img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zapošljavanje

Kragujevac: Zašto u fabriku Fijata dolaze radnici iz Maroka i Nepala?

12. август 2025, 11:37 M. L. J.
foto: marija janković
FIJAT SRBIJA
Copied

U Fijatovoj fabrici biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, javila je TV Kragujevac. Pritom u Kragujevcu ima 9000 nezaposlenih

Fijat je u Kragujevac dovodio radnike iz Italije, koje je plaćao neuporedivo više od radnika iz Srbije, oko 100 evra dnevno, rekao je dugogodišnji lider Samostalnog sindikata grada Kragujevca i fabrike Zastava oružje Jugoslav Ristić. To je i razlog zašto je ova fabrika odlučila da dovede 800 novih radnika iz Maroka i Nepala.

„Jasno je da će doći radnici sa strane, jer za te zarade koje su nešto veće od 70.000 dinara očigledno je da ljudi u Kragujevcu nisu zainteresovani, jer od toga ne mogu da prežive. Zato se poseže za dolaskom radnika iz Nepala i Maroka, zemalja u kojima su ljudi veoma siromašni“, kazao je agenciji Beta Ristić, koji je i predsednik Udruženja „Nova svetlost“.

Naveo je da u Nepalu, koji ima 27 miliona stanovnika, više od polovine ljudi ima manje od 1,25 dolala dnevno za potrošnju, dok Maroko sa 37 miliona stanovnika ima više od tri puta manji BDP od Srbije.

Da se sprema uvoz radnika iz ove dve zemlje rekao je i gradski odbornik za privredu Radomir Erić, iako u Krahujevcu ima oko 9000 nezaposlenih.

Srbija mora da ostane zemlja jeftine radne snage

Prosečna zarada u Srbiji je, kako je kazao Ristić, oko 108.000 dinara, a u Kragujevcu je za nekoliko hiljada dinara manja.

U Fijatovoj fabrici u Kragujevcu radnik može da zaradi i oko 90.000 dinara, ako su mu radne sve subote, ali to znači da radi više od 40 časova u sedmici.

On smatra da bi, ako bi Fijat ovde platio radnika 1.000 evra mesečno, i te kako obezbedio radnike, i da država koja ima trećinu udela u kompaniji to može da reguliše.

„Davno su naši političari proklamovali da broj naših ljudi koji odlaze iz Srbije da rade na Zapadu treba da bude jednak broju onih koji dolaze iz inostranstva, te da je taj proces započeo. Poruka je da Srbija mora da ostane zona jeftinog rada. To je politika multunacionalnih kompanija koju podržava naša vlast“, tvrdi Ristić.

Propao dogovor sa Filipincima

Predsednik regionalnog odbora metalaca centralne Srbije iz Samostalnog sindikata Goran Milić rekao je agenciji Beta da domaći radnici koji se zapošljavaju u Fijatu ostaju nekoliko dana i „beže“, najverovatnije zbog niske zarade.

Dodaje da u fabrici automobila u Kragujevcu još nema radnika stranaca, ali da se uveliko priča o njihovom zapošljavanju.

Pominjalo se i da će u kompaniju „Vaker Nojsonu“ da dođe 80 Filipinaca na radno mesto varioca, ali je taj aranžman propao.

„Očekivalo se da će radnici stranci da plaćaju porez samo deset posto, što država nije dozvolila, pa su odustali jer im se ne isplati da plaćaju pun iznos. A trebalo je da im plata bude 500 evra , uz plaćena dva obroka i smeštaj od 100 evra. U tom slučaju bi ovi radnici bili jeftiniji od naših“, kazao je Milić.

Napomenuo je da je normalno što ovdašnji varioci odlaze u inostranstvo da rade za osam evra po satu, dok se u Srbiji taj rad plaća dva evra po satu.

Izvor: Beta

 

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Tagovi:

Automobilska industrija Fijat maroko Nepal Zapošljavanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Provladin protest u Teheranu

Međunarodni monetarni fond

08.јул 2026. B. B.

MMF: Obnovljeni sukob na Bliskom istoku vodi ka inflaciji

Obnovljeni sukobi na Bliskom istoku mogli bi da produže nestabilnost cena, ugroze lance snabdevanja i opterete finansijske uslove, upozorava MMF

Građevinarstvo

08.јул 2026. M. L. J.

Prinudni otkup i unosna parcela: Kako je teklo rasparčavanje Energoprojekta

Nekada najveće građevinsko preduzeće u Srbiji krajem jula 2026. bi moglo da bude istisnuto sa Beogradske berze. Prinudni otkup akcija prati nerealno niska cena i unosan posao drugog preduzeća, upozoravaju stručnjaci

Gorivo, benzinska pumpa

Akcize

07.јул 2026. I.C.

Šta ne platiš na mostu, platićeš za akcizu: Zašto samo u Srbiji rastu cene goriva

Cene goriva i nafte su svuda u padu osim u Srbiji, gde su i evrodizel i benzin poskupeli za dva dinara. Stručnjaci objašnjavaju da je razlog za to što Srbija ima najviše akcize u regionu

Energetika

07.јул 2026. Marija L. Janković

Izgradnja hidroelektrana: Jedna duplo skuplja, u drugu ulaze samo Amerikanci

Srbija četiri decenije čeka nove hidroelektrane. Sada, kada je na korak od gradnje RHE "Bistrica" i RHE "Đerdap 3", netransparantne radnje i strahovit porast troškova kvare opšti utisak

Krediti

07.јул 2026. I.M.

Građani Srbije duguju bankama više od 2.000 milijardi dinara: Gotovinski krediti i dalje najtraženiji

Građani Srbije nastavili su da se intenzivno zadužuju kod banaka. Prema podacima Udruženja banaka Srbije, dug stanovništva u junu iznosio je 2.099 milijardi dinara, dok su gotovinski krediti prvi put premašili 1.000 milijardi dinara

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure