img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Autoindustrija

Folksvagen smanjuje proizvodnju za milion automobila godišnje

22. april 2026, 15:57 A.M.
Fabrika Folksvagena, auto na traci Foto: AP Photo/Michael Sohn, file
Radnici i sindikati se bune, najavljuju proteste
Copied

Generalni direktor Folksvagena Oliver Blume najavio je značajno smanjenje proizvodnih kapaciteta. Nemačka autoindustrija bori se da ostane konkurentna na tržištu, koje joj je izgleda našlo zamenu

Folksvagen je smanjio kapacitete proizvodnje u Kini za milion automobila godišnje, dok bi u Evropi, pre svega u brendovima Folksvagen i Audi, dodatno smanjenje trebalo da bude sprovedeno do 2028. godine.

Generalni direktor Oliver Blume, koji je na čelu Folksvagena od 2022. godine, izjavio je da „višak kapaciteta nije dugoročno održiv za kompaniju“, te da je „u današnjoj tržišnoj i konkurentskoj situaciji, planiranje obima iz prošlosti nerealno“.

U razgovoru za Menadžer magazin, Blume je naglasio da Folksvagen pravi „napredak u smanjenju fabričkih troškova kakav ranije nije viđen u kompaniji“, ali da višak kapaciteta i dalje predstavlja ogroman finansijski teret.

On podseća na to da se od pandemije koronavirusa prodaja automobila drastično smanjila svuda u svetu. Oko 11 miliona automobila prodalo se tokom 2019. godine, dok se sada na godišnjem nivou proda oko devet miliona.

Šta to boli nemačku autoindustriju

Folksvagenu nedostaju kupci. Pojava kineskih automobila na nemačkom tržištu, a sunovrat nemačkog izvoza u Kinu, najžešći je udarac koji je ovaj gigant primio poslednjih decenija. Niska cena i solidan kvalitet kineskim proizvođačima otvorili su put u Evropu i osigurali dominaciju domaćem tržištu.

Fabrika Folksvagena
Foto: Hendrik Schmidt/dpa via AP
Nemačka automobilska industrija godinama se bori s problemima

Evrostat navodi da je izvoz nemačkih vozila u Kinu pao za dve trećine od 2022. godine.

Još 2023. godine Folksvagen je pokrenuo „program efikasnosti“ kako bi smanjio troškove i ostao konkurentan na tržištu. Međutim, kriza se samo produbljuje.

Dobit u prošloj godini prepolovljen im je u odnosu na prethodnu. U pokušaju da se šteta sanira, u martu je najavljeno ukidanje čak 50 000 radnih mesta.

Ostali izazovi na globalnom tržištu, poput carina Donalda Trampa na uvoz automobila u SAD, kao i trenutna situacija na Bliskom istoku, dodatno pogoršavaju i onako lošu situaciju.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

 

Tagovi:

Nemačka Kina Folksvagen Automobilska industrija Ekonomska kriza
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
EXPO 2027

Ekspo 2027

20.avgust 2026. B. B.

Na svaki dinar uložen u Ekspo država će navodno dobiti 1,91 dinar

Procenjuje se da će ulaganja države od dve milijardi evra u Ekspo privući i privatne investicije u približno istom iznosu – tačnije 1,83 milijarde evra

Aleksandar Vučić u kampanji

Predizborni dodaci

20.avgust 2026. M. L. J.

Nova režimska pomoć penzionerima: Ko će i koliko novca dobiti 14. septembra

Isplata jednokratne državne pomoći penzionerima počeće 14. septembra 2026. godine. Iznos pomoći kreće se od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Posebna prijava nije potrebna

Biznis

20.avgust 2026. M. L. J.

„Vrati se i stvaraj“: Srbija mami mlade sa 1,8 miliona dinara da se vrate u zemlju

Država je raspisala javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru programa „Vrati se i stvaraj“. To bi trebalo da privuče onih 250.000 ljudi koji su otišli iz zemlje u poslednjih pet godina, a najviše mlade

Rudarstvo

20.avgust 2026. M. L. J.

„Timočka buna“ protiv Ziđina: Rumunske i bugarske organizacije strahuju od prekograničnog zagađenja

Dvanaest bugarskih nevladinih organizacija 18. avgusta pismeno je ministarki životne sredine i voda Bugarske tražilo informacije o rudarenju Ziđina u Srbiji. Dan ranije isto je zatražilo 28 rumunskih organizacija. Strahuju od prekograničnog zagađivanja

Lidl

PR

19.avgust 2026. R.V.

Lidlova bušilica oborila svetski rekord pokrenuvši čuveni panoramski točak u Londonu

Lidlova akumulatorska bušilica PARKSIDE ponovo je privukla pažnju svetske javnosti nakon što je, posle Airbusa A380, uspela da pokrene i čuveni London Eye. Poduhvat je izveden u okviru akcije „THE ROTATION“, a organizatori navode da je njime postavljen novi Ginisov svetski rekord

Komentar
Aleksandar Vučić u Paraćinu

Komentar

Trijumf volje nad ruševinama republike

Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon

Ivan Milenković
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure