img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Govor mržnje

Valerian Savić: Život nebinarne osobe pun je diskriminacije, nasilja i stresa

16. maj 2024, 14:57 Milica Srejić
„Vrednosti mira, razumevanja, ljubavi i podrške mogu izlečiti svako društvo“, Valerian Savić. Foto: Privatna arhiva
„Vrednosti mira, razumevanja, ljubavi i podrške mogu izlečiti svako društvo“, Valerian Savić.
Copied

Sutra se obeležava Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, a o tome u kakvom su položaju nebinarne osobe i šta znači nebinarnost govori za „Vreme“ Valerian Savić, nebinarna osoba. Kaže i da moramo imati nultu tolernaciju na nasilje i razmišljati kako da negujemo vrednosti mira, razumevanja, ljubavi i podrške jer to je nešto što „može izlečiti svako društvo“

„Meni je život ispunjen svakodnevnom velikom količinom govora mržnje koji je direktno upućen meni, ne samo nebinarnim ljudima. Na moje ime, na mojim platformama ili uživo“, kaže za „Vreme“ Valerian Savić nebinarna osoba.

Nastavlja: „Svakodnevno čujem ’sotono’, najgore ružne reči. Pljunu me usputno. Kažem postao sam nekako izlog ’Prajd Info centra’, jer pored njihovog izloga ljudi kada prođu kažu svašta, pljunu izlog i to sam nekako postao ja“.

Na ovogodišnjoj Evroviziji po prvi put pobedila je nebinarna osoba. Šta zapravo znači nebinarnost?

Savić objašnjava da je nebinarnost jedan od termina u okviru identiteta i predstavlja ljude koji se ne osećaju ni kao muškarci, ni kao žene u smislu roda.

Dalje kaže da ukoliko su u pitanju osobe koje nisu javno rekle da su nebinarne onda te osobe žive mnogo mirnije.

„Ukoliko svoj život prilagođavaju da se prezentuju kroz jedan rod, iako su nebinarni i nebinarne žive najnormalnije. Međutim, ukoliko ljudi dopuste sebi da imaju taj lični izražaj i odstupaju od te neke estetske binarne kategorije žene ili muškarca život je pun stresa, nasilja i diskriminacije. Posebno nebinarne osobe koji imaju nivo vidljivosti kao što imam ja“, kaže naša sagovornica.

Napadi i mržnja

Savić govori i o napadu na njega koji se dogodio za vikend. Bilo ih je dva.

„Na nekoj žurci u petak u KC Gradu bio sam sa svojim prijateljima iz Italije, Nemačke i Rusije“, počinje priču Savić.

Objašnjava da se druži sa kvir ljudima, strancima, a da su žene uvek te koje staju u njihovu zaštitu, koje reaguju na nasilje.

Dalje kaže da dok je bio naslonjen na fasadu KC Grada nešto mu je konstantno padalo na glavu. Prvo je pomislio da su to delovi fasade, ali je onda videla da su tu „dečica između šest i 10 godina” koja ga gađaju kamenjem i takmiče se ko će prvi da je pogodi u glavu.

„Onda sam ih ponovo sreo na Kalemegdanu i tada su nas napali. Prišli su sa svih strana i pokušali da nas opljačkaju, da nas zastraše, onda su prosili od nas i tražili nam seksualne usluge. Morali smo da se pomerimo od njih. Ja sam im se suprotstavio i rekao da ne mogu tako da se ponašaju, a najmanji od njih uzeo je ogroman kamen, veličine malog psa i krenuo da nas gađa, na šta sam ja reagovao“, kaže Savić.

„Sistem nije na našoj strani“

Na pitanje da li je pozvao policiju, Savić kaže da nije, već da je nazvao ljude iz prajda, ali da ni oni nisu imali rešenje, te je morala sama da nađe rešenje.

„Sačekao sam na Kalemegdanskoj terasi da sve to prođe i otišao sa svojom drugaricom bezbedno kući bez da zovem policiju jer eto imali smo i taj slučaj policijske brutalnosti nad pripadnicima i prirpadnicom LGBT zajednice i prosto nekako nemam poverenja u policiju. Smatram da su oni tu za vlast, bogate i da im nije stalo do naroda“, objašnjava Savić.

Govori i da u većim slučajevima nasilja sistem ne staje na njihovu stranu, slučajevi zastarevaju ili ne budu sankcionisani na adekvatan način.

Borba protiv homofobije

Sutra se obeležava i Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, a poruku koju šalje Valerian Savić jeste da moramo imati nultu toleranciju na nasilje jer ono poziva na još više nasilja sa svih strana.

Konačno, kaže da moramo razmišljati kako da negujemo vrednosti mira, razumevanja, ljubavi i podrške jer to je nešto što „može izlečiti svako društvo“.

Tagovi:

Ljudska prava diskriminacija Nebinarni ljudi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Kako je novinaru RTV-a Predragu Ćurčiji moćnik koji ga je tužio ostao dužan oko milion dinara za sudske troškove

Slapp tužbe

09.mart 2026. I.M.

Osam godina sudskog mučenja: Kako je biznismen ostao dužan novinaru oko milion dinara

Novinar Predrag Ćurčija bio je deo spora protiv biznismena Vladimir Vrbaški koji je trajao osam godina. Iako je Apelacioni sud presudio u njegovu korist, troškovi i dalje nisu pokriveni

Crna Gora

09.mart 2026. I.M.

Milan Knežević: Crna Gora u zalihama ima više droge nego goriva

Milan Knežević reagovao je na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o zalihama naftnih derivata, ističući da u Crnoj Gori ima više droge nego goriva

Nadstrešnica
09.mart 2026. I.M.

Sud smanjio odštetu porodici stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu

Sud u Novom Sadu smanjio je odštetu dosuđenu članovima porodice jednog od nastradalih u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Umesto pet miliona dinara, sud je presudio da se isplati 3,5 miliona dinara, uz zakonsku kamatu

Ratni zločini

09.mart 2026. Marija L. Janković

Slučaj Toni Cetinski: Otkud Spens na listi bivših logora za Hrvate

Kako se novosadski Spens našao na listi mesta zatočenja hrvatskih zarobljenika tokom rata devesetih, objašnjavaju za „Vreme“ stručnjaci koji se decenijama bave ratnim zločinima. I zašto su ova mesta i danas polje takmičenja u raspirivanju mržnje

Bolnica u Smederevskoj Palanci

Zdravstvo

09.mart 2026. Katarina Stevanović

Bolnica u Smederevskoj Palanci: Šminkanje mrtvaca

Rekonstrukcija Opšte bolnice u Smederevskoj Palanci počela je 2020. uz obećanje da će za tri godine nastati jedna od najmodernijih bolnica u ovom delu zemlje. Šest godina kasnije, predsednik Srbije poredi je s javnim toaletom

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure