

Tragedija u „Ribnikaru“
Tri godine od amoka u „Ribnikaru“: Jedno tmurno jutro
Hronologija masovnog ubistva u „Ribnikaru“ i dešavanja koja su usledila




Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon u Srbiji
Aktuelni Porodični zakon primenjuje se od 2005. godine, a u obrazloženju razloga za donošenje novog, odnosno za izmene i dopune postojećeg zakona, navodi se da je neophodno primeniti osnovne principe koji su sadržani u Konvenciji o pravima deteta.
Javna rasprava o Nacrtu izmena zakona završena je pre deset dana, ali se polemika ne stišava, predsednik Aleksandar Vučić zatražio je da Vlada pažljivo razmotri sve primedbe.
U javnosti se izmena predstavlja kao iskorak ka modernijem sistemu zaštite deteta i kao usklađivanje sa međunarodnim standardima, pre svega u oblasti zabrane fizičkog kažnjavanja i jačanja prava maloletnika.
Međutim, iza formalno jasno definisanih ciljeva otvara se prostor za različita tumačenja, posebno u delu koji se tiče granice između zaštite i ulaska institucija u privatnu sferu porodice.
Najavljene promene obuhvataju dosta toga, od potpunog ukidanja fizičkog kažnjavanja dece i zabrane maloletničkih brakova, do redefinisanja instituta roditeljskog prava, poslovne sposobnosti i postupaka usvajanja.
Zabrana telesnog kažnjavanja dece odredba je koja je izazvala najviše polemike javnosti. Novim članom koji je uveden precizira se da se roditeljima zabranjuje da u čuvanju, podizanju i vaspitavanju deteta podvrgavaju dete ponižavajućim postupcima, telesnom kažnjavanju i drugim kaznama koje vređaju ljudsko dostojanstvo i integritet deteta.
Posebnu pažnju javnosti privlači uvođenje mogućnosti da se dete i pre desete godine samostalno obrati školi ili centru za socijalni rad, što se predstavlja kao jačanje njegovog položaja kao subjekta prava.
Ukidanje fizičkog kažnjavanja dece izmenama Porodičnog zakona dovelo je do navoda da „država šalje kontrolu u kuću“, a pojedini su se silno zabrinuli što bi država mogla da ih goni ako tuku decu.
Iz resornog ministarstva podsećaju da je Srbija pre četiri godine usvojila Opšti protokol za zaštitu dece od nasilja, u kojem je precizirano šta predstavlja telesno kažnjavanje.
U središtu reforme nalazi se ideja „afirmacije nenasilnog vaspitanja“, uz jasnu normativnu zabranu fizičkog kažnjavanja dece, koja se predstavlja kao usklađivanje sa međunarodnim standardima i preporukama relevantnih institucija, piše NIN.
Iz Ministarstva za brigu o porodici i demografiju poručuju da cilj nije represija nad roditeljima, već promena pristupa vaspitanju i jačanje preventivnih mehanizama podrške porodici.
Iz UNICEF-a u Srbiji kažu da pozdravljaju izmene i dopune Porodičnog zakona, jer smatraju da one unapređuju zaštitu dece.
Oni takođe navode da je istraživanje vaspitne discipline u Srbiji pokazalo da prve batine deca dobijaju već na uzrastu od 2-3 godine, što je, kako kažu, posebno zabrinjavajuće, piše N1.
Pored zabrane fizičkog kažnjavanja, izmene donose i zabranu sklapanja maloletničkih brakova.
Potpunom zabranom sklapanja brakova maloletnim licima ukida se dosadašnja mogućnost izuzetaka, čime se zatvara ranije postojeća pravna „siva zona“.
Takođe, predviđene izmene u oblasti usvojenja i roditeljskog prava ukidaju određene oblike sporazumnih rešenja i jačaju kontrolu institucija nad procesom.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Hronologija masovnog ubistva u „Ribnikaru“ i dešavanja koja su usledila


Vozači GSP-a svakodnevno su izloženi riziku zbog bahatosti pojedinaca


Prvi put u plansko-urbanističkoj praksi građanima je omogućen neprekidni javni uvid u postupak izrade Prostornog plana područja posebne namene


„Za pad nadstrešnice je lakše upreti prstom i tražiti krivca u vlasti, a u slučaju 'Ribnikar' sve se svelo na patologiju jedne porodice“, smatra Ninela Radičević, majka jedne od žrtava masovnog ubistva u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“


„Politička klima, nažalost, veoma je slična onoj iz perioda od 1998. do 2000. godine, kada su političari vodili rat protiv medija, uključujući i tadašnjeg ministra informisanja, a današnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića“, naveo je ANEM u saopštenju
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve