Rekreativna nastava od Niša do Zlatibora na proleće 2025. godine košta 44.700 dinara na sedam mesečnih rata, a koliko dana nije poznato. Dok, jednodnevni izlet od Niša do Kragujevca, Topole, Oplenca i Aranđelovca košta 7.850 dinara na šest mesečnih rata. Takođe, nije poznato kada se ide, zna se samo da je na proleće
Za dečiju radost i lepe uspomene 44.700 dinara. Naime, na društvenoj mreži „Iks“ Ana Zlatković, majka iz Niša, objavila je cene ovogodišnjih ekskurzija u školi „Čegar“ u Nišu. Rekreativna nastava od Niša do Zlatibora na proleće 2025. godine košta 44.700 dinara na sedam mesečnih rata, a koliko dana nije poznato. Dok, jednodnevni izlet od Niša do Kragujevca, Topole, Oplenca i Aranđelovca košta 7.850 dinara na šest mesečnih rata. Takođe, nije poznato kada se ide, zna se samo da je na proleće.
„Najveći problem u vezi sa ekskurzijama, a sada govorim na nivou naše škole, mada verujem da je to problem u celoj zemlji, je što je totalno netransparentno. Prošle godine su deca takođe išla na Zlatibor, mislim da je bio u pitanju neki hotel Sunce koji je jednim delom renoviran, jednim delom je totalna ruina i naravno tamo se smeštaju deca. Mi do par dana pred polazak nismo imali termin. Prvo što ima puno dece gde jedan roditelj radi u inostranstvu, ljudi rade u fabrikama, rade u smenama, zaista nije u redu da vam neko kaže u sredu ili četvrtak da u nedelju deca putuju“, objašnjava za „Vreme“ Zlatković.
I naglašava da nikada nisu dobili specifikaciju troškova kako bi znali šta koliko košta, samo se dobije cena i na koliko rata se plaća. „Ovo je praksa godinama.“
Ekskurzije već godinama preksupe
Polemika o visokim cenama školskih ekskurzija nije pokrenuta samo ove godine. Kako je „Vreme“ ranije pisalo đačka ekskurzija u Grčku, na bazi pet polupansiona koštala je čak 62.900 dinara, cena za četvorodnevni boravak u Bosni i Hercegovini 36.500, a za dva dana u Nišu trebalo je izdvojiti 22.900 dinara.
„Na nekom sastanku sa direktorom pre par godina, a pitala sam i zvanično, i zvanicni stav škole je da više ni savet roditelja ne bira te ponude nego agencije izađu sa ponudama i onda škole imaju neki softver koji bira najbolju ponudu. Ako je ovo najbolja ponuda za ovaj novac, ja samo mogu da pretpostavim kakve su bile i ostale ponude. To je takav jedan bezobrazluk i to je postala takva vrsta pljačke“, ukazuje naša sagovornica.
Foto: Tanjug / Dušan AničićĐačke ekskurzije po sumanutim cenama
Dodaje da većina ljudi ni na sto rata ne može da priušti to, a ima i roditelja koji mogu ali ne žele za taj novac. „Ovo je više finansijski nezamislivo i ljudima sa jednim detetom, a kamoli sa dvoje ili troje. Nešto što bi trebalo da bude u okviru školovanja, nešto da bi deca stvarala lepe uspomene postalo je vrsta luksuza koja je nedostižna. A ne sme biti luksuz“.
Kaže i da je prošle godine od njih 25 u odeljenju išlo između sedam do deset učenika. A ove godine, sudeći po porukama koje razmenjuju roditelji nije sigurna, njen predlog je bojkot jer ne znaju ni šta plaćaju, ni termin, ni koliko dana traje ekskurzija i drugo. „Jedino što je meni neupitno je taj deo novca koji ide za učiteljicu ako uopšte sav taj novac ide za učiteljicu. To je užasna odgovornost, užasna glavobolja, voditi tuđu decu negde. Sve ostalo je čista pljačka“, navodi Zlatković.
U Sloveniji bolje cene
Komentari na objavi Ane Zlatković na društvenoj mreži „Iks“ samo se nižu. Jedan od komentara je da je ekskurzija iz Novog Sada do Divčibara sa tri noći 350 evra, a jednodnevna ekskurzija iz Novog Sada do Srema 6000 dinara.
„Jedna žena koja u Sloveniji živi napisala je u komentaru da deca iz Slovenije idu pet dana na Kranjsku Goru i plaćaju 180 evra u tri rate. U Sloveniji sa njihovim standardom“, zaključuje sagovornica „Vremena“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Statistički ekonomski podaci pobijaju tvrdnju o lakšem i berićetnijem životu građana Srbije. Šta je prošle godine pored frizera najviše poskupelo, a šta zaista pojeftinilo?
Evropska unija od 1. januara uvodi porez na emisije ugljenika (CBAM). Koliko to pogađa srpsku privredu i zašto nije spremna kada samo tranziciona faza traje već tri godine. U ovoj priči se krije i razlog za prekomerno tagađenje vazduha u Srbiji
Italijanski „Ariston“ otvorio je pogon u Nišu i za to dobio 22,2 miliona evra subvencija. U tom gradu nedavno je posao izgubilo više od 3.000 radnika, dok će „Ariston“ zaposliti ljudi. Ekonomista Goran Radosavljević za „Vreme“ objašnava - investitori u Srbiju više uopšte neće da dođu ako im ne date mnogo para
Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima. Za mnoga mala i srednja preduzeća to je jednostavno preveliki zalogaj
U poslednjih nekoliko meseci, nekoliko stranih firmi na jugu Srbije zatvorilo je postrojenja. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objašnjava to „značajnim rastom plata”
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!