Koliko građana Srbije prima maksimalnu penziju od preko 230.000 dinara, a koliko ima onih koji primaju ispod 30.000 dinara?
Prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), u Srbiji trenutno prima penziju nešto više od 1,65 miliona građana. Većina penzionera – oko 59 odsto – ima mesečna primanja do visine prosečne penzije, koja iznosi nešto više od 50.000 dinara.
Najniža zakonska penzija, nakon poslednjih usklađivanja početkom 2026. godine, iznosi 31.092 dinara za penzionere iz kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti, dok je najniža poljoprivredna penzija oko 24.443 dinara.
Uprkos tim korekcijama, najnižu penziju u Srbiji prima više od 300.000 penzionera, što čini značajan deo ukupne penzionerske populacije.
U toj grupi dominiraju poljoprivredni penzioneri, ali i veliki broj bivših zaposlenih sa niskim zaradama ili nepunim radnim stažom, zbog čega su njihova primanja često ispod granice rizika od siromaštva.
Na drugom kraju nalazi se mali broj penzionera sa najvišim primanjima. Prema podacima Fonda PIO, svega 72 osobe u Srbiji ostvaruju maksimalnu penziju od 230.145 dinara mesečno, dok penzije veće od 100.000 dinara prima oko 5,2 odsto penzionera.
Ovi podaci ukazuju na izražene razlike između najnižih i najviših penzija, ali i na duboke socijalne nejednakosti unutar penzionog sistema.
Iako bi visina penzije, u teoriji, trebalo da zavisi od dužine radnog staža i visine uplata doprinosa, zakon propisuje jasna ograničenja.
Zakon o PIO predviđa da lični koeficijent za obračun penzije ne može biti viši od 3,8, dok se u obzir uzima najviše 45 godina staža. Zbog toga je najviša penzija zakonski ograničena i, prema članu 78. Zakona o PIO, ne može preći 286.368,57 dinara mesečno, bez obzira na visinu uplata tokom radnog veka.
Fond PIO ovakva ograničenja obrazlaže potrebom da se očuva održivost i stabilnost penzijskog sistema, dok kritičari i deo korisnika upozoravaju da takav model ne uvažava u potpunosti individualne doprinose i realna očekivanja onih koji su decenijama uplaćivali najviše iznose.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Energetska sigurnost Srbije i dalje delom zavisi od ruskog gasa i ograničenih skladišnih kapaciteta za isti. Iako se o promeni takve politike govori godinama, konkretnih pomaka nema
Za dostojanstven život u Srbiji potrebno je oko 154.000 dinara mesečno, a prosečna plata je gotovo 30 hiljada dinara niža. Za one koji rade za minimalac, razlika je još veća
Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu
Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.