img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Statistika

Gde je i najveća, a gde najniža plata u Srbiji?

30. maj 2024, 16:31 I.M. / Danas
Foto Marija Janković
Prosečna plata u našoj zemlji i dalje među najnižim u regionu.
Copied

Iako vlasti kategorično tvrde da je iznos prosečne plate u našoj zemlji respektabilan, on je ipak i dalje među najnižim u regionu

Iako nadležni u Vladi često ističu brz rast zarada u Srbiji i prognoziraju da će za oko tri i po godine one dostići nivo od oko 1.400 evra mesečno, statistika pak sa druge strane pokazuje da je prosečna plata u našoj zemlji i dalje među najnižim u regionu.

Prosečna plata u Srbiji je naime u martu dostigla nivo od 96.913 dinara, odnosno 827 evra, prenosi „Danas„.

Ipak, iako vlasti kategorično tvrde da je iznos prosečne plate u našoj zemlji respektabilan, on je ipak i dalje među najnižim u regionu.

Ako se analiziraju statistički podaci o visini zarada u bivšim jugoslovenskim republikama, kao i državama koje se graniče sa Srbijom, lako se da uočiti da su plate niže, nego što je to slučaj kod nas, u samo njih tri. To su Albanija u kojoj je mesečna plata 553 evra, Severna Makedonija 649 evra i Bosna i Hercegovina-679 evra.

U Crnoj Gori pak plata je oko 825 evra mesečno, odnosno za svega dva evra niža nego u Srbiji pa se s punim pravom može konstatovati da su plate u njima faktički izjednačene.

Sa druge strane, mesečne zarade su veće od onih koje zaposleni dobijaju u Srbiji, u Sloveniji 1.499 evra, Hrvatskoj 1.248 evra, Rumuniji 1.149 evra, Mađarskoj 1.072 evra i Bugarskoj 871 evro.

Kada se pogledaju predočene brojke uočava se da je Srbija plasirana u donjem delu tabele po visini mesečnih zarada u regionu.

Analitičari ukazuju da na nizak životni standard građana Srbije veoma utiče i to što iznos medijalne, dakle zarade koju prima 50 odsto zaposlenih u zemlji, ne prelazi nivo od 623 evra mesečno.

Problem koji dovodi do snižene kupovne moći građana Srbije je visoka inflacija koja faktički anulira efekat povećanja ličnog dohodka.

Ekonomista Milan R. Kovačević ističe za Danas da su ocene da je rast plata kod nas brži nego u većini zemalja jugoistočne Evrope tačne, ali i da je istovremeno tačno i to da je inflacija u Srbiji među najvećim na tom prostoru.

„Zaista je rast plata u Srbiji brz. Međutim, nadležni istovremeno ne ističu podatak da je inflacija među najvećim u jugoistočnoj Evropi. Rast plata je dakle uslovljen rastom cena, odnosno inflatornim udarom. To praktično znači da rast inflacije u praksi potire efekat koji se želi postići povećanjem zarada. Visina plate je pak veoma važna sa stanovišta povećanja kupovne moći domaćinstva. Što je plata veća veći broj stvari se može kupiti. Međutim ako istovremeno sa povećanjem plata nastupa i visoka inflacija uslovi da se poboljša kupovna moć stanovništva jednostavno ne postoje“, objašnjava sagovornik Danasa.

Brz rast plata, navodi Kovačević, negativno deluje na priliv stranih investicija kao i na konkurentnost privrede koja bolje rezultate postiže u uslovima kada su rashodi za plate manji.

Zaposleni u Srbiji svejedno „na nuli”

Predsednik Konfederacije slobodnih sindikata Ivica Cvetanović naglašava da su bez obzira na martovsko povećanje prosečnih plata zaposleni u Srbiji svejedno „na nuli”, odnosno da efekat toga ne osećaju kada je reč o kupovnoj moći.

„Prosečna plata se povećala, ali sa druge strane imamo inflaciju, povećali su se troškovi života što dovodi do toga da se u paksi anulira efekat rasta plata. Takođe, kada govorimo o zaradama da bi se dobio pravi presek realnije je posmatrati medijalnu nego prosečnu platu. Naime, medijalnu zaradu dobija najveći broj zaposlenih u zemlji. Njen iznos je znatno niži od iznosa prosečne zarade i jednostavno je takav da ne može da popravi inače nisu kupovnu moć zaposlenih u Srbiji koji je primaju“, ističe Cvetanović.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iznos brutobprosečne plate u martu tekuće godine u Srbiji bio je 133.373 dinara, dok je prosečna plata bez poreza i doprinosa iznosila 96.913 dinara.

Rast bruto zarada u periodu januar-mart ove godine u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 15 odsto nominalno, odnosno 8,8 odsto realno, dok je prosečna neto zarada veća za 14,9 odsto nominalno, odnosno 8,7 odsto realno.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za mart nominalno je veća za 13,3 odsto, a realno za 7,9 odsto, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 13,4 odsto, a realno za osam odsto, pokazuju ovi podaci.

Medijalna neto zarada u Srbiji za mart iznosila je 72.979 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Najniža prosečna neto plata pak zabeležena je u Vranjskoj Banji i to 63.779, dok je najviša zarada u beogradskoj opštini Stari grad i iznosi 176.499 dinara.

Tagovi:

prosečna plata Srbija Stari grad Vranjska Banja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Plate

23.maj 2025. B. B.

Nova ekonomija: Prosečna plata od 1400 evra koju obećava Vučić nije realna

Da bi prosečna plata porasla na 1400 evra do kraja 2027. godine ukupno povećanje bi moralo da iznosi oko 59 odsto

Autobuska stanica

Međugradski saobraćaj

23.maj 2025. M.S.

Brže, bolje, jeftinije: Da li se uopšte isplati međugradska vožnja autobusom?

Cene autobuskih karata za međugradski prevoz kod pojedinih prevoznika vinule su se u nebesa. Da li postoji bolje, brže i jeftinije rešenje

Ilon Mask

Najbogatiji Amerikanci

22.maj 2025. I.M.

Dok radnici preživljavaju – za deset najbogatijih Amerikanaca milijarda dnevno

Dok milioni Amerikanaca pokušavaju da pokriju osnovne životne troškove, deset najbogatijih pojedinaca u zemlji svakog dana zarađivalo je po milijardu dolara

21.maj 2025. A.I.

Nova ekonomija: Beograd-Zrenjanin-Novi Sad za 1,596 milijardi evra

Kako je cena auto-puta od Beograda do Novog Sada preko Zrenjanina sa 530 miliona evra 2019. porasla na 1,596 milijardi 2024. godine i koliko se Srbija zbog toga dodatno zadužila

Kućna radinost

21.maj 2025. Tijana Stanić

Ovce su za šišanje – a šta je sa vunom?

U Srbiji se godišnje baci vune za devet miliona džempera. Zašto?

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1794
Poslednje izdanje

Režimski napad na visoko obrazovanje

Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati se
Intervju: Vladimir Horovic, advokat

Srbija ne sme da postane Pinočeov Čile

Nenad Gladić – Lepi Brka, Kosjerić

Izbori kao moba

Transplantacija organa

Šta Srbiji nedostaje za efikasan sistem

Intervju: Vladan Joler, umetnik i profesor

Odmotavanje planetarnog sistema komunikacije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure