img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Govor mržnje

Valerian Savić: Život nebinarne osobe pun je diskriminacije, nasilja i stresa

16. maj 2024, 14:57 Milica Srejić
„Vrednosti mira, razumevanja, ljubavi i podrške mogu izlečiti svako društvo“, Valerian Savić. Foto: Privatna arhiva
„Vrednosti mira, razumevanja, ljubavi i podrške mogu izlečiti svako društvo“, Valerian Savić.
Copied

Sutra se obeležava Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, a o tome u kakvom su položaju nebinarne osobe i šta znači nebinarnost govori za „Vreme“ Valerian Savić, nebinarna osoba. Kaže i da moramo imati nultu tolernaciju na nasilje i razmišljati kako da negujemo vrednosti mira, razumevanja, ljubavi i podrške jer to je nešto što „može izlečiti svako društvo“

„Meni je život ispunjen svakodnevnom velikom količinom govora mržnje koji je direktno upućen meni, ne samo nebinarnim ljudima. Na moje ime, na mojim platformama ili uživo“, kaže za „Vreme“ Valerian Savić nebinarna osoba.

Nastavlja: „Svakodnevno čujem ’sotono’, najgore ružne reči. Pljunu me usputno. Kažem postao sam nekako izlog ’Prajd Info centra’, jer pored njihovog izloga ljudi kada prođu kažu svašta, pljunu izlog i to sam nekako postao ja“.

Na ovogodišnjoj Evroviziji po prvi put pobedila je nebinarna osoba. Šta zapravo znači nebinarnost?

Savić objašnjava da je nebinarnost jedan od termina u okviru identiteta i predstavlja ljude koji se ne osećaju ni kao muškarci, ni kao žene u smislu roda.

Dalje kaže da ukoliko su u pitanju osobe koje nisu javno rekle da su nebinarne onda te osobe žive mnogo mirnije.

„Ukoliko svoj život prilagođavaju da se prezentuju kroz jedan rod, iako su nebinarni i nebinarne žive najnormalnije. Međutim, ukoliko ljudi dopuste sebi da imaju taj lični izražaj i odstupaju od te neke estetske binarne kategorije žene ili muškarca život je pun stresa, nasilja i diskriminacije. Posebno nebinarne osobe koji imaju nivo vidljivosti kao što imam ja“, kaže naša sagovornica.

Napadi i mržnja

Savić govori i o napadu na njega koji se dogodio za vikend. Bilo ih je dva.

„Na nekoj žurci u petak u KC Gradu bio sam sa svojim prijateljima iz Italije, Nemačke i Rusije“, počinje priču Savić.

Objašnjava da se druži sa kvir ljudima, strancima, a da su žene uvek te koje staju u njihovu zaštitu, koje reaguju na nasilje.

Dalje kaže da dok je bio naslonjen na fasadu KC Grada nešto mu je konstantno padalo na glavu. Prvo je pomislio da su to delovi fasade, ali je onda videla da su tu „dečica između šest i 10 godina” koja ga gađaju kamenjem i takmiče se ko će prvi da je pogodi u glavu.

„Onda sam ih ponovo sreo na Kalemegdanu i tada su nas napali. Prišli su sa svih strana i pokušali da nas opljačkaju, da nas zastraše, onda su prosili od nas i tražili nam seksualne usluge. Morali smo da se pomerimo od njih. Ja sam im se suprotstavio i rekao da ne mogu tako da se ponašaju, a najmanji od njih uzeo je ogroman kamen, veličine malog psa i krenuo da nas gađa, na šta sam ja reagovao“, kaže Savić.

„Sistem nije na našoj strani“

Na pitanje da li je pozvao policiju, Savić kaže da nije, već da je nazvao ljude iz prajda, ali da ni oni nisu imali rešenje, te je morala sama da nađe rešenje.

„Sačekao sam na Kalemegdanskoj terasi da sve to prođe i otišao sa svojom drugaricom bezbedno kući bez da zovem policiju jer eto imali smo i taj slučaj policijske brutalnosti nad pripadnicima i prirpadnicom LGBT zajednice i prosto nekako nemam poverenja u policiju. Smatram da su oni tu za vlast, bogate i da im nije stalo do naroda“, objašnjava Savić.

Govori i da u većim slučajevima nasilja sistem ne staje na njihovu stranu, slučajevi zastarevaju ili ne budu sankcionisani na adekvatan način.

Borba protiv homofobije

Sutra se obeležava i Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, a poruku koju šalje Valerian Savić jeste da moramo imati nultu toleranciju na nasilje jer ono poziva na još više nasilja sa svih strana.

Konačno, kaže da moramo razmišljati kako da negujemo vrednosti mira, razumevanja, ljubavi i podrške jer to je nešto što „može izlečiti svako društvo“.

Tagovi:

diskriminacija Nebinarni ljudi Ljudska prava
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
16.mart 2026. Sonja Ćirić

Vlast Novog Sada studentima Akademije umetnosti oduzima dve zgrade

Studenti Akademije umetnosti u Novom Sadu organizuju peticiju kako bi sačuvali zgrade Galerije i Ateljea koje gradska vlast hoće da im oduzme, tvrdeći da ih ne koriste

Zakon o vozilima

16.mart 2026. I.M.

Lazarević: Čiste se poslednji tragovi Srbije sa Kosova

Početak primene Zakona o vozilima na Kosovu izazvao je nesigurnost među vozačima koji koriste automobile sa srpskim registarskim tablicama

Putovanja

15.mart 2026. S. Ć.

Po Air Srbiji Hrvatska je bezbedna destinacija iako po Vučiću nije

Air Srbija je najavila dva nova leta do Brača, sedmu destinaciju u Hrvatskoj, iako Ministarstvo spoljnih poslova tvrdi da je tamo opasno po Srbe

Hronika

14.mart 2026. S. Ć.

Slučaj male Danke: Sud ne bi da žuri sa donošenjem odluke

Iako je rok istekao 13. marta Viši sud u Negotinu nije doneo odluku o optužnici u slučaju ubistva male Danke Ilić, zato što se, kako su objasnili. radi o obimnoj dokumentaciji i osetljivom predmetu

Iz njuzletera

14.mart 2026. N. R.

Otkud nam reč „bitanga“?

Narod misli da je „bitanga“ došla od nemačkog „bitte“ i „danke“, ali narod greši

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure