Rekreativna nastava od Niša do Zlatibora na proleće 2025. godine košta 44.700 dinara na sedam mesečnih rata, a koliko dana nije poznato. Dok, jednodnevni izlet od Niša do Kragujevca, Topole, Oplenca i Aranđelovca košta 7.850 dinara na šest mesečnih rata. Takođe, nije poznato kada se ide, zna se samo da je na proleće
Za dečiju radost i lepe uspomene 44.700 dinara. Naime, na društvenoj mreži „Iks“ Ana Zlatković, majka iz Niša, objavila je cene ovogodišnjih ekskurzija u školi „Čegar“ u Nišu. Rekreativna nastava od Niša do Zlatibora na proleće 2025. godine košta 44.700 dinara na sedam mesečnih rata, a koliko dana nije poznato. Dok, jednodnevni izlet od Niša do Kragujevca, Topole, Oplenca i Aranđelovca košta 7.850 dinara na šest mesečnih rata. Takođe, nije poznato kada se ide, zna se samo da je na proleće.
„Najveći problem u vezi sa ekskurzijama, a sada govorim na nivou naše škole, mada verujem da je to problem u celoj zemlji, je što je totalno netransparentno. Prošle godine su deca takođe išla na Zlatibor, mislim da je bio u pitanju neki hotel Sunce koji je jednim delom renoviran, jednim delom je totalna ruina i naravno tamo se smeštaju deca. Mi do par dana pred polazak nismo imali termin. Prvo što ima puno dece gde jedan roditelj radi u inostranstvu, ljudi rade u fabrikama, rade u smenama, zaista nije u redu da vam neko kaže u sredu ili četvrtak da u nedelju deca putuju“, objašnjava za „Vreme“ Zlatković.
I naglašava da nikada nisu dobili specifikaciju troškova kako bi znali šta koliko košta, samo se dobije cena i na koliko rata se plaća. „Ovo je praksa godinama.“
Ekskurzije već godinama preksupe
Polemika o visokim cenama školskih ekskurzija nije pokrenuta samo ove godine. Kako je „Vreme“ ranije pisalo đačka ekskurzija u Grčku, na bazi pet polupansiona koštala je čak 62.900 dinara, cena za četvorodnevni boravak u Bosni i Hercegovini 36.500, a za dva dana u Nišu trebalo je izdvojiti 22.900 dinara.
„Na nekom sastanku sa direktorom pre par godina, a pitala sam i zvanično, i zvanicni stav škole je da više ni savet roditelja ne bira te ponude nego agencije izađu sa ponudama i onda škole imaju neki softver koji bira najbolju ponudu. Ako je ovo najbolja ponuda za ovaj novac, ja samo mogu da pretpostavim kakve su bile i ostale ponude. To je takav jedan bezobrazluk i to je postala takva vrsta pljačke“, ukazuje naša sagovornica.
Foto: Tanjug / Dušan AničićĐačke ekskurzije po sumanutim cenama
Dodaje da većina ljudi ni na sto rata ne može da priušti to, a ima i roditelja koji mogu ali ne žele za taj novac. „Ovo je više finansijski nezamislivo i ljudima sa jednim detetom, a kamoli sa dvoje ili troje. Nešto što bi trebalo da bude u okviru školovanja, nešto da bi deca stvarala lepe uspomene postalo je vrsta luksuza koja je nedostižna. A ne sme biti luksuz“.
Kaže i da je prošle godine od njih 25 u odeljenju išlo između sedam do deset učenika. A ove godine, sudeći po porukama koje razmenjuju roditelji nije sigurna, njen predlog je bojkot jer ne znaju ni šta plaćaju, ni termin, ni koliko dana traje ekskurzija i drugo. „Jedino što je meni neupitno je taj deo novca koji ide za učiteljicu ako uopšte sav taj novac ide za učiteljicu. To je užasna odgovornost, užasna glavobolja, voditi tuđu decu negde. Sve ostalo je čista pljačka“, navodi Zlatković.
U Sloveniji bolje cene
Komentari na objavi Ane Zlatković na društvenoj mreži „Iks“ samo se nižu. Jedan od komentara je da je ekskurzija iz Novog Sada do Divčibara sa tri noći 350 evra, a jednodnevna ekskurzija iz Novog Sada do Srema 6000 dinara.
„Jedna žena koja u Sloveniji živi napisala je u komentaru da deca iz Slovenije idu pet dana na Kranjsku Goru i plaćaju 180 evra u tri rate. U Sloveniji sa njihovim standardom“, zaključuje sagovornica „Vremena“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca
Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu
Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja
Alta banka Davora Macure ponovo je uvećala svoj kapital 24. marta 2026, sa ciljem „realizacije razvojnih planova banke“. Banke inače jačaju kapitalnu bazu, pored regulativnih zahteva, pretežno radi ekspanzije poslovanja i širenje poslovnih delatnosti
Renomirani svetski finansijski magazin „Euromoney“ dodelio je Raiffeisen banci prestižno priznanje za najbolju banku u segmentu privatnog bankarstva za 2026. godinu (Serbia's Best International Private Bank - Euromoney Private Banking Awards
2026).
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!