

Ekologija
Akcija ozelenjavanja Milićevog brda
Milićevo brdo, kao jedna od poslednjih zelenih oaza grada na meti je nelegalne gradnje i uništavanja. Zato će biti organizovana akcija sadnje drveća




Sutra se obeležava Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, a o tome u kakvom su položaju nebinarne osobe i šta znači nebinarnost govori za „Vreme“ Valerian Savić, nebinarna osoba. Kaže i da moramo imati nultu tolernaciju na nasilje i razmišljati kako da negujemo vrednosti mira, razumevanja, ljubavi i podrške jer to je nešto što „može izlečiti svako društvo“
„Meni je život ispunjen svakodnevnom velikom količinom govora mržnje koji je direktno upućen meni, ne samo nebinarnim ljudima. Na moje ime, na mojim platformama ili uživo“, kaže za „Vreme“ Valerian Savić nebinarna osoba.
Nastavlja: „Svakodnevno čujem ’sotono’, najgore ružne reči. Pljunu me usputno. Kažem postao sam nekako izlog ’Prajd Info centra’, jer pored njihovog izloga ljudi kada prođu kažu svašta, pljunu izlog i to sam nekako postao ja“.
Na ovogodišnjoj Evroviziji po prvi put pobedila je nebinarna osoba. Šta zapravo znači nebinarnost?
Savić objašnjava da je nebinarnost jedan od termina u okviru identiteta i predstavlja ljude koji se ne osećaju ni kao muškarci, ni kao žene u smislu roda.
Dalje kaže da ukoliko su u pitanju osobe koje nisu javno rekle da su nebinarne onda te osobe žive mnogo mirnije.
„Ukoliko svoj život prilagođavaju da se prezentuju kroz jedan rod, iako su nebinarni i nebinarne žive najnormalnije. Međutim, ukoliko ljudi dopuste sebi da imaju taj lični izražaj i odstupaju od te neke estetske binarne kategorije žene ili muškarca život je pun stresa, nasilja i diskriminacije. Posebno nebinarne osobe koji imaju nivo vidljivosti kao što imam ja“, kaže naša sagovornica.
Napadi i mržnja
Savić govori i o napadu na njega koji se dogodio za vikend. Bilo ih je dva.
„Na nekoj žurci u petak u KC Gradu bio sam sa svojim prijateljima iz Italije, Nemačke i Rusije“, počinje priču Savić.
Objašnjava da se druži sa kvir ljudima, strancima, a da su žene uvek te koje staju u njihovu zaštitu, koje reaguju na nasilje.
Dalje kaže da dok je bio naslonjen na fasadu KC Grada nešto mu je konstantno padalo na glavu. Prvo je pomislio da su to delovi fasade, ali je onda videla da su tu „dečica između šest i 10 godina” koja ga gađaju kamenjem i takmiče se ko će prvi da je pogodi u glavu.
„Onda sam ih ponovo sreo na Kalemegdanu i tada su nas napali. Prišli su sa svih strana i pokušali da nas opljačkaju, da nas zastraše, onda su prosili od nas i tražili nam seksualne usluge. Morali smo da se pomerimo od njih. Ja sam im se suprotstavio i rekao da ne mogu tako da se ponašaju, a najmanji od njih uzeo je ogroman kamen, veličine malog psa i krenuo da nas gađa, na šta sam ja reagovao“, kaže Savić.
„Sistem nije na našoj strani“
Na pitanje da li je pozvao policiju, Savić kaže da nije, već da je nazvao ljude iz prajda, ali da ni oni nisu imali rešenje, te je morala sama da nađe rešenje.
„Sačekao sam na Kalemegdanskoj terasi da sve to prođe i otišao sa svojom drugaricom bezbedno kući bez da zovem policiju jer eto imali smo i taj slučaj policijske brutalnosti nad pripadnicima i prirpadnicom LGBT zajednice i prosto nekako nemam poverenja u policiju. Smatram da su oni tu za vlast, bogate i da im nije stalo do naroda“, objašnjava Savić.
Govori i da u većim slučajevima nasilja sistem ne staje na njihovu stranu, slučajevi zastarevaju ili ne budu sankcionisani na adekvatan način.
Borba protiv homofobije
Sutra se obeležava i Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, a poruku koju šalje Valerian Savić jeste da moramo imati nultu toleranciju na nasilje jer ono poziva na još više nasilja sa svih strana.
Konačno, kaže da moramo razmišljati kako da negujemo vrednosti mira, razumevanja, ljubavi i podrške jer to je nešto što „može izlečiti svako društvo“.


Milićevo brdo, kao jedna od poslednjih zelenih oaza grada na meti je nelegalne gradnje i uništavanja. Zato će biti organizovana akcija sadnje drveća


Posebno odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saopštilo je da postupa po krivičnoj prijavi „Telekom Srbija“ AD protiv NN lica zbog izvršenja krivičnog dela iznuda u pokušaju


Filipinsku državljanku, koja je došla u Srbiju da bi zaradila novac kao kućna pomoćnica, poslodavci su zlostavljali, ponižavali i izgladnjivali. Ovo nije jedini ovakav slučaj u Srbiji


Odluku da profesorka Maja Kovačević ponovo bude dekanka FPN verifikovali su Savet tog fakultata i Senat Univerziteta u Beogradu


„Osećam se užasno. Od kada je ’Er Srbija’ namerno objavila moje ime na društvenim mrežama, botovi pišu strahovite stvari o meni“, kaže za „Vreme“ bivša stjuardesa i objašnjava zašto su se obrušili na nju. Kompanija nije odgovorila na pitanja redakcije o ovom slučaju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve