaniju su teško pogodili visoki troškovi proizvodnje u Nemačkoj, usporen prelazak na električna vozila i oštra konkurencija na ključnom tržištu – u Kini.

Sindikat IG Metal najavio je prošlog vikenda da će akcije početi u ponedeljak serijom „štrajkova upozorenja“, kratkih obustava rada, nakon što je kompanija odbila predloge sindikata za zaštitu radnih mesta.

Folksvagen-grupa, koja poseduje deset brendova, uključujući Audi, Porše, Škodu i Seat, poručila je da „poštuje prava radnika“ i veruje u „konstruktivan dijalog“ kako bi se postiglo „trajno rešenje koje svi kolektivno podržavaju“. Takođe su istakli da su preduzeli „mere za osiguranje hitnih isporuka“ tokom štrajka.

Pregovori o kolektivnom ugovoru trebalo bi da se nastave 9. decembra. Radnici okupljeni u Hanoveru poručuju da podržavaju zahteve sindikata za „najmasovnijim štrajkovima u istoriji Folksvagena“.

Zašto je važna automobilska industrija Nemačke?

Štrajkovi u Folksvagenu dolaze u trenutku kada se moćna nemačka automobilska industrija suočava s krizom zbog opadajuće potražnje u Evropi i oštre konkurencije iz Kine.

S obzirom na to da je proizvođač automobila iz Volfsburga najveći industrijski poslodavac u Nemačkoj, kriza u Folksvagenu ima posledice za celu zemlju

Prema podacima Nemačkog udruženja automobilske industrije, 2023. je ona zapošljavala skoro 780.000 ljudi, od čega više od 465.000 radnih mesta otpada na dobavljače delova i opreme za najveće proizvođače automobila, uključujući Folksvagen, BMW i Mercedes.

Učestvujući sa oko 22 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP) Nemačke u trećem kvartalu 2024, udeo automobilske industrije u ukupnom BDP-u veći je nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji.

Usporavanje nemačke automobilske proizvodnje, međutim, pogađa i druge proizvođače u automobilskoj industriji. Mercedes planira smanjenje troškova za nekoliko milijardi evra. Proizvođač guma Kontinental planira otpuštanje 7.150 radnika širom sveta, dok dobavljač elektronskih delova Boš najavljuje ukidanje do 5.550 radnih mesta.

Američki gigant Ford takođe je najavio smanjenje radne snage u Nemačkoj za 2.900 radnika, dok je 14.000 radnih mesta ugroženo kod dobavljača ZF, a 4.700 u Šefler-grupi, još jednom važnom dobavljaču automobilske industrije.

Tagovi:

Folksvagen Otkazi Radnici Štrajk
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Predsednik Srbije

25.септембар 2025. B. B.

Vučić: Od 1. oktobra sankcije NIS-u

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je ocenio da je Srbija „kolateralna šteta odnosa Amerikanaca, Zapada i Rusa“

Brojila potrošnje struje

Brojila za struju

25.септембар 2025. Marija L. Janković

Radnici EDS-a se svete poslodavcu: Plaćaju druge da očitavaju brojila umesto njih

Kako „Vreme“ saznaje, pojedini radnici elektrodistribucije pronašli su način da izbegnu očitavanje brojila, što i nije njihov posao. Pitanje je šta će biti ako „zamenski ljudi“ negde pogreše ili ih neko napadne na terenu

Koji su najtraženiji poslovi u Srbiji

Lični stav

24.септембар 2025. Branislav Bajat/Predrag Petronijević

Zakon o legalizaciji podstiče ilegalnu i nesavesnu gradnju

Naslućuje se da će i novi Zakon o legalizaciji, baš kao i svi prethodni, zapravo samo podstaći ilegalnu gradnju. Možda i najveći problem je legalizacija objekata čija je stabilnost upitna

Termoelektrana Nikola Tesla

Ekologija

23.септембар 2025. Dr Dejan Molnar / Klima 101

Srbija proizvodi „najprljaviju“ struju u Evropi: Ugalj i dalje stub energetike

Evropska unija je u protekle dve decenije uspela da smanji emisije ugljen-dioksida, a da istovremeno uveća BDP. Srbija ostaje vezana za fosilna goriva, zbog čega je ponela titulu „najprljavijeg“ proizvođača struje u Evropi

Privreda

23.септембар 2025. K. S.

Nova ekonomija: Novi milionski posao za Milenijum tim i Šapićevog saradnika

Još jedan veliki posao za Milenijum tim, ovog puta u saradnji sa firmom bliskog saradnika Aleksandra Šapića, otkriva Nova ekonomija

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure