
Izvoz hrane
Švajcarci našli višak kadmijuma u malinama iz Srbije
Švajcarska je prijavila viši nivo kadmijuma u smrznutim malinama uvezenim iz Srbije. Od početka 2025. nedozvoljene supstance pronađene su u 28 proizvoda izvezenih u Evropu
Foto: Marija Janković
Najavljene Vučićeve mere za pomoć siromašnima su nastavak političke propagande, upozorava Inicijativa A11. Dodaju da je gotovo nemoguće očekivati odgovoran pristup od „onih koji godinama tuđe siromaštvo koriste kao politički alat“
Mere za pomoć siromašnijima koje je najavio predsednik Aleksandar Vučić su nastavak propagandnog programa, dok u Srbiji ne postoje sistemske mere za borbu protiv siromaštva, saopštila je Inicijativa A11 povodom obeležavanja 9. avgusta, Svetskog dana siromašnih.
„Najava predsednika Srbije Aleksandra Vučića da ‘ljude koji žive teže’ od kraja avgusta očekuju ‘velike i dobre vesti’ u vidu jeftinijih proizvoda u prodavnicama, povoljnijih kredita i kamatnih stopa, olakšica za električnu energiju i drugih mera ‘za srednji sloj i nešto siromašnije’ samo su nastavak propagandnog programa u doba političke krize, što je i jedini period kad se kvalitet života uopšte dovodi u pitanje i najavljene mere predstavljaju kao spas u pravom trenutku“, navodi A11, prenosi Nova ekonomija.
Ujedinjene nacije su 1994. godine ustanovile 9. avgust kao Svetski dan siromašnih, a u Srbiji je svaki peti građanin u riziku od siromaštva, prema podacima RZS-a na koje se poziva A11.
„Inicijativa A11 do sada je naglašavala nevidljivost i negiranje problema siromaštva u našem društvu, koje se ogleda u narativu predstavnika organa javne vlasti da je životni standard u Srbiji – sve bolji. I dok je ovakav narativ sveprisutan, primetno je da su donosioci odluka poslednjih sedmica fokusirani na suprotnu priču – na potrebu da se finansijski pomogne siromašnima i na tiho priznanje da je stvarno stanje u pogledu životnog standarda poražavajuće“, navodi se u saopštenju.
Ova organizacija upozorava da, mimo kriznih perioda, ne postoje mere za borbu protiv siromaštva u Srbiji.
U 2024. godini, prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi po domaćinstvu iznosili su 97.705 dinara (RZS), a izdaci za ličnu potrošnju domaćinstava iznosili su 98.165 dinara, što znači da građanke i građani konstantno žive „u minusu”, kažu iz A11.
„Čak 15 odsto građana ne može da priušti sebi meso ili ribu svakog drugog dana, dok 9,3 odsto građana ne može da priušti adekvatno grejanje doma. Prema istraživanju Republičkog zavoda za statistiku, svega 0,6 odsto građana nema problema sa prihodima, dok 11,4 odsto kaže da veoma teško ‘sastavlja kraj s krajem’“, navodi se u saopštenju.
„Populizam nije put“
Kako kažu u A11, Srbija do danas nema važeće krovne dokumente poput Strategije za smanjenje siromaštva i Strategije socijalne zaštite, a najranjiviji građani od 2022. godine neprestano trpe nesagledive posledice negativnih efekata primene Zakona o socijalnoj karti, koji siromašne lišava novčane socijalne pomoći, neretko jedinog izvora prihoda.
Od početka primene ovog zakona skoro 60.000 najsiromašnijih građana lišeno je prava na novčanu socijalnu pomoć, navodi se u saopštenju.
„Populizam nije put za poboljšanje životnog standarda građana. Do njega se dolazi kroz odgovornu socijalnu politiku i pravičan sistem socijalne zaštite, jednaku šansu za obrazovanje i lečenje kao i kroz zakon na strani rada, a ne kapitala. Smanjenje siromaštva ne može da bude rezultat delovanja sistema koji ga ujedno i proizvodi, ali i koristi“, kažu iz Inicijative A11.
Kako se navodi, mere za suzbijanje siromaštva treba da budu rezultat opsežne analize, zasnovane na dokazima, podacima i pristupu koji će osigurati da niko ne bude izostavljen i najvažnije – na principima socijalne pravde i poštovanju ljudskog dostojanstva.
„Gotovo je nemoguće očekivati takav pristup od onih koji već godinama tuđe siromaštvo koriste kao politički alat“, dodaju u A11.
Izvor: Nova ekonomija
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Švajcarska je prijavila viši nivo kadmijuma u smrznutim malinama uvezenim iz Srbije. Od početka 2025. nedozvoljene supstance pronađene su u 28 proizvoda izvezenih u Evropu

Iz udruženja Menjačnica za Vreme kažu da evra ima dovoljno. Međutim, kad hoćeš da kupiš devize moraš malo da sačekaš ili da požuriš da ne nestanu

Dok se čeka da li će NIS-ove pumpe nastaviti da rade u 51 mestu, meštani pograničnih mesta za to ne haju - ionako preko granice kupuju znatno jeftinije gorivo

Prodajni kurs evra u nekim menjačnicama i bankama je već probio 120 dinara, a među građima postoji bojazan od dodatnog povećanja. Kurs ipak ne može neograničeno da „divlja“ - osim ako ga NBS ne promeni.

Da li posluju sa NIS-om, smeju li uopšte o tome da govore, kao i do kada će to poslovanje trajati, objašnjavaju pojedine banke za „Vreme“
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve